Lokomotiva “Katica” napokon ide na obnovu

Obnova će se izvesti tijekom 2018., odnosno 2019. godine. Samo trajanje obnove izloženog vozila ovisit će o nužnim mjerama zaštite, odnosno obujmu konzervatorskih radova koji će se ustanoviti elaboratom čija je izrada u tijeku

Boris Jagačić

Lokomotiva izložena na Glavnom kolodvoru Zagreb, oznake JŽ (HŽ) 125-052, poznata i kao Katica, vidljivo propada te je daleko od reprezentativnog stanja kakvo se od takvog eksponata očekuje. Vozilo je nakon obnove izloženo na »vratima grada« još 23. 5. 1992., na lokaciji na kojoj je zamijenilo lokomotivu Titovog Plavog vlaka te privlači zagrebačke turiste koji se, unatoč njenoj derutnosti vole fotografirati uz nju. Posljednja djelomična konzervacija na tom parnom stroju izvedena je još 2001. godine.

No atmosferski uvjeti su u međuvremenu načinili su svoje: korozija je ozbiljno načela oplatu, u stapovima su rupe promjera da bi u njih moglo stati cijelo stopalo, a kabina po svemu sudeći služi za odlaganje smeća, a kako smo se uvjerili i kao povremena spavaonica beskućnika. Sve u svemu, nije to baš prizor dostojan hrvatske prijestolnice.

Utješno je, međutim što je u planu konzervacija lokomotive 125-052, koja je dio fundusa Hrvatskog željezničkog muzeja. Obnova će se, kako doznajemo od Korporativnih komunikacija HŽ Infrastrukture, izvesti tijekom 2018., odnosno 2019. godine. Trajanje obnove izloženog vozila ovisit će o nužnim mjerama zaštite, odnosno obujmu konzervatorskih radova koji će se ustanoviti Konzervatorsko-restauratorskim elaboratom obnove lokomotive JŽ 125-052, čija je izrada u tijeku.

Iz HŽ Infrastrukture nam odgovaraju kako postavljanje privremenog zamjenskog eksponata nije u planu, pa će za trajanja restauracije kolodvorsko postolje biti upražnjeno.

Trošak obnove: 250.000 do 500.000 kuna

Temeljem dosadašnjih iskustva u obnovi parnih lokomotiva Hrvatskog željezničkog muzeja, u HŽ-u procjenjuju kako bi troškovi obnove mogli iznositi od 250.000 do 500.000 kuna. No točan iznos troškova bit će poznat te po izradi Konzervatorsko-restauratorskog elaborata, nakon čega će se i raspisati javni natječaj za obnovu izloženog vozila.

Spomenuta lokomotiva koja je zamijenila »Titovu«, izazvala je kontroverze nakon medijskih napisa o tome kako je bila korištena za prijevoz zarobljenika u ustaški sabirni koncentracijski logor Danica u Koprivnici (a ne u Jasenovac, kako neki sugrađani pogrešno misle) te je čin njezina postavljanja ocijenjen »povijesnim revizionizmom«.

Iako ima povjesničara koji smatraju da je njezina povijest povezana s prevoženjem zarobljenika u koncentracijski logor Danica, u HŽ-u s druge strane navode kako je potrebno pronaći dokumente koji bi tek trebali potvrdili uporabu ove lokomotive u takve svrhe.

Vrijedan i značajan eksponat

No treba podsjetiti da je Grad Zagreb tijekom ljeta 2017. proveo javni natječaj za izradu idejnog urbanističko-arhitektonskog oblikovnog uređenja javne površine i oblikovanje spomen obilježja žrtvama holokausta u Branimirovoj ulici u Zagrebu. A sukladno očitovanju Grada Zagreba upravo je izložena parna lokomotiva JŽ 125-052 sastavni i neodvojivi dio koncepta prvonagrađenog natječajnog rada te je stoga za ostvarenje spomen obilježja žrtvama holokausta potrebno zadržati lokomotivu na sadašnjoj lokaciji.

S obzirom na vrijednost i značaj eksponat Hrvatskog željezničkog muzeja upitali smo planira li se ulaganje u njegovo natkrivanje, budući da lijepi i vrijedni eksponati prepušteni suncu, vjetru, kiši i snijegu ondje također propadaju. Iz HŽ Infrastrukture su nam odgovorili kako poslovanje HŽM-a podupiru u okviru svojih financijskih mogućnosti, ali uz napomenu da muzejska djelatnost »ne predstavlja osnovnu djelatnost HŽ Infrastrukture«. Ipak, svjesni su da bi se razvoj jedinog željezničkog muzeja u Republici Hrvatskoj, zbog njegove iznimno vrijedne prikupljene muzejske građe i njene atraktivnosti, trebao promišljati u okviru razvoja nacionalne i lokalne kulturne politike.

No kako nas je u jednom prijašnjem razgovoru upozorila ravnateljica HŽM-a Tamara Štefanac, problem je tome što ni Ministarstvo kulture ni Grad Zagreb nisu proglasili HŽM kao strateški projekt pa teško dolaze do novca za obnovu i očuvanje eksponata koje od njihova potpunog propadanja čuva jedino zakon. Uz to, nisu ni registrirani kao muzej pa stoga ne mogu konkurirati niti za novac iz EU fondova, a kako iza njih već stoji tvrtka (HŽ Infrastruktura) u njih ne žele ulagati ni sponzori. Šteta, jer imaju i parnjača koje bi još mogle osposobiti za vožnju kao dodatna atrakcija na nekim turističkim dionicama. No za to je potreban novac, a njega, kako to već biva kod nas u Hrvatskoj, uvijek nedostaje… (Više o tome na: https://zg-magazin.com.hr/kolodvor-bez-voznog-reda/)