“Mijenjati ime Masarykovoj ulici je kao da mijenjate ime Ilici”

Predsjednik Hrvatsko-češkog društva smatra kako će se možda do prijedloga i doći, no da nema potrebe za dramatiziranjem budući da Hasanbegović u Odboru ima »samo dvije ruke«

Matej Knežević

Zlatko Hasanbegović, predsjednik Odbora za imenovanje ulica, trgova i naselja pri Gradskoj skupštini osobno smatra da Masaryk, kao veliki češki državnik, ali i pristaša srpsko-jugoslavenskih struja treba imati ulicu u Pragu i Beogradu, ali ne i u Zagrebu. No ipak napominje da skupštinski odbor nije instrument provedbe osobne politike, već da postoje »jasne procedure«.

Čelnik Odbora ujedno poručuje i kako nije inicijator tog prijedloga, već da je »prava adresa« za to HDZ. Hasanbegović, naime podsjeća da je prijedlog o promjeni imena te ulice još 1999., dakle prije 18 godina, predložio akademik Ranko Marinković i tadašnji klub zastupnika HDZ-a, i kako je poslovnička obveza takav prijedlog staviti u raspravu te pitati današnje zastupnike HDZ-a stoje li ili ne iza takvog zahtjeva.

No valja podsjetiti da je Masarykova već bila predmetom rasprave 2013. godine, na što je reagiralo Hrvatsko-češko društvo.

Njegov predsjednik Marijan Lipovac rekao nam je kako ga je izjava o promjeni imena ulice dočekala upravo dok je s članovima spomenutog društva boravio u Hodoninu, u rodnom mjestu Tomáša Masaryka.

Lipovac nadodaje, kako se teško snaći u brojnim medijskim istupima, no da je mjerodavno ono što su već poručili Odboru za imenovanje ulica, trgova i naselja. Podsjetio je da su upravo ustaše preimenovale Prašku ulicu u Javorovu, a 1946. godine više nije bilo moguće da ostanu imena ulica koje je dala bivša vlast.

Pritom nadodaje: »Drugi je vrlo neobičan primjer Dalmatinske ulice, koja je 1941. godine preimenovana u Ulicu Ante Trumbića, prema jednom od ključnih ljudi Jugoslavenskog odbora, što također nije moglo ostati 1946. zbog istog razloga«.

Lipovac kaže kako Hasanbegović Masaryku »zamjera prosrpsku i projugoslavensku orijentaciju«, kao i to što je češki političar »podržavao diktaturu kralja Aleksandra« i povezivanje Jugoslavija i Češka koridorom.

Mišljenja je da se predsjednik spomenutog odbora malo pogubio, budući da se ovo odvijalo 1914. godine te je bilo aktualno do 1920. godine, kada su završeni mirovni pregovori nakon Prvog svjetskog rata te su određene granice nove Europe.

Poveznica između Masaryka i Zagreba je, drži Lipovac, u tome što je Masaryk doktorand Zagrebačkog sveučilišta. Napominje i da je češki političar bio član današnjeg HAZU-a. Smatra kako je to samo dokaz, ne samo dobrih odnosa Zagreba i Češke, već Hrvatske i Češke.

Kaže da je spomenuta izjava o uklanjanju Masaryka nepotrebno naštetila odnosima dviju zemalja, budući da češki mediji pišu kako »hrvatski ministar kulture želi promijeniti Masarykovu ulicu«. Kaže kako je pokušao pojasniti češkim kolegama da Hasanbegović »više nije ministar kulture, već član marginalne desne stranke«, no da je šteta već učinjena. Istaknuo je kako je na dan kad je Hasanbegović izjavio spomenutu rečenicu stigla i financijska pomoć od tristo tisuća eura od češke Vlade za pomoć osnovnoj školi u Daruvaru.

Lipovac kaže kako ne može procijeniti kako će se razviti spomenuti slučaj, budući da samog prijedloga još nema. Smatra kako će se možda do prijedloga i doći, no da nema potrebe za dramatiziranjem budući da Hasanbegović u Odboru ima samo dvije ruke te da i ako to prođe, spomenutu inicijativu mora prihvatiti i većina iz Gradske skupštine. Kaže kako zna da gradonačelnik Bandić neće podržati spomenutu inicijativu te da je gradonačelnik Hasanbegoviću poručio da »nas ne svadi s našim prijateljima iz Europe«.

Napominje kako je cijela ova stvar utoliko zanimljivija što se o Mararyku danas piše više no za njegova života.

Osim toga, povukao je paralelu Masarykove s Ilicom i rekao da bi bilo smiješno da se primjerice mijenja spomenutoj ulici, budući da je većina građana zna pod tim imenom

Inače, zanimljivo je spomenuti da se u četvrtak, 14. rujna navršava 80 godina od smrti Tomaša Masaryka.

—–

(Foto: Predsjednik Hrvatsko-češkog društva Marijan Lipovac, potpredsjednik Društva Miroslav Krepela i tajnik Ivan Havelka kod Masarykovog spomenika u Hodoninu 4. rujna)