Maksimilijan Vrhovac – začetnik hrvatskog narodnog preporoda

Maksimilijan Vrhovac – začetnik hrvatskog narodnog preporoda

Protivio se mađarizaciji te je 1805. spriječio je pokušaj uvođenja madžarskog jezika u hrvatsku javnu upravu

Dogodilo se na današnji dan, 16. prosinca:

1827. – Zagrebački biskup i jedan od idejnih začetnik hrvatskog narodnog preporoda Maksimilijan Vrhovac Rakitovečki umro je 16. prosinca 1827. u Zagrebu u 75. godini života. Napustio je vojničku karijeru da bi se posvetio filozofi i teologiji, a nakon studije u Beču i Bologni bio je rektor sjemeništa u Zagrebu i profesor dogmatike na zagrebačkoj Akademiji.

Protivio se mađarizaciji te je 1805. spriječio je pokušaj uvođenja madžarskog jezika u hrvatsku javnu upravu ističući u Gornjem domu zajedničkoga sabora potrebu uvođenja »ilirskoga jezika« u upravu.

Kako bi unaprijedio hrvatski jezik u Zagrebu je 1794. osnovao tiskaru u kojoj osim knjiga tiska kalendare, proglase i proglase na hrvatskome jeziku. Zalagao se da se Biblija prevede na hrvatski jezik, a mnogo je brinuo za očuvanje pravovjernosti i njegovanje liturgije pri čemu je naglašavao pjevanje puka u misi. Kao ljubitelj knjiga i jedan od utemeljitelja današnje Nacionalne i sveučilišne biblioteke istodobno je pozvao na sabiranje svih vrsta starih knjiga i rukopisa.

Izgradio je i prvu javnu bolnicu u Zagrebu te sirotište za nezbrinutu djecu nakon propasti Mletačke vlasti u Dalmaciji. Vrhovac promiče ideju o ujedinjenju Dalmacije i Panonske Hrvatske te pokreće gradnju prometnice između Karlovca i Rijeke Njegova prosvjetiteljska usmjerenost najjače je izražena u njegovu neumornu zalaganju na prikupljanju nacionalnog duhovnog blaga i pismenost u hrvatskom narodu.

Na biskupskom zemljištu dao je planski urediti park, po njemu prozvan Maksimir.

U povijest Zagrebačke biskupije ušao je kao najmlađi ordinarij (35 godina) s najduljim biskupovanjem (40 godina).

Za vrijeme rata između Turske i Rusije pomagao je ranjenicima i nastojao zbrinuti vojsku koja je prolazila kroz Zagreb. No morao braniti od napada da je bio član masonske lože. Do kraja života bio je meta mnogih napada koji su tvrdili da je slobodan zidar, osporavajući čak i njegovu pravovjernost. Međutim, dokumenti koji svjedoče o Vrhovčevu članstvu u slobodnom zidarstvu odnose se na razdoblje dok on još nije bio zagrebački biskup. Iako je bio prožet jozefinističkim i prosvjetiteljskim idejama, on je bio duboko pobožan čovjek odan Crkvi.

1617. – Španjolska, Južna Amerika: Španjolci osnivaju pokrajine Rio de la Plata, današnju Argentinu i Guairà, današnji Paragvaj. Obje spadaju potkraljevstvo Peru. 1653. – Engleska: Vojno vijeće prihvaća dokument o vladanju kojim Oliver Cromwell postaje lord prorektor, odnosno stvarni vladar, ali 8. 5. 1657. godine odbija ponuđenu krunu.

1773. – Sjeverna Amerika: Nezadovoljna visokim uvoznim carinama i britanskom kolonijalnom vlašću, grupa američkih kolonista, maskirana u Indijance, u Bostonskoj luci s jednog britanskog broda u more pobacala 342 sanduka čaja. London je odlučio zatvoriti bostonsku luku, što potiče otpor kolonije. Taj događaj, kasnije nazvan »Bostonska čajanka«, nagovijestio američki rat za nezavisnost, započet 1775.

1774. – Francuska: U Versaillesu je umro liječnik i ekonomist François Quesnay (rošđen 4.6. 1694.), utemeljitelj gospodarske doktrine fiziokratizma.

Ernst Werner von Siemens

1892. – Njemačka: U Berlinu je umro slavni inženjer, izumitelj i poduzetnik Ernst Werner von Siemens (rođen 13. 12. 1816.), jedan od utemeljitelja elektronike. Autor je više izuma (dinamo) i poboljšanja postojećih uređaja (telegraf s kazaljkom). Položio je prvu dulju telegrafsku liniju u Europi, a s J. G. Halskeom osnovao tvrtku Siemens & Halske iz koje se razvila najveća njemačka elektrotehnička tvrtka Siemens AG. Po njemu je nazvana jedinica za električnu provodljivost.

1920. – Kina: U pokrajini Gansuu u potresu snage 8,6 stupnjeva po Rihterovoj ljestvici poginulo je 200.000 ljudi, a više od 100.000 je ranjeno.

1944. – Francuska: Nakon niza uspjeha savezničkih vojski Adolf Hitler pokušao je zaustaviti njihovo napredovanje ofenzivom u Ardenima te posljednji put postići preokret u ratu. Iako prvi napad propada, Hitler 23. 12. naređuje novi, ali Saveznici 3. 1. 1945. prelaze u ofenzivu.

1967. – Sjedinjene Američke Države: U laboratoriji kalifornijskoga sveučilišta Stanford znanstvenici su prvi put uspjeli sastaviti umjetnu deoksiribonukleinsku kiselinu (DNK).

1978. – Sjedinjene Američke Države: Predsjednik Jimmy Carter ostvaruje diplomatske odnose s Narodnom Republikom Kinom. (ZG-magazin)

Dijeli
KOMENTARI
Komentari su zatvoreni