Ljudi – roboti
(Instalirane industrijske robote na traci zorno ilustrira proizvodna linija u automobilskoj industriji, slika 2. [3])
Profit i tržište utječe na zamjenu ljudi u procesima rada s bržim, pouzdanijim, preciznijim i jeftinijim strojevima i koji rade bez odmora 7 dana u tjednu. U društvu danas isti pokretač promjena traži strogo birokratsko pridržavanje propisa koje osigurava zadržavanje radnog mjesta i osobni napredak u službi, kao i monolitnost skupina u održanju vlasti
dr. sc. Gojko Nikolić
U doba vrlo ubrzanog tehničkog razvoja, osobito od sredine prošlog stoljeća, jedna od najčešće rabljenih riječi je robot. U središtu zanimanja, pa i najšire u javnosti je nekoliko pitanja. Što znači sve češća zamjena rada ljudi s robotima? Kada je opravdana njihova primjena? Koje su prednosti i opasnosti robotizacije? Zanimljivo je pitanje ponašanja ljudi u odnosu na način rada robota. Za očekivati je međusobnu povezanost u ponašanju. Način rada robota sve više postaje i pojam određene vrste rada u svakodnevnom životu te se tim pojmom naziva – ponašanje ljudi ili vrsta radnih mjesta.
Na neka od ovih pitanja odgovorit će se u dva dijela. U prvom, razmotrit će se odnos zamjene ljudskog rada s robotima, a u nastavku biti će opisani slučajevi robota s obličjem ljudskih bića, tzv. humanoidnih robota.
Je li robot slika i prilika ljudskog bića?
Ljudi su projektirali i izradili robote. Uvriježeno je mišljenje da su ih izradili na svoju sliku i priliku. To se mišljenje smatra pretjeranim i netočnim. No, primjerice i Webster´s dictionary definira robot kao “automatizirani uređaj koji obavlja funkcije koje se obično pripisuju čovjeku“. Također dijelovi robota nazivaju se prema dijelovim tijela čovjeka: kao npr., nadlaktica, lakat, podlaktica, šaka, prsti, torzo, noge, stopalo i sl. Robotski se upravljački uređaj često naziva „elektroničkim mozgom“. Roboti rade mnoge poslove umjesto čovjeka iz raznih razloga.
Većina instaliranih robota u proizvodnji radi tako da pomiče alat, dijelove ili materijal po nekoj određenoj prostornoj putanji, dovodeći ga na mjesto koje mu je unaprijed određeno. Zato je i uvriježeno mišljenje o robotu kao stroju koji obavlja određeni zadani posao prema unaprijed definiranom programu, ne odstupajući od njega bez obzira na promjene u okolini. To je i jedna od definicija industrijskog robota prema ISO (International Standard Organisation). Ona glasi „Industrijski robot je automatski, reprogramibilni, višefunkcijski manipulator koji ima više stupnjeva slobode kretanja, pogodan za rukovanje materijalom, dijelovima, alatima ili posebnim uređajima za izvršavanje promjenjivih programiranih operacija…. itd.“ [1]
Primjena robota
Danas je najšira primjena industrijskih robota na tzv. repetitivnim radnim mjestima. To su radna mjesta, prije svega u industriji, kod kojih se stalno ponavljaju uvijek isti pokreti, odnosno obavlja ista vrsta posla ili radne operacije. Ako radnik radi taj posao od njega se ne traži nikakvo razmišljanje, odlučivanje ili kreacija. Često se ta vrsta poslova može vidjeti na TV ili na filmu kada se prikazuje nekadašnji način rada u tvornici, a najbolju karikaturu tih poslova napravio je Charlie Chaplin u filmu Moderna vremena iz 1936, slika 1. [2]
Za automatizaciju takvih „repetitivnih“, monotonih i dosadnih poslova nije potreban složeni softver koji analizira trenutne situacije i okoliš, pronalazi nova inventivna ili optimalna kreativna rješenja. Jedno od rješenja automatizacije takvih poslova je primjena robota. Koriste se njihova prostorna pokretljivost, a putanja kretanja programira se vođenjem „ruke“ robota s alatom ili upisivanjem programa u računalo.
Repetitivni jednostavni i monotoni poslovi još uvijek egzistiraju u manjim tvrtkama i u proizvodnji malih serija proizvoda. Ti će se poslovi s vremenom automatizirati kada roboti postanu jeftiniji i programiranje jednostavnije.
Zamjena ljudskog, robotskim radom
U istraživanjima koja su proveli znanstvenici s Oksfordskog sveučilišta, ekonomist C. B. Frey i inženjer M. A. Osborne ustanovila su vjerojatnost potrebe za određenim radnim mjestima ili kvalifikacijama u narednim desetljećima. Analizirali su američku klasifikaciju zanimanja i obradili 702 zanimanja. Prema njihovim procjenama oko 47 % tih zanimanja su u skupini viskog rizika i zaključili da će za 15 godina biti zamijenjeni nekim od oblika automatizacije. [4] [5] U proizvodnim i uslužnim tvrtkama može se uočiti da su ti poslovi vezni za nekvalificirane i polukvalificirane radnike ili službenike sa srednjom općom naobrazbom. To ukazuje na potrebu stjecanja u budućnosti više kvalifikacije iz određenih područja koja određuju novi procesi rada i tehnologije.
Naviku stalnog ponavljanja naučenog ponašanja i rada ljudi poput robota vezuje se uglavnom za proizvodno radno mjesto. Taj je pojam „rad poput robota“ ili „čovjek-robot“ koriste se u prenesenom značenju kao način opisivanja određenog unaprijed „programiranog“ ponašanja u svakodnevnom životu. „Programiranje“ se prepoznaje po naučenim formulacijama i odgovorima bez razmišljanja i davanja vlastitih stavova. Susreću se svugdje od činovnika u uredima do političara. Lako se može uočiti da se za ista postavljena pitanja pa i visokim državnim dužnosnicima dobivaju čak jednako oblikovani odgovori, bez vlastitog promišljanja, stava ili komentara. To su unaprijed sročeni odgovori poput „napisanih programa“. Je li taj „program“ definiran pravilima službe, nekim propisima, stranačkim okvirima odnosno stegom ili pak svjetonazorom? Oni ne mogu ili ne smiju iskočiti iz tog „programa“ te u svakom slučaju njihovo ponašanje sliči na ponašanje tih relativno jednostavnih robota. Zato je taj pojam našao primjenu i izvan tehnike.
Trajnost modela ponašanja
Hoće li doći do odmaka u društvu od ovog modela ponašanja ljudi-robota? Vjerojatno taj proces je znatno, znatno sporiji od onog u tehnici. I jedan i drugi model u društvu i u tehnici pokretan je u konačnici profitom. Profit i tržište utječe na zamjenu ljudi u procesima rada s bržim, pouzdanijim, preciznijim i jeftinijim strojevima i koji rade bez odmora 7 dana u tjednu. U društvu danas isti pokretač promjena traži strogo birokratsko pridržavanje propisa koje osigurava zadržavanje radnog mjesta i osobni napredak u službi, kao i monolitnost skupina u održanju vlasti.
Može li se uskoro očekivati dolazak novog vremena s drugačijim sustavom vrijednosti u društvu kojim bi se podigao standard obavljanja izbornih funkcija i veću odgovornost svakog pojedinca, bez slijepog provođenja programiranih uputa, odnosno bez „ljudi-robota“? Pozitivan odgovor dolazi s porastom zrelosti cijele nacije.
U nastavku ovih razmatranja analizirati će se pojava robota nalik na ljudska bića, humanoidnih robota ili robota-ljudi.
Reference:
[1] Nikolić G.: Roboti će promijeniti naš život, Školske novine br 13, 5. travnja 2016, strana 10
[2] Moderna Vremena, film iz 1936., dostupno na https://mojtv.hr/film/17159/moderna-vremena.aspx, pristup 1.9.2018.
[3] Kina obara svetske rekorde u automatizaciji, dostupno na https://www.automatika.rs/vesti/robotika/kina-obara-svetske-rekorde-u-automatizaciji.html, objavljeno 2016.
[4] Nikolić G.: Na pragu robotske revolucije, časopis OpenInfoTrend 200/09/2015, str 66 – 69
[5] Frey C.B., Osborne A.M.: The Future of Employment: How Susceptible Jobs to Computersation?, dostupno na https://www.oxfordmartin.ox.ac.uk/downloads/academic/The_Future_of_Employment.pdf, objavljeno 17. 09. 2013.