Kronični bolesnici na udaru naglih promjena vremena

Kronični bolesnici na udaru naglih promjena vremena

Izmjene atmosferskih fronti ljudima najviše smetaju kroničnim bolesnicima, pogotovo srčanim, krvožilnim, plućnim i psihijatrijskim bolesnicima odnosno reumatičarima i šećerašima. Javljaju se tada razdražljivost, nesanica, aritmije, probadanja u prsištu i drugi simptomi. Najbolje je za takvih promjena vremena savjetuju liječnici, izbjegavati stres odnosno uzimati propisanu terapiju u slučaju bolesti

Oscilacije vremena i skakanje temperatura toplo – hladno najteže podnose kronični bolesnici, meteoropati, psihijatrijski pacijenti, a nije lako ni zdravim osobama. Ovih dana mnogi se ljudi žale na vremenske teškoće, a liječnici savjetuju kako se vremenu treba prilagoditi što znači slojevito se odijevati, konzumirati lijekove ako je riječ o kroničnim bolesnicima i koliko je moguće ne podlijegati stresu.

Istraživanja su pokazala kako od brojnih meteoroloških elemenata poput vjetra, vlage i drugog na čovjekov organizam najviše utječe temperatura zraka. Slikovito rečeno – atmosfera je poput oceana zraka na čijem dnu živi čovjek, a ljudima u njemu najteže padaju vremenske situacije uoči prolaska atmosferskih fronti posebice ciklone. To je područje niskog tlaka zraka koje u pravilu nije neugodno za ljude već su to atmosferska zbivanja pri sukobljavanju fronti. Tada se među ostalim mijenja temperatura zraka, stvaraju se oblaci, oborine, mijenja se vlaga u zraku i to je ono što smeta bolesnim i osjetljivijim ljudima. Javljaju se tada kod mnogih nesanica, razdražljivost, nervoza i slični simptomi na koje se ljudi žale. Temperature ispod ništice najteže podnose kardiovaskularni bolesnici, plućni (astmaši, bronhitičari), dijabetičari odnosno reumatičari. Južina koja je ovih dana vladala „upotpunit“ će se s kišom i vlagom u slijedećim danima, najavljuju meteorolozi što spomenutim kategorijama bolesnika nikako ne odgovara.

Nerijetko se, kaže dr. Mirjana Jembrek Gostović sudska vještakinja interne medicine, srčani i krvožilni bolesnici tada žale na aritmije, stenokardije (probadanja u prsištu), opću slabost, gušenje, vrtoglavice, glavobolju i drugo. Kod potonjih osoba, objašnjava ona, na hladnoći dolazi do spazma (grčenja) krvnih žila koje kada se „stisnu“ dovode do povišenja tlaka jer srce mora „pumpati“ više krvi. Tada kod ljudi sa suženim krvnim žilama dolazi do problema ovisno o osnovnoj bolesti krvožilnog sustava. Takvi bolesnici, upozorava liječnica, zimi trebaju izbjegavati izlazak na niske temperature, posebice ujutro.

Nagle izmjene toplog i hladnog zraka nisu za njih dobre jer se organizam takvih osoba ne može odmah adaptirati na naglu i skokovitu temperaturnu promjenu pa doživljavaju meteorološki stres. Moraju zbog toga izbjegavati fizičke napore i pridržavati se propisane terapije. Kada izlaze na hladnoću valja im se, da bi izbjegli šok toplo – hladno „istemperirati“ koliko je moguće, u međuprostoru. Ako se primjerice izlazi na ulicu treba se nekoliko minuta zadržati u haustoru zbog prilagodbe. Hladnije je vrijeme, a posebice magla nepogodna je i za one s dijagnozom angine pektoris pa se takve osobe moraju zimi svrsishodnije čuvati.

Alkohol zimi brzo ugrije tijelo i još brže ga rashladi

 Dr. Jembrek Gostović ističe kako se zimi valja kloniti alkohola da bi nas zagrijao jer on organizam brzo „utopli“ ali ga još brže ohladi stvarajući neravnotežu krvožilnog sustava. Kada su oscilacije vremena učestale kroničari poslove trebaju obavljati od 11 do 16 sati jer tada temperature (ipak) porastu i ustabile se. Vlažno vrijeme, a nemalo južina otežavaju stanje i astmašima odnosno oboljelima od kronično opstruktivne plućne bolesti (KOPB) jer im pogoršava plućnu funkciju. Oni najčešće osjećaju umor, nedostatak zraka, a imaju i zaduhe. Sporo se adaptiraju na vremenske neprilike a za starije ljude s takvim dijagnozama promjene mogu biti i kobne. Pulmolozi zato savjetuju svima da za skokovitih temperatura i ćudljivog vremena nauče pravilno odnosno dijafragmalno disanje (iz trbuha) jer se na taj način koriste i najdalji dijelovi pluća. To više jer ljudi uglavnom dišu s njihovim “vršcima“ ne koristeći pravilno kompletni plućni sustav.

Snježana Kratz

COMMENTS
Comments are closed