Lotusova sedmica ponovno u “Budickom”

Lotusova sedmica ponovno u “Budickom”

Žuti Lotus bit će samo još jedan dodatni razlog za posjetiti Muzej automobila Ferdinand Budicki

Boris Jagačić

Nesvakidašnji i za naše prilike unikatni oldtimer Lotus Super 7, o kojem smo već pisali na stranicama našeg portala (https://zg-magazin.com.hr/cestovna-formula/), uskoro bi ponovno mogao postati dijelom postave Muzeja automobila Ferdinand Budicki. Može li bolji povod za to biti 60. obljetnica otkako je 1957. taj model u Londonu prvi put predstavljen javnosti?

Koliko će tamo ovaj put ostati zasad nije poznato jer na automobilu potrebno izvesti nešto manjih zahvata, kao što su preinake ispušnog sustava koji će u Muzeju biti vraćen u prvobitno, autentično stanje. No moguće je da će to ovaj put biti i na duže od dvije godine, koliko je trajao njegov protekli boravak u Muzeju.

Automobil je u međuvremenu bio na sigurnom, na crvenom tepihu i »pod ključem« u jednoj od garaža u nizu na Zelenom dolu. Njegov vlasnik Mladen Sikirić s auta je skinuo dosta dijelova jer su prošle godine garaže bile na meti kradljivaca te je u njih 17 provaljeno. Sikirć je stoga odlučio sa svoje jurilice skinuti svjetla, blatobrane, vjetrobran, brisače, poklopac motora i druge dijelove, s obzirom da se do njih danas teško dolazi, a uz to imaju i veliku cijenu.

Ovaj član Oldtimer kluba Zagreb i danas s velikim žarom priča o svom žutom ljubimcu na četiri kotača napravljenom od čelika, aluminija i stakloplastike. S entuzijazmom podsjeća na velikog inovatora iz svijeta Formula 1, Colina Chapmana koji je osobno imao prste u stvaranju Lotusove »sedmice«. »Bio je to njegov sedmi uradak i po tome je automobil i dobio ime«, objašnjava Sikirić.

Unutra ja vrlo skučeno, a povremeno i vrlo vruče za noge: Brzinomjer graviran do 230 km/h, obrtomjer do 8000 o/min, pokazivači razine ulja, goriva i temperature vode

I Sikirićev automobil je također napravljen po izvornom Lotusovom receptu, koji je na neki način opreka starom pristupu gradnje bolida kakav je njegovao Enzo Ferrari. Dok su se u Ferrariju isprva koncentrirali uglavnom na (što veću) snagu motora, Lotusov F1 tim kojeg je 1954. osnovao Chapman otpočetka je imao drukčiju filozofiju gradnje bolida te je stavljao veći naglasak na smanjenje mase i aerodinamiku. Upravo taj koncept primijenjen je i na »sedmici«. Iako automobil pokreće motor zapremnine 1588 cm sa svega 59 kW / 80 KS, što za nekakvog sportaša možda i nije mnogo, treba uzeti u obzir njegovu nisku liniju i ukupnu masu od svega 520 kilograma. Osim toga, zbog niskog težišta i širine vozila jurnjava kroz zavoje predstavlja pravu zabavu.

Pogled na motor s dvije bregaste osovine i dva dvostruka rasplinjača zbog kojih je Lotus živahan, ali poprilično rastrošan

Prisjetili smo se da je njegov vlasnik znao reći kako prolaznici misle da ga je sam »sklepal u garaži«, u što smo se i osobno uvjerili i ovaj put kad ga je jedan od prolaznika upravo to upitao. Ima ih i koji misle da je riječ i o buggyju izgrađenom na osnovi Volkswagenove Bube.

No katalog oldtimera govori drukčije. Četvrta serija Lotusa Super 7 (1970. – 1973.) u prvotnom stanju danas vrijedi gotovo 50 000 eura. Zanimljivo je da se »sedmice« često razlikuju čak i unutar iste serije jer su ih u Lotusu sklapali ovisno o raspoloživim dijelovima. Posebna su rijetkost auti s upravljačem na lijevom strani, kakvih je u spomenutoj seriji napravljeno svega 331.

Vlasnik za upravljačem Lotusa Super Seven

U svakom slučaju, žuti Lotus bit će samo još jedan dodatni razlog za posjetiti Muzej automobila Ferdinand Budicki, gdje bi se automobil mogao zadržati sve dok ne pronađe svog kupca. Cijena? Nije baš sitnica, ali najbolje je pitati vlasnika…

Dijeli
KOMENTARI
Komentari su zatvoreni