Meteorolozi najavljuju: Rujan i listopad bit će topliji od prosjeka

Foto: Odstupanje srednje temperatura zraka za kolovoz 2015. (Izvor: DHMZ)

Sudeći po ćudima vremena koje nemalo reagira na ono što mu svojim aktivnostima čini čovjek (onečišćen okoliš) klima se nedvojbeno je, sve više mijenja i zagrijava. Atmosfera i oceani su se (već) zagrijali, količina snijega, ledenjaka i ledenog pokrova nemalo se smanjila, razina mora povećala a i koncentracije stakleničkih plinova umnogome su porasle ističu u DHMZ-u

 Snježana Kratz

 Nakon vrućeg ljeta i toplinskih valova, koji su učinili da ponajprije mjesec srpanj, kolovoz, pa i rujan budu topliji od višegodišnjeg prosjeka, očekuje li nas topla jesen i zima? Iako nam je početkom tjedna pridošlo nešto »sivila« i kiše, predstojeća bi kalendarska razdoblja mogla ipak biti toplija od prosjeka. U Državnom hidrometeorološkom zavodu (DHMZ) na Griču podsjećaju kako su ovogodišnje srpanjske temperature 18. 21. i 22. srpnja na nekim postajama na sjevernom Jadranu odnosno u Dalmaciji – Karlobagu, Krku, Malom Lošinju, Rabu, Senju, Imotskom te u zračnim lukama u Zadru i Splitu, dosegle najviše vrijednosti od kada na njima postoje mjerenja. Prema riječima dr. sc. Nataše Strelec Mahović, voditeljice Službe za vremenske analize i prognoze DHMZ-a, iznimno vruće ljetno vrijeme, kakvo su iskusili i drugi stanovnici Srednje Europe, bilo je posljedica dugotrajnog utjecaja stacionarnog grebena u polju tlaka i temperature, u kojem je s juga i jugozapada nad naše predjele stalno pristizao vrlo topao zrak.

Vrućine posljedica dnevnog zagrijavanja i neprekidnog sijanja Sunca

Vrućine su, doznajemo, osim dotokom toplog zraka bile posljedica i dnevnog zagrijavanja, zbog dugotrajnog neprekidnog sijanja Sunca. Situacije u kojima se nad nekim područjem uspostavi gotovo stacionaran greben u polju tlaka, pri čemu se sustavi niskog tlaka zadržavaju zapadnije (u spomenutom slučaju nad Atlantikom) te se ne mogu premjestiti nad područje Europe jer ih »blokira« greben višeg tlaka, u sinoptičkoj se meteorologiji nazivaju »bloking situacijama«. Takav greben u polju tlaka i temperature može nad nekim područjem biti i više od deset dana.

U slučaju spomenutog »blokinga« nad Europom, posebice ljeti, izražen je bio dotok vrlo toplog i razmjerno suhog zraka iz suptropskih zemljopisnih širina. Takve situacije često su, osim s vrućinama, povezane i sa sušnim vremenom, što je bio slučaj i ovoga ljeta. O činjenici da nam je pristizao i tzv. saharski zrak dr. sc. Strelec Mahović kaže kako se izraz »saharski zrak«, odnosno zračna masa u takvim situacijama često čuje jer »… u slučaju stacionarnog vala u kojem je greben iznad Europe, nad Sredozemlje i Srednju Europu zrak stiže iz smjera Afrike tj. preko Sahare, a riječ je o vrućem i suhom zraku«. Voditeljica je objasnila i pojmove »zračnih masa« koje, kaže «…predstavljaju velika područja zraka sa sličnim svojstvima. Formiraju se kada se veliki volumen zraka sporo giba ili nekoliko dana stoji nad nekim homogenim područjem«.

Zračne mase tada poprimaju značajke područja na kojem nastaju (temperatura, vlaga), a zatim se atmosferskim gibanjima premještaju dalje noseći ta svojstva na nove prostore. Prema mjestu nastanka mogu biti ekvatorijalne, tropske, polarne ili arktičke odnosno maritimne (nastaju nad oceanima) ili kontinentalne (nastaju nad kontinentom). »Također mogu biti tople ili hladne, stabilne ili nestabilne odnosno suhe ili vlažne. Na granici zračnih masa nalazi se frontalni pojas tzv. Fronta«, kaže dr. sc. Strelec Mahović, dodajući kako se izmjena zračnih masa na nekom području očituje promjenom vremena.

Za većinu ljudi nepovoljni dani s visokim temperaturama

Potonje teže podnose djeca, trudnice, stariji, kronični bolesnici, meteoropati, a posebice su za većinu ljudi nepovoljni dani s visokim temperaturama zraka. Mr. sc. Lidija Srnec iz Službe za klimatološka istraživanja i primijenjenu klimatologiju kaže da »takve temperature zraka, posebice ako se približavaju ili čak premašuju temperaturu tijela, dovode do toga da se ono u takvim situacijama ne može odgovarajuće hladiti«. Organizam čovjeka pokušava se (o)hladiti znojenjem ali ako je vlaga u zraku visoka, ističe mr. Srnec, zrak je ne može prihvatiti pa nam postaje još toplije. Dodaje da najnepovoljniji utjecaj na ljude imaju predfrontalne vremenske situacije s niskim tlakom zraka i južnim strujanjem. Osvrćući se na karakteristike vremena koje je od početka ljeta još uvijek jedna od glavnih tema, stručnjaci DHMZ-a rekli su kako je u drugoj polovici srpnja narušeni »greben« iznad našeg dijela Europe, ustupio mjesto tzv. zonalnoj struji gdje se u višim slojevima atmosfere ustrojilo strujanje od zapada prema istoku. Ono je povezano s brzim premještanjem atmosferskih fronti koje donose puno vlage i promjenu temperature zraka, pa je vrijeme tada vrlo promjenljivo.

»Kada hladniji zrak bogat vlagom stigne nad područje nad kojim je danima bilo vruće, zbog velike razlike u temperaturi zraka između nižih i viših slojeva, dolazi do njegovog naglog (po)dizanja i razvoja oblaka pri čemu često i olujnih, koji nose jake pljuskove, grmljavinu, tuču pa i pijavice. Ovoga ljeta svjedočili smo tome od 23. do 27. srpnja«, kažu u Zavodu. Još krajem svibnja Služba za vremenske analize i prognoze DHMZ-a, izdala je sezonsku prognozu za ljeto u kojoj se predviđala srednja sezonska temperatura veća od, kako kažu, klimatološkog »srednjaka«, odnosno ljeto toplije od uobičajenog.

Takva dugoročna, tromjesečna prognoza izrađuje se jedanput mjesečno i temelji se između ostalog, na izračunima računalnog modela Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF) iz Readinga u Velikoj Britaniji. Pokazale su se dosada točnima, a s obzirom na nove izračune u rujnu ali i listopadu, očekuje se vrijeme toplije od prosjeka. To ne znači da ne može i neće biti kraćih razdoblja hladnijeg vremena ističu na Griču.

Medvednica – prepreka sjeverozapadnim kišonosnim prodorima

Kada je riječ o klimi, u Hrvatskoj se bilježi kontinentalna, planinska i primorska, a u slučaju Zagreba kontinentalna klima s blagim maritimnim utjecajem sa Sredozemlja. Mr. sc. Lidija Srnec kaže kako blizina Medvednice modificira zagrebačku klimu, tako što u istočnom dijelu grada djeluje kao prepreka za sjeverozapadne kišonosne prodore. Prema riječima dipl. ing. Ines Srzić iz Službe za meteorološka motrenja DHMZ-a, temperatura se na području Zagreba mjeri na tri glavne meteorološke i jednoj klimatološkoj postaji. Glavne su meteorološke postaje Meteorološko –aerološki – opservatorij(i) MAO »Zagreb – Maksimir«, Glavna meteorološka postaja GMP »Zagreb – Grič« i GMP »Puntijarka«, a klimatološka je meteorološka postaja KMP »Zagreb – Rim«.

Na glavnim postajama motrenja obavljaju djelatnici Državnog hidrometeorološkog zavoda, a na klimatološkoj motrenje vrši motritelj amater. Na sve se tri glavne meteorološke postaje kaže dipl. ing. Srzić nalaze termograf i osjetnik temperature zraka koji temperaturu neprestano registriraju dok termometar mjeri njeno trenutno stanje. Klimatološka postaja »Zagreb – Rim«, na kojoj motrenje obavlja amater, (u dvorištu ili u blizini stanovanja ustrojena je postaja) temperaturu zraka mjeri tri puta dnevno: u 7, 14 i 21 sat po srednjem mjesnom vremenu. To su klimatološki termini i podaci koji , prikupljeni u motrenjima, služe za proučavanje i praćenje klime odnosno trendova klimatskih elemenata. Na glavnim se meteorološkim postajama motrenja osim u 7, 14 i 21 sat srednje mjesnog vremena obavljaju svaki puni sat za vrijeme radnog vremena postaje (izuzev u navedenim pauzama) i to za potrebe analize i prognoze vremena. Podaci se potom s postaja dostavljaju u središnji centar u Zagreb odnosno odlaze u međunarodnu razmjenu.

Kombinirana obrana od tuče od 1994. godine

Kada je o vremenu riječ, treba znati da se u Hrvatskoj od 1994. godine provodi i kombinirana obrana od tuče i to raketama i prizemnim generatorima na područjima Bjelovarsko-bilogorske, Brodsko-posavske, Koprivničko-križevačke, Krapinsko-zagorske, Međimurske, Osiječko-baranjske, Požeško-slavonske, Sisačko-moslavačke, Varaždinske, Virovitičko-podravske, Vukovarsko-srijemske i Zagrebačke županije te Grada Zagreba.

»Operativnim djelovanjem lansirnih i generatorskih postaja upravljaju radarski centri, kojih na navedenom području imaju Sljeme, Varaždin, Trema, Bilogora, Stružec, Gorice, Gradište i Osijek«, kaže dipl ing. Davor Nikolić iz Samostalne Službe za praćenje i ublažavanje posljedica nepogoda DHMZ-a. Ističe kako im se rad temelji na ubacivanju reagensa na bazi srebro – jodida u tučoopasne oblake (kumuloninmbuse) kako bi se spriječio razvoj većih zrna tuče. Tako se stvaraju sitnija zrnca leda, koja se pri padu na zemlju kroz toplije slojeve atmosfere tope i padaju u obliku pljuska odnosno sitnih zrnaca leda – sugradice, ne uzrokujući značajniju štetu.

Objašnjavajući nastanak tuče ustvrdio je kako tuča nastaje isključivo u oblacima vertikalnog razvoja – kumuloninbusima koji se u našem podneblju najčešće pojavljuju od travnja do listopada. To su, dodao je, olujni, grmljavinski oblaci praćeni jakim vjetrom iz kojih pljušti kiša, sugradica ili tuča, zimi ponekad i snijeg krupnih pahulja. Iz njih se mogu razviti i pijavice odnosno tornada. Iako im se »podnica« nalazi već na oko dva kilometra od tla, takvi se oblaci mogu protezati i do vrha troposfere (deset pa i više kilometara). Kako se sastoje od kristala leda ali i vodenih kapljica, kumulonimbusi spadaju u mješovite oblake.

Klima se sve više mijenja i zagrijava

»Za njihov su nastanak potrebne snažne uzlazne struje i velika nestabilnost atmosfere«,kaže naš sugovornik dodajući kako se slabljenjem uzlaznih struja kumulonimbus razvlači i raspada pa iz njega mogu nastati svi rodovi oblaka. Sudeći po ćudima vremena koje nemalo reagira na ono što mu svojim aktivnostima čini čovjek (onečišćen okoliš) klima se nedvojbeno je, sve više mijenja i zagrijava. Atmosfera i oceani su se (već) zagrijali, količina snijega, ledenjaka i ledenog pokrova nemalo se smanjila, razina mora povećala a i koncentracije stakleničkih plinova umnogome su porasle ističu u DHMZ-u. »Svako od posljednjih tri desetljeća na Zemlji je sukcesivno bilo toplije od bilo kojeg desetljeća nakon 1850.godine«, napominju.