Kravlje rogove pretvara u češljeve

Kravlje rogove pretvara u češljeve

Na međunarodnoj izložbi Eko Fest ovaj češljar osvojio je čak šest zlatnih medalja, a ušao je i u katalog Europske unije o starim tradicijskim zanatima. „Obrt s tradicijom, umjetnički obrt s autorskim pravom i zaštitnom markicom“, naziv je uvjerenja o stjecanju statusa, koji je Penezić dobio od Hrvatske obrtničke komore

Valentina Vukoje

Nije svaki češalj dobar i ne može svaki češalj poslužiti svrsi, objašnjava nam Antun Penezić. Kosa, plava, crna, smeđa, crvena, prema nekim izračunima mjesečno u prosjeku može narasti 1 do 1,5 centimetar. Neizostavan detalj za njegu i održavanje kose je češalj. Žene u prosjeku imaju znatno dužu kosu od muškaraca i puno više pažnje posvećuju odabiru pravog češlja za kosu.

Prije popularizacije plastike, češljevi su se izrađivali isključivo od prirodnih materijala. Jedan od njih je roževina, rogovi krava, bikova. S tim je materijalom dobro upoznat Antun Penezić, koji je dave 1954. godine došao u Zagreb iz rodnog Zagorja, kako bi izučio zanat za češljara. Posljednji obrtnik – češljar tih godina bio je Franjo Cvirn, a upravo je kod njega Penezić izučio ovaj zanat.

„Jedini sam u Europi koji se bavi ovim poslom i bilo bi mi drago da netko nastavi s ovom tradicijom. Šteta bi bila da se ovo ugasi, jer znam da ima puno ljudi koji bi voljeli naučiti izrađivati češljeve i ostale stvari od roževine. No, Kumrovec mi je daleko, a ja sam već u godinama i imam neki svoj ritam. Budućnost će ovisiti o zdravlju“

Cesljar-Penezic--plocice-rogova

Pločice od prešanih rogova

„Rog je božanstveni, eko materijal. Imao sam priliku izučiti zanat, položiti majstorski ispit i raditi kod gospodina Cvirna osam godina. On je bio pravi gospodin, bio je dobar i pošten prema meni. Sjećam se da mi je na početku isplaćivao lijepu radničku plaću i nikada mi nije rekao grubu riječ. On mi je bio kasnije krizmani i vjenčani kum, a ja se još uvijek čujem s njegovom djecom“, priznaje Penezić.

Plastika zamijenila roževinu

Životne okolnosti i uvođenje plastike kao materijala za izradu brojnih predmeta, polako je počelo mijenjati navike potrošača. Vrlo brzo češljeve od roževine, zamijenili su plastični češljevi i posla za Cvirna i našeg sugovornika Penezića više nije bilo kao prije. Tako je Penezić odlučio potražiti posao u INA-OKI-ju gdje je prvo radio kao operater na komandnim pločama, a poslije kao vođa smjene.

No, nakon odlaska u mirovinu 1993. godine Penezić nije mogao mirovati. Ovaj vrijedni čovjek prvo se bavio izradom i restauracijom starog namještaja, a prije sedam godina ponovno se vratio svojoj prvoj ljubavi, izradi češljeva od roževine.

„Priča je krenula nakon izložbe koju sam imao u Etnografskom muzeju. Vrlo brzo prilog o meni je snimila i redakcija Globalnog sijela i tada su zaredali učestali pozivi iz cijele Hrvatske. Ljudi nisu mogli vjerovati da se netko još uvijek time bavi“, prisjetio se Penezić.

Za izradu češlja koristi 14 alata

Izrada češljeva od rogova je sve samo ne jednostavna. Naša se ekipa u to imala priliku uvjeriti prilikom obilaska radionice češljara Penezića. Njegova je radionica smještena u šumovitom dijelu zagrebačkih Gračana, tik do Sljemena. Prekrasan ambijent i priroda svakoga jutra nadahnjuju našeg sugovornika.

Za svaki češalj koji izradi, on koristi čak 14 različitih alata. Mnoge alate Penezić je sam izradio. „Najprije se rog reže, zatim se kuha, grije na plamenu kako bi se s kliještima mogao rastvoriti i staviti na prešanje. Zatim se čisti i onda se komadi stavljaju u vruću prešu na 120 stupnjeva Celzijevih“, objašnjava Penezić zahtjevnu proceduru i napominje kako je riječ o interesantnom poslu, kroz koji zaboravlja na sve svoje brige. Slijedi rezanje svakog zuba češlja, a naš sugovornik uživa u svakom trenutku izrade.

Najteže je majstoru doći do kvalitetnog materijala, rogova. „Danas je iznimno teško nabaviti rogove, jer se oni danas u farmama često režu. Čovjek je okrutan i danas se telićima pale rogovi. Ja najviše koristim rog istarskog boškarina“, priznaje češljar. On kaže kako su najbolji rogovi od životinje koja je stara 7 – 8 godina te kako je važno da je rog zdrav. Na zdravlje roga, objašnjava Penezić, najviše utječe koliko vremena životinja provodi na otvorenom, koliko pase i koliko je na suncu. “Osim roga boškarina, idealan rog je i onaj simentalskog vola.“

Vrijedni češljar kaže kako ga najviše veseli kad dobije povratne informacije od zadovoljnih kupaca. „Puno mi je ljudi potvrdilo kako su ovi češljevi učinkoviti u borbi protiv peruti, bolnog vlasišta, ali i za češljanje osoba koje se podvrgavaju zračenju, a ogrlice su dobre za osobe koje imaju probleme sa štitnjačom.“

Radionica u Kumrovcu?

Cesljar-Penezic-cesljeviOsim češljeva Penezić izrađuje i nakit, ogrlice, naušnice, narukvice, ukosnice, prstene, trzalice, privjeske i broševe. Prekrasan nakit svog supruga nosi i gospođa Mara Penezić, a ona se može pohvaliti i s ogrlicom koja je još uvijek uščuvana, iako ju je Penezić napravio čak prije više od 50 godina. Majstor je iznimno zahvalan svojoj supruzi jer, kako kaže, ona je njegova desna ruka. „Supruga mi puno pomaže i odlično radi kada smo na raznim sajmovima. Nedavno smo proslavili 50 godina braka“, sa smješkom priznaje Penezić.

Njegovi se češljevi, ali i ostali predmeti od roževine, poput nakita mogu kupiti na brojnim sajmovima u Zagrebu i po cijeloj Hrvatskoj na kojima ovaj češljar izlaže svoje proizvode. Priznaje kako su turisti i strane delegacije oduševljeni kada vide njegove češljeve, a Penezić je dobio i brojne ponude iz inozemstva da preseli svoju radnju iz Hrvatske, no kako kaže, Hrvatsku ipak previše voli da bi se odselio.

Cesljar-Penezic-nakit-od-rozevineNa međunarodnoj izložbi Ekofest ovaj češljar osvojio je čak šest zlatnih medalja, a ušao je i u katalog Europske unije o starim tradicijskim zanatima. „Obrt s tradicijom, umjetnički obrt s autorskim pravom i zaštitnom markicom“, naziv je uvjerenja o stjecanju statusa, koji je Penezić dobio od Hrvatske obrtničke komore.

Danas je ovaj vrijedni češljar u pregovorima da pokrene jednu radionicu izrade češljeva u Kumrovcu. „Jedini sam u Europi koji se bavi ovim poslom i bilo bi mi drago da netko nastavi s ovom tradicijom. Šteta bi bila da se ovo ugasi, jer znam da ima puno ljudi koji bi voljeli naučiti izrađivati češljeve i ostale stvari od roževine. No, opet Kumrovec mi je daleko, a ja sam već u godinama i imam neki svoj ritam. Budućnost će ovisiti o zdravlju“, zaključio je Penezić i priznao kako mu je žao što nitko u Zagrebu nema sluha i volje da pokrene jednu takvu radionicu i u glavnom gradu Lijepe Naše.