Mali Lošinj iznova je osvojio umove i srca

(Foto: Branko Nađ)

Broj sudionika na Lošinjskim danima bioetike ponovo nije razočarao tako da je na skupu izlagalo osamdesetak znanstvenika i stručnjaka s petnaestak različitih područja djelovanja

Nakon što su prošle godine Lošinjski dani bioetike obilježili svoju dva desetljeća dugu tradiciju održavanja, ove se godine ta znanstvena i kulturna manifestacija može pohvaliti kako je i prema američkom računanju postala punoljetna. 21. Lošinjski dani bioetike nastavljaju biti uspješna platforma za međunarodni simpozij „Integrativna bioetika i nova epoha“.

Ove godine održani su od 14. do 17. svibnja, naravno, u Malom Lošinju, a osnivači i organizatori događaja bili su Hrvatsko filozofsko društvo, Hrvatsko bioetičko društvo i Grad Mali Lošinj. Pokrovitelj je bio Primorsko goranska županija, a skup su medijski pokrivali Universitas portal te specijalizirani medicinski dvomjesečnik Medix.

Okrugli stol o umjetnoj inteligenciji

21. Lošinjski dani bioetike, uz spomenuti simpozij, uključivali su i 18. po redu Studentsku bioetičku radionicu „Bioetika, okoliš i ne-ljudska živa bića“, predstavljanje recentnih izdanja iz bioetičke domene te okrugli stol na temu „Umjetna inteligencija i budućnost čovječanstva“.

Kao suorganizatori, Lošinjske dane bioetike podržali su Znanstveni centar izvrsnosti za integrativnu bioetiku i Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, dok su suorganizatori Studentske bioetičke radionice bili Udruženje studenata filozofije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Odsjek za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

U nedjelju uvečer, po dolasku u Mali Lošinj, u hotelu Aurora otvorena je Studentska bioetička radionica „Bioetika, okoliš i ne-ljudska živa bića“ predavanjem Igora Eterovića „Bioetička nerazdruživost čovjeka i prirode – primjer: planinarenje“.

Predstavljena tri znanstveno-stručna časopisa

Ponedjeljak je započeo službenim otvaranjem skupa te plenarnim predavanjem dobitnika nagrade »Fritz Jahr« za 2022. godinu Christiana Byka iz Francuske koje je naslovio „A Bridge to the Future? Bioethical Universalism in Historical Context“, odnosno, „Most prema budućnosti? Bioetički univerzalizam u povijesnom kontekstu“.

Naredna dva dana bila su ispunjena nizom šarolikih, zanimljivih, ozbiljnih, intrigantnih izlaganja koja su se održavala u tri paralelne sekcije u prijepodnevnim i poslijepodnevnim terminima, a bile su tu i studentske grupe, studentske debatne radionice, seminarske rasprave i istraživački inovatorij.

Izlagači su svoje radove prezentirali na hrvatskom, engleskom i njemačkom jeziku. Ponedjeljak je kulminirao predstavljanjem najnovijih bioetičkih izdanja, gdje je predstavljeno 10 knjiga hrvatskih, njemačkih, albanskih i slovenskih autora. Uz njih, predstavljena su i tri znanstveno-stručna časopisa.

Utorak je donio još jedno plenarno predavanje u dva dijela čiji su izlagači bili Hrvoje Jurić i Marcus Knaup. Govorili su u čast rođenja i smrti Hansa Jonasa (1903. – 1993.) na temu „Integrative Philosophy of Life of Hans Jonas: Retrospect and Prospect / Integrativna filozofija života Hansa Jonasa: pogled unatrag i unaprijed“.

Izložba fotografija

Zadnji dan skupa, srijedu, obilježio je golicajući i pomalo uznemirujući okrugli stol „Umjetna inteligencija i budućnost čovječanstva“ koji se sastojao od tri izlaganja na engleskom jeziku i četiri izlaganja na hrvatskom jeziku te je zasigurno potaknuo mnoge na razmišljanje oko onoga što se donedavno gledalo i doživljavalo samo kroz SF filmove. U sklopu 21. Lošinjskih dana bioetike upriličena je izložba fotografija „Betonski spavači: »brutalna« utopija, etika i estetika zgrada u Osijeku“ dvaju autora, srednjoškolaca Ivana Kelama Rupčića i Frana Andrića.

Broj sudionika na ovom međunarodnom događaju ponovo nije razočarao tako da je na skupu izlagalo osamdesetak znanstvenika i stručnjaka s petnaestak različitih područja djelovanja, a sudjelovalo je četrdesetak studenata s desetak fakulteta. Akteri su došli iz sedam zemalja: Hrvatske, Slovenije, Srbije, Njemačke, Francuske, SAD-a i Kanade. Sve to potvrđuje ne samo interdisciplinarno, već i multi- te transdisciplinarno, i osobito, pluriperspektivno okruženje koje iz godine u godinu pokazuje širinu koncepta integrativne bioetike ponosno koncentriranog na tako malom, ali prekrasnom mjestu, u Malom Lošinju.

Hrvatska – geografsko i duhovno središte europske bioetike

Za kraj ovog pregleda, a iz uvoda Knjige sažetaka 21. Lošinjskih dana bioetike, koji su ponovo lijepo uobličili njezini urednici Hrvoje Jurić i Jan Defrančeski, ističe se poruka Ante Čovića koji je zapisao:

„Bioetika je mnogo više od nove znanstvene ili akademske discipline, ona je postala »znakom vremena«, i to posebnim znakom koji obilježava prelamanje epoha svjetske povijesti. … Znanstveno-kulturnu manifestaciju Lošinjski dani bioetike treba utoliko vrednovati prema najvišem mjerilu doprinosa duhovnom zasnivanju nove epohe. … Lošinjski dani bioetike u sinergiji s drugim stalnim manifestacijama, učinili su Hrvatsku geografskim i duhovnim središtem europske bioetike i mjestom razvojnih pomaka globalno-svjetske bioetike. Znanstveno-kulturna manifestacija Lošinjski dani bioetike zauzima središnje mjesto kao bazično okupljalište bioetičara u ovom dijelu Europe“.

Saša Zavrtnik, dr.med.vet., mag.theol.