Karnevali – kreativna slavlja temeljena na stoljetnoj tradiciji
„Na početku su karnevali imali magijsku funkciju, za tjeranje zime, slavljenje proljeća i želje za plodnošću zbog čega je u to vrijeme sve dozvoljeno“, otkriva Zvjezdana Antoš iz Etnografskog muzeja u Zagrebu
Ivona Conjar
Tijekom karnevalskih zbivanja postajemo netko drugi, barem na kratko zaboravljamo na probleme i uživamo u euforiji i duhovitim izvedbama. Takav običaj prisutan je u cijelom svijetu, na slične ali ipak pomalo različite načine.
Na europskim prostorima mogu se prepoznati ista obilježja i simboli drevnih obreda koja su i danas ostala prisutna u mnogim mjestima. Pokladni običaju u Hrvatskoj ponegdje počinju već na Sveta tri kralja ili 17. siječnja na blagdan sv. Antuna, pri čemu se smatra da su zadnja tri dana (nedjelja, ponedjeljak i utorak) zadnji dani karnevala, a on ove godine traje do 16. veljače.
Kod nas su najpoznatija slavlja u Rijeci i Samoboru koja okupljaju na tisuće ljubitelja ovog maštovitog perioda u godini. Koliko se pažnje i sitnica prilaže maskama dokazuju i one u Galeriji Gea u Radićevoj ulici. „Za jednu masku potrebno je nekoliko sati, a proces se sastoji od čak 19 koraka. Naše maske su domaće proizvodnje s hrvatskim i zagrebačkim motivima poput onih s licitarskim srcem ili glagoljicom“, opisuje nam Andrea, vlasnica obrta „Rački i kćeri“. Turisti cijene naše radove a često kupuju maske za dekoraciju na zidu što je nama nepoznat običaj, a ne za karnevalsku proslavu.
UNESCO-va baština
„Na početku su karnevali imali magijsku funkciju, za tjeranje zime, slavljenje proljeća i želje za plodnošću zbog čega je u to vrijeme sve dozvoljeno“, otkriva Zvjezdana Antoš iz Etnografskog muzeja u Zagrebu. Posebno treba istaknuti zvončare koji su od 2009. godine svjetska nematerijalna baština pod zaštitom UNESCO-a. U mnogim dijelovima Hrvatske odjeveni su u ovčja krzna, na sebi nose zvona i oruđe u ruci, lica su im prekrivena maskama, a posebnim kretnjama uzrokuju karakteristične melodije. Maskirani ophodi najčešće završavaju spaljivanjem pokladne lutke, pusta koji se u različitim krajevima naziva i Poklad, Fašnik, Krnjo ili Princ Karnevala.
Unutar projekta Karneval – Kralj Europe, koji je okupio osam zemalja Europske unije, provedeno je istraživanje o specifičnostima tradicijskih slavlja. U njemu je sudjelovala i naša sugovornica. „U isto vrijeme odvijaju se isti, ali ipak različiti zimski ophodi, na primjer u Baskiji zvončari su slični našima, a običaj je da prvo idu oko sela da bi se glavna izvedba održavala u selu. U to je uključena cijela zajednica koja se priprema za taj događaj jer sudjelovanje predstavlja čast“, objašnjava Antoš. Neki se za takvo slavlje pripremaju mjesecima poput zvončara koji moraju biti spremni nositi do deset kilograma zvona na sebi u ophodu od dvadesetak kilometara što pokazuje koliko je to ponosna, ali i zahtjevna uloga.
Maštovitost u maskiranju
Zanimljivo je primijetiti maštovitost u maskiranju. Posebno valjda istaknuti Bugare koji koriste mnoštvo kreativnih maski napravljenih od tekstila, a karakterizira ih i ukrašenost s različitim vrstama perja koje mogu biti visoke do čak dva metra.
Ljudi vole karnevale zbog nevjerojatne euforije i zarazne energije koja je prisutna. Šaljiva strana uključuje optuživanje i vješanje pokladne lutke pusta koji je kriv za sve nedaće protekle godine te preuzimanje ključeva grada. Lutka na taj način ima kritičku ulogu u društvu jer se često povezuje s aktualnim događajima. Možemo vidjeti i koliko se maske mijenjaju tijekom povijesti, sve više dobivaju na visini i raskoši što je posljedica želje za izazivanjem straha kod neprijatelja, da potjeraju nedaće i nedobrodošle.
Danas se događa revitalizacija karnevalskih zbivanja, u nekim mjestima djeca i dalje idu od kuće do kuće pa uz pjesmu i ples dolaze po darove, što je dobro jer se educiraju od malih nogu i tako tradicija dalje živi. Zbog toga možemo slobodno zaključiti da je kraljevstvo Karnevala jedno od najrasprostranjenijih i najtrajnijih kraljevstva u povijesti europskog kontinenta, a bogata hrvatska tradicija njezin je značajan dio.