Kviz – razlikujete li inteligentne i darovite osobe?

Kviz – razlikujete li inteligentne i darovite osobe?

Proizvodnja znanja je vrlo važna. U kapitalističkom svijetu to je danas još jedan primjer izrabljivanja najkvalitetnijih mladih ljudi. Profesori, barem prema jednoj anketi u Velikoj Britaniji skupljaju novac za istraživanja i troše na to 62 % raspoloživog vremena. Gdje je nastava i ostalo? Nova eksploatacija se zove trostruka uzvojnica

 Prof. Igor Čatić

Ovo je kviz za procjenu osobina vaših prijatelja, koje smatrate inteligentnima, rjeđe će vam pasti na um da su oni možda ipak samo daroviti. Što sadrži tablica pitanja i kako je došlo do ovog kviza?

Inteligentne osobe Darovite osobe
analitičko mišljenje 1.sintetičko mišljenje
parcijalna usmjerenost 2.globalna usmjerenost
prevladava logika 3.prevladava intuicija
prevladava racionalnost 4.prevladava emocionalnost
ideološka usmjerenost 5.antropološka usmjerenost
emocionalna stabilnost 6.emocionalna nestabilnost
prevladava hladan razum 7.prevladava fantazija
zapetljana rješenja 8.jednostavna rješenja
usmjerenost problemu 9.usmjerenost rješenju
apstraktnost 10.konkretnost
prevladava planiranje 11.prevladava rješavanje
konformizam 12.nonkonformizam
moralna fluidnost 13.moralna čvrstina
prilagodljivost 14.neprilagodljivost
popustljivost 15.nepopustljivost
zadovoljstvo u izvršavanju aktivnosti 16.zadovoljstvo u postizavanju rezultata
vjera u postojeće 17.sumnja u postojeće
nagomilavanje znanja 18.gomilanje zakonitosti, pravila, načela
ljubomorno čuvanje vlastitog znanja 19.potreba za posredovanjem znanja
izbjegavanje fizičkog rada 20.potreba za fizičkim radom

Valja se vratiti u osamdesete godine. Još neistrošeni nastavnik usredotočuje se na obrazovanje i odgoj mladih strojara. Što još uvijek smatram osnovnim zadatkom sveučilišnog nastavnika. Proizvodnja znanja je vrlo važna. U kapitalističkom svijetu to je danas još jedan primjer izrabljivanja najkvalitetnijih mladih ljudi. Profesori, barem prema jednoj anketi u Velikoj Britaniji skupljaju novac za istraživanja i troše na to 62 % raspoloživog vremena. Gdje je nastava i ostalo? Nova eksploatacija se zove trostruka uzvojnica (eng. triple helix). Država daje novac sveučilištu, uz veću ili manju podršku gospodarstva. A onda sveučilište uz bitno nižu cijenu to stavlja na raspolaganje gospodarstvu. Za cijenu koja je nekoliko puta niža od one koliko bi platili gospodarstvenici svojim zaposlenicima. Najgore pritom prolaze doktorandi i stalno zaposleni. Koji kod nas sada moraju svoj rad ulagati kao naš dio projekata u funkciji napredovanja šefova. Pa rade bez nadoknade 12 i 15 sati dnevno. O tom obliku sindikalni čelnici pojma nemaju. To se sada zove istraživačko sveučilište. A i vrsni znanstvenici misle da je to osnovni zadatak sveučilišnih nastavnika. Pri čemu zanemaruju najvažniji zadatak. Puno radova o istoj temi traži sintezologijski pristup kojeg se može ostvariti ne samo znanjem, nego i sposobnošću povezivanja u nove cjeline.

Surova eksploatacija znanstvenika i suradnika

Što to ima veze s osamdesetim godinama? Tada je primjerice industrija postojala i bila sprema dopustiti izradbu diplomskih radova u pogonu. Više od 70 % diplomskih radova u to doba je načinjeno u tvornicama. Gotovo svi magistarski radovi bili su povezani s konkretnim problemima ljudi iz poduzeća. Primjerice samo na jednom savjetovanju u Novom Sadu bilo je 15 referata u izradbi kojih su sudjelovali studenti Katedre za preradu polimera. A diplomirani su izvještavali o svojim radovima u Varšavi, New Yorku, Bostonu, itd. I onda je došlo to je nama naš kapitalizam dao. Iza tih godina takve suradnje praktički više i nema ili je povezano s malim poduzećima.

Još je bila jedna odlika tog doba. Postojala je društvena norma koliko je nastavnik morao tjedno držati nastave. Ostalo se plaćalo. Tih godina imao sam samo jednog vježbama preopterećenog asistenta, pa sam dobivao nešto iznad plaće. A ne kao danas da je svejedno imaš li jedan predmet 1 sat tjedno ili desetak sati, sve je isto. I tada je uvedena praksa da se u okviru nastave iz Prerade polimera poziva ugledne nastavnike da govore o svojim područjima. A moglo ih se simbolički plaćati. Bili su to vrhunski predavači, da se sada ne nabraja njih tridesetak. Jedan od njih bio je i akademik Adolf Dragičević.

Vizija i zbilja

Govorio je tih godina mojim studenima s jednog šireg, društvenog motrišta o robotima i sličnim temama. Njegovom gostovanju zahvaljujem da imam u biblioteci dvije knjige, onu P. B. Scotta: Robotička revolucija i njegovu pod nazivom Vizija i zbilja iz 1986. Posebnost je da ta knjiga ima autorsku posvetu. U toj knjizi akademik A. Dragičević prenio je iz Galaksije od 17. travnja 1985. tablicu osobina inteligentnih i darovitih osoba koju je sastavio B. Jurman.

I tako se stiže do kviza. Pokušajte procijeniti u koju biste skupinu svrstali one za koje smatrate da su vrijedni ispunjavanja ovog kviza. A možete procijeniti i sebe. Pri tom morate biti svjesni jedne činjenice. Nitko ne može imati svih 20 karakteristika s jednog stupca. Dakle netko može biti pretežno inteligentan ili darovit.

Možete procijeniti i autora ovog kviza. Kako? Upišite u komentare. Urednik će se radovati.

 

Komentari su zatvoreni