Krvavi Uskrs ’91: Do 8 ujutro Plitvice moraju biti naše!
(Foto: Monografija “Hrvatska policija u Domovinskom ratu”)
Na današnji dan poginuo Josip Jović – prva hrvatska žrtva u Domovinskom ratu
Krvavi Uskrs je naziv za incident koji se dogodio 31. ožujka 1991. godine u kojem su pale prve žrtve u Domovinskom ratu. Pošto je milicija Milana Martića već danima činilo sve da područje nacionalnog parka Plitvička jezera pripoji regionalnoj tvoreni SAO Krajini, Hrvatska je 31. ožujka 1991. uputila dio svojih policijskih snaga na Plitvice kako bi se uspostavio javni red i mir na tom području.
Redarstvenici MUP-a RH upali su u zasjedu pobunjenih Srba kod Plitvica, pri čemu je s hrvatske strane poginuo mladi policajac Josip Jović (22) iz Aržana, a sa srpske Rajko Vukadinović, teritorijalac tzv. Krajine.
Došavši na kobno mjesto, policajci su naišli na veliki broj barikada s kojih su srpski teroristi otvarali vatru na sva vozila koja su se ondje zatekla. Policajca Josipa Jovića pogodio je rafal kod zgrade pošte. Pancirka mu je bila probijena i bez obzira na brzu reakciju kolega umro je na putu do helikoptera. Josip Jović tako je postao prva hrvatska žrtva u Domovinskom ratu. Prema riječima suboraca, Jović je bio najistureniji u napadu, a posmrtno je odlikovan s više odličja.
“Miting istine”
Napetosti su na području Plitvica započele 25. ožujka 1991. kada je Srpska demokratska stranka (SDS) tamo održala je jedan od protuhrvatskih skupova pobunjenih Srba nazvan »miting istine«. Na skupu je zatraženo da Nacionalni park Plitvička jezera pripadne samoproglašenoj, nelegalnoj Srpskoj autonomnoj oblasti Krajina. Dan kasnije, Skupština općine Titova Korenica odlučila je smijeniti upravu Nacionalnog parka Plitvice i počela maltretirati radnike nesrpske nacionalnosti.
Tri dana nakon skupa SDS-a pedesetak pripadnika »milicije SAO Krajine« iz Knina zauzelo je područje Nacionalnog parka i blokiralo državnu cestu D1, glavnu prometnicu između sjevera i juga Hrvatske. Kninski »milicajci« i srpski ekstremisti s područja Titove Korenice maltretirali su nekoliko desetaka domaćih i stranih gostiju na Plitvicama. Takvo nasilje ekstremnih pripadnika srpske manjine prema gostima te Hrvatima, ali i svojim sunarodnjacima koji nisu prihvatili velikosrpsku politiku, hrvatska vlast nije mogla tolerirati.
Nakon što su srpski ekstremisti odbili zahtjev Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske da se povuku s područja Plitvica i deblokiraju državnu cestu iz Zagreba prema Dalmaciji, predsjednik Republike Hrvatske Franjo Tuđman na Veliku subotu donio je odluku: »Sutra ujutro do 8 sati Plitvice moraju biti pod našom kontrolom!«
Početak akcije “Plitvice”
Na prostor nacionalnog parka MUP RH upućuju tri specijalne jedinice policije na dva smjera djelovanja, i to na smjeru glavnog napora Antiterorističku jedinicu Lučko kojom zapovijeda Marko Lukić s 50 pripadnika i Posebnu jedinicu policije Rakitje s 250 pripadnika kojom zapovijeda Josip Lucić. Snage podupirućeg napora čini Posebna jedinica policije Kumrovec s 200 pripadnika kojom zapovijeda Goran Cmrečak. U sastavu snaga PJP Kumrovec nalazio se i koordinator interakcija snaga na području djelovanja Darko Rukavina.
Prvu fazu akcije izvela je ATJ Lučko koja je imala cilj zauzimanje mosta na Korani i stvaranje mostobrana radi uvođenja glavnine snaga. Pripadnici ATJ Lučko bili su obučeni u bijele kamuflažne odore te opremljeni specijalnim oružjem s noćnim uređajima za osmatranje i gađanje. Nakon izvršene zadaće izviđanja prešli su u napad s punom formacijom ATJ Lučko i već oko pet sati ujutro zauzeli koranski most.
U drugoj fazi akcije s borbenim oklopnim vozilima pripadnici ATJ Lučko predvodili su napadnu formaciju Jedinice za posebne namjene Rakitje te ATJ Lučko (snage koje su u prvoj fazi zauzele most na Korani).
U autobus pun policajaca uletjela tromblonska mina
Već na prvim barikadama neprijateljske jedinice napale su združenu napadnu formaciju »jakih snaga MUP-a«, ali su i odmah potom razbijene, a njihova je barikada probijena. Tada se razvila otvorena borba u području plitvičkih hotela. U silovitom udaru snaga MUP-a neprijatelj je natjeran na povlačenje prema Korenici.
Do ranih prijepodnevnih sati istoga dana jedinice MUP-a u potpunosti su ovladale područjem Nacionalnog parka Plitvička jezera.
Važno je na ovaj dan prisjetiti se junaka koji je dao svoj mladi život za Hrvatsku, Josipa Jovića, prvog hrvatskog poginulog redarstvenika. Josip Jović, dvadeset dvogodišnjak, pripadnik Prvih hrvatskih redarstvenika i prvi poginuli hrvatski branitelj u Domovinskom ratu, izgubio je svoj mladi život braneći slobodu, demokraciju i teritorijalnu cjelovitost Republike Hrvatske na sam Uskrs, 31. ožujka 1991. godine. Taj tragičan događaj duboko u svijesti hrvatskog naroda ostao je zabilježen kao Krvavi Uskrs.
Spomenimo i da je na kolonu hrvatskih snaga otvorena vatra iz okolne šume, a u autobus pun hrvatskih redarstvenika uletjela je tromblonska mina, na sreću, neizvučenog osigurača, te nije eksplodirala.
Pripremio: B. Jagačić