Mali festival za velikog pisca

Krleža je mjerilo našega vremena. Prvo je Matoš otvorio Hrvatsku prema svijetu, a onda je to nastavio Krleža. Zagreb ima Sljeme i ima jednu spiritualnu, artističku planinu. Ta druga planina, to je Miroslav Krleža

Igor Mandić: Emil je bio moj biološki, Krleža duhovni, a Josip Broz politički otac

Od 1. do 7. srpnja u Zagrebu se održava drugi po redu Festival Miroslav Krleža. Festival će se održati u povodu 120. obljetnice rođenja velikana hrvatske književnosti, i to većinom u autentičnim prostorima autorove kuće na Krležinom Gvozdu 23, gdje je i Memorijalni prostor Miroslava i Bele Krleža te u Muzeju Grada Zagreba i u Klovćevim dvorima.

Pored dostojnog obilježavanja obljetnice Krležina rođenja, namjera je Festivala, kako ističe njegov autor i ravnatelj Goran Matović, da dodatno i est/etički citatno kontekstualizira Krležinim tumačenjima što nam to zaista donosi Europa danas.

Na jučerašnjem predstavljanju Festivala u Krležinoj kući Matović je ocijenio kako se radi o malom festivalu za velikog pisca, podsjetivši kako se na prošlogodišnjoj manifestaciji tražila ulaznica više, pa  se nada da će takav uspjeh ostvariti i ove godine.

„Krleža je mjerilo našega vremena. Prvo je Matoš otvorio Hrvatsku prema svijetu, a onda je to nastavio Krleža. Zagreb ima Sljeme i ima jednu spiritualnu, artističku planinu. Ta druga planina, to je Miroslav Krleža. Kad bi se u ovu drugu planinu ulagalo bar jedan posto od onoga što se ulaže u prvau, Zagreb bi doista bio velegrad“, mišljenja je Matović.

Zamisao je Festivala da se preko Krleže uspostavi novi, živi dijalog sa svijetom, u čemu će doprinijeti i zemlje-partneri ovogodišnjega Festivala  – Mađarska, Srbija i Slovenija.

Uvodničar svečanog otvaranja bit će književni kritičar, esejist, kolumnist, polemičar Igor Mandić koji je tom prilikom izjavio kako je on za razliku od ostalih ljudi imao tri „oca“: „Emil je bio moj biološki, Krleža duhovni, a Josip Broz politički otac“.

Podsjetio je na scenu kada ga je njegov idol  jednom prilikom čak istjerao iz svoje kuće na Gvozdu, nakon čega je Mandić raskrstio s Krležom, pa je napisao i knjigu polemika Zbogom dragi moj Krleža.  No, Mandić kaže kako sad uviđa da je Krleža bio u pravu, te da Krležin stil nije samo u bogatstvu opisa koji su domaći autori kasnije kopirali već snažne poruke te konstantno propitkivanje i kritiziranje društvenih odnosa i vlasti.

Bogat program

Festival se otvara 1. srpnja Agramerskim prolaznicima, koji nas uvode  u  predstavu Evropa danas, koja će se održati 2. srpnja (okupljanje kod Krležina spomenika, a nastavak predstave na Gvozdu).

Nakon toga 3. srpnja slijedi promocija knjige S Krležom iz dana u dan i repriza Evrope danas.  U četvrtak, 4. srpnja u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici otvara se izložba Europski Krleža, dok će u petak 4. srpnja u Muzeju grada Zagreba biti otvorena izložba Portreti Miroslava Krleže i pogledati predstava Castellice. Za petak 5. srpnja predviđen je znanstveni skup o Krleži, a istog će se dana prikazati i predstava Izlet u Rusiju.

U subotu slijede Razgovori u Krležinom vrtu  u kojem će gostovati Rade Šerbedžije, Tri kavaljera frajle Melanije (predstava u HNK Varaždin), a prikazat će se i dokumentarni film Serbus Krleža.

Festival završava na 7. srpnja, ujedno i dan piščeva rođenja i to glazbeno-scenskim događanjem Krležine adrese  koja počinje u 5 sati ujutro u Radićevoj ulici, gdje je Krleža i rođen. Posljednji je na redu „mađarski program“  – predstava U agoniji koju potpisuje mađarski režiser János Dömölky, a koja će premijerno biti izvedena u atriju Klovićevih dvora.

Cijene ulaznica su od 30 do 60 kuna i mogu se kupiti u Knjižari Arkadija – Školska knjiga na Trgu bana Jelačića 14.

Programsku knjižicu 2. Festivala Miroslav Krleža možete učitati ovdje.

Boris Jagačić