Lijevo-desno, nikad kraja…….

Lijevo-desno, nikad kraja…….

Svjedoci smo prodora primitivizma u sve pore društva i društvenog života, što može izazvati, a već i ostvaruje vrlo negativne i porazne rezultate. Posebno zabrinjava što to nije samo hrvatski, nego sve više i globalni problem

Hanibal Salvaro

Hanibal Salvaro

U javnim medijima, raznim tiskovinama, pa i običnim razgovorima stalno se spominju ljevica i desnica. Čak čitamo i o njihovim ekstremima. Ali oni koji su se samo malo bolje školovali govore kako su to pogrešni termini i kako se slijedom toga radi o pogrešnim dilemama.

Kažu kako je prije Francuske revolucije postojao neki parlament u kojem su aristokrati sjedili desno, a predstavnici građana lijevo. I zahvaljujući toj podjeli nastali su pojmovi desnica i ljevica, iz čega proizlazi da, barem u nas, desnice ni nema. Jer desnica su ipak aristokrati, a ne vidimo nigdje ni njihove potomke. Ono malo, što ih nije pobijeno ili obespravljeno u zadnjih sto godina, živi negdje po svjetovima i uglavnom je zaboravilo hrvatski jezik, pa i iz razloga što je važna značajka aristokracije pomanjkanje nacionalnih osjećaja ili pripadnosti. Aristokrati su uvijek bili skloniji etatizmu nego nacionalizmu.

Sigurno je da možemo govoriti o izuzetno velikom postotku programa, svjetonazora i djelovanja, koji se manifestiraju kao primitivni: ateizam, antiklerikalizam, antifašizam, egalitarizam, feminizam i antikapitalizam te s druge strane opet primitivni: klerikalizam, nacionalizam, antikomunizam, antiliberalizam, antifeminizam i ksenofobija.

Sljedbenicima ili robovima ovakvih svjetonazora zajednička je značajka skoro totalno pomanjkanje tolerancije za različitosti i uglavnom nesposobnost za racionalan i otmjen dijalog i to zbog urođenog, ali nažalost i educiranog pomanjkanja racionalnosti, otmjenosti pa i elementarnog odgoja, s istovremenim viškom netrpeljivosti za različito.

Lingvisti mudro šute

Međutim, nije jasno zašto se uvriježilo da mediji (ne samo u Hrvatskoj) ove prve smatraju ljevicom a ove druge desnicom. Možda zbog lingvističke komocije.

Bilo bi zanimljivo saznati što o tome govore lingvisti. Oni pak mudro šute, držeći se načela ne talasaj.

No društvo je podijeljeno, ali možda i na neki drugačiji način. Možda je ispravnije govoriti o podjeli na primitivizam, u većoj ili manjoj mjeri te na otmjenost koja je evidentno u manjini i defanzivi, ali bez koje nikada niti jedno društvo nije ostvarilo neki progres ili neki civilizirani sklad. Istovremeno smo svjedoci prodora primitivizma u sve pore društva i društvenog života, a što može izazvati, a već i ostvaruje vrlo negativne i porazne rezultate. Ono što posebno zabrinjava je spoznaja kako je to ne samo hrvatski nego pomalo, ali nažalost, s tendencijom ubrzanja, i globalni problem.

Hrvatski »doprinos« primitivizaciji se može sagledati i površnim uvidom u Državni proračun, koji za kulturu izdvaja manje od 1 %. Jer naša budućnost ipak ovisi kakvu ćemo imati kulturu, a ne kakve su oranice, goveda. pajceki i ovce.

Uostalom, primjerice Japan je država takorekuć bez bilo kakvih prirodnih resursa, a ni Koreja nije puno bogatija. Gotovo sve uvoze, pogotovo repromaterijale i energente, ali zato izvoze vrhunske i tražene proizvode, zahvaljujući pameti i mudrosti koju su stekli ulaganjem i vrednovanjem obrazovanja, kulture pa i otmjenosti.

Komentari su zatvoreni

Ova stranica koristi kolačiće. Više informacija

The cookie settings on this website are set to "allow cookies" to give you the best browsing experience possible. If you continue to use this website without changing your cookie settings or you click "Accept" below then you are consenting to this.

Close