Kako su geofizička istraživanja u Jadranu provođena daleko od očiju javnosti i struke
(Satelitska snimka Jadranskog mora / Foto: NASA)
Što je bitno za Hrvatsku, da li turizam i sačuvan okoliš ili eksploatacija nafte i plina, ostaje nepoznanica. Na to smo pitanje pokušali dobiti odgovor od novih vodećih ljudi u Ministarstvu gospodarstva. No kao i kolege iz H-altera, još uvijek nismo dobili odgovor. Ostaje nepoznato kakvi su rezultati istraživanja tvrtke Spectrum, ali i daljnji planovi Vlade u pogledu privlačenja potencijalnih investitora u području eksploatacije nafte i plina
Valentina Vukoje
Od kada je Ministrastvo gospodarstva na čijem je čelu bio bivši ministar Ivan Vrdoljak potpisalo Ugovor o suradnji na prikupljanju novih seizmičkih podataka, obradi, interpretaciji, te preradi i interpretaciji postojećih podataka i prodaji i marketingu za više klijenata s norveškom tvrtkom Spectrum Geo Limited, ne stišavaju se reakcije stručne javnosti o ovom Ugovoru.
Ugovor je potpisan 25. srpnja 2013. godine, a u uvid u sadržaj Ugovora nije bio moguć sve do nedavno. Naime, novinari internetskog portala H-alter zatražili su krajem rujna 2013. godine od Ministarstva gospodarstva kopiju Ugovora između Ministarstva gospodarstva i tvrtke Spectrum. Nakon početnog odbijanja, obratili su se povjerenici za informiranje Anamariji Musi, kojoj su uputili žalbu na odbijenicu Ministarstva gospodarstva. Unatoč nalogu povjerenice Muse da dostavi portalu H-alter traženu kopiju Ugovora, Ministarstvo gospodarstva ponovno se oglušilo. Navedeno je ministarstvo pokrenulo tužbu protiv odluke povjerenice za informiranje Muse na Visokom upravnom sudu.
U toj je tužbi Ministarstvo isticalo kako povjerenica za informiranje nije ovlaštena donositi rješenja, koja bi dovela do povrede Ustavom zajamčenih sloboda. Također je istaknuto kako se Republika Hrvatska dobrovoljno pridružila pravnom poretku u kojem gospodarski razvitak, sloboda tržišta i tržišnog natjecanja predstavljaju inherentni, neopozivi dio te kako bi ograničenje poduzetničkih sloboda i vlasničkih prava, premda je poduzeto s legitimnim ciljem, povrijedilo gospodarska prava propisana Ustavom.
Mjerenja Spectruma ne mogu znatno utjecati na morski svijet
Unatoč svim nastojanjima čelnih ljudi Ministarstva gospodarstva da sprječe javno objavljivanje Ugovora s tvrtkom Spectrum, Visoki upravni sud presudio je u korist internetskog portala H-alter i Ministarstvo gospodarstva je moralo dati na javni uvid Ugovor. Iako je od potpisivanja Ugovora između Ministarstva gospodarstva i tvrtke Spectrum (op. a. 25. srpnja 2013.godine) do njegovog javnog objavljivanja prošlo dvije godine i pet mjeseci, ova tema i dalje bi trebala biti iznimno važna za javnost. Proučavajući ovaj Ugovor koji je iznimno važan za Hrvatsku i njezinu budućnost nametnula su se brojna pitanja, a odgovore na njih pokušali smo dobiti od ljudi iz struke, koji su svojim radom vezani za hidrografsku djelatnost, trgovačko pravo te za geologiju mora.
Na temelju Zakona o hidrografskoj djelatnosti Hrvatski hidrografski institut (HHI) obavlja znanstvenoistraživačke, razvojne i stručne radove vezane uz sigurnost plovidbe Jadranom, hidrografsko-geodetsku izmjeru Jadrana, marinsku geodeziju, projektiranje i izradu pomorskih karata i nautičkih publikacija, oceanološka istraživanja, istraživanje geologije podmorja, te izdavačko-tiskarske poslove.
»Mi smo zaduženi za otprilike 55 000 km2 . Riječ je o moru, morskom dnu i podmorju u kojem je Hrvatska suverena, a u epikontinentalnom pojasu ostvaruje suverena prava«, pojašnjava vršitelj dužnosti ravnatelja HHI-a Nenad Leder.
Za svoja istraživanja znanstvenici s HHI-a koriste dva broda, jedan manji za priobalna istraživanja i veći brod Palagružu za istraživanja na otvorenom moru duž cijelog Jadrana. HHI na čelu s ravnateljem Lederom dao je svoje mišljenje o seizmološkim istraživanjima tvrtke Spectrum prije nego što su ona započela. »U tom smo mišljenju istaknuli kako sama mjerenja morskih dubina, koja je provodila tvrtka Spectrum, nisu toliko opasna. Ako govorimo o seizmološkim istraživanjima ne postoje pokazatelji da su takva istraživanja opasna i da mogu znatno utjecati na morski svijet. Neki ekolozi tvrde da su takva istraživanja opasna, no ja do takvih podataka nisam uspio doći. Radi se o akustičkom signalu određene frekvencije, no ne postoje dokazi da oni utječu na morski svijet«, objašnjava Leder.
Prednost Norvežanima
S obzirom na opremu koju posjeduje HHI,ali i na stručnost znanstvenika ovog prestižnog Instituta, nameće se pitanje zašto Ministarstvo gospodarstva za jedno ovakvo istraživanje nije angažiralo domaće ljude i HHI. »Mi imamo oko 80 posto potrebnih instrumenata za takva istraživanja, nemamo sva, no da smo dobili taj posao mogli smo ostale instrumente iznajmiti. Pitali su nas za mišljenje o tom natječaju, no nisu nas pitali da li smo sposobni raditi takvo istraživanje«, odgovara Leder.
Znanstvenici i djelatnici s HHI-a tijekom svojih istraživanja na Jadranu pronalaze i razne neprirodne objekte, poput mina, potopljenih brodova, torpeda. Ravnatelj Leder smatra kako je moguće da je Spectrum pronašao nalazišta plina i nafte.
»Već postoje brojne platforme za vađenje plina uzduž talijanske obale, ali i u hrvatskom dijelu Jadrana. Postoje neke indicije da bi moglo biti i nafte, no po mojim spoznajama to nije sigurno. Još to nije potvrđeno. Turizam i potencijalna eksploatacija nafte su u sukobu. Mogla bi se eksploatirati nafta i plin, no potrebno je uložiti velika sredstva u zaštitu okoliša. Netko treba donijeti odluku što je bitno za Hrvatsku«, zaključuje Leder.
Naftaplin već provodio takva istraživanja u Jadranu
Što je bitno za Hrvatsku, da li turizam i sačuvan okoliš ili eksploatacija nafte i plina, ostaje nepoznanica. Na to smo pitanje pokušali dobiti odgovor od novih vodećih ljudi u Ministarstvu gospodarstva. No kao i kolege iz H-altera, još uvijek nismo dobili odgovor. Ostaje nepoznato kakvi su rezultati istraživanja tvrtke Spectrum, ali i daljnji planovi Vlade u pogledu privlačenja potencijalnih investitora u području eksploatacije nafte i plina.
Za akademika Mladena Juračića, redovitog profesora s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu sve je jasno u priči o geofizičkim istraživanjima u Jadranu. »Mislim da je to primjer kmetskog, kolonijalnog mentaliteta dijela hrvatske politike. Slična istraživanja je prije četrdesetak godina uspješno radila tada državna tvrtka Naftaplin s vlastitim resursima, odnosno školovanim ljudima i svojom opremom. Umjesto da je država ulagala u razvoj vlastitih resursa, prodala je tvrtku strancima, a potom ugovorila “deal” s drugom stranom tvrtkom, daleko od očiju javnosti i struke«, iskren je akademik Juračić.
On je od 1990. godine zaposlen na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u Geološko-paleontološkom zavodu. Danas je nositelj brojnih kolegija kako na preddiplomskom tako i na diplomskom studiju. Profesor Juračić se bavi marinskom geologijom, posebno riječnim ušćima. Istražuje procese sedimentacije u ušćima, te ulogu suspendiranog materijala i sedimenata u kruženju zagađivala u prirodi. Objavio je, pretežno u koautorstvu, više od 80 znanstvenih radova, od toga 40 u časopisima koji se citiraju u Current Contents. Profesor Juračić se zalaže za geološko kartiranje podmorja.
Dobiveni rezultati istraživanja vlasništvo mađarkog MOL-a
Na geofizičkim istraživanjima Jadrana koja je provodila nekadašnja tvrtka Naftaplin (op.a. današnja INA) akademik Juračić nije sudjelovao. No poznaje geologe koji su radili ta istraživanja. Akademik pojašnjava kako su se i tada koristili suvremeni uređaji, no ističe kako je rezolucija i preciznost tadašnjih instrumenata bila nešto niža nego danas.
»U suštini, mislim da je to jednaka 2D seizmika, kakvu je nedavno koristila strana tvrtka Spectrum. Tadašnji rezultati doveli su do toga da se odustalo od daljeg istraživanja srednjeg Jadrana, a u sjevernom Jadranu otkrivena su plinska polja, koja se danas eksploatiraju. Pokazale su se i mogućnosti daljnjeg istraživanja u južnom Jadranu, ali tada je tehnologija pridobivanja nafte i plina u dubljem moru još bila nerazvijena, a i potencijalni prostori su danas u Crnoj Gori«, objašnjava profesor Juračić i zaključuje kako su podaci tih istraživanja danas vlasništvo strane tvrtke (op.a. MOL-INA).
Sporna podjela dobiti
U Aneksu 3. Ugovora između Spectruma i Ministarstva gospodarstva stoji da ako država raskine Ugovor sa Spectrumom, Spectrum će«”pridržati pravo licenciranja podataka trećoj strani bez prava podjele dobiti za Ministarstvo gospodarstva«. Uglednog pravnika, stručnjaka za trgovačko pravo i predsjednika Udruge pravnika u gospodarstvu Zagreba Miljenka Giunija, pitali smo da li je ovakav članak štetan za Hrvatsku. »Ovakav raskid vjerojatno je povezan s pravom svake strane da raskine nakon svakog petogodišnjeg razdoblja Ugovor. To potvrđuje članak 18. Ugovora, koji je krivo preveden na hrvatski pa ispada kao da je taj raskid moguć jedino obostranim raskidom, odnosno člankom 19. Ugovora – raskid krivnjom jedne strane zbog toga što druga strana nije ispunjavala Ugovor. U svakom slučaju, načelno gledajući, vrlo je riskantno za stranu koja kod ovakve vremenske dinamike trajanja Ugovora gubi sva prava, a druga zadržava dvostruko, to jest i “svojih” 50 posto i 50 posto druge strane, u trajanju od daljnjih 10 do 20 godina«, pojašnjava Giunio.
Još je jedna stavka Ugovora izazvala kritike u dijelu javnosti, a odnosi se na dobit od prodaje paketa dobivenih podataka. Prema Ugovoru tvrtka Spectrum ima pravo zadržavanja 100 postotne dobiti od prodaje prvih pet paketa podataka koje će dobiti nakon istraživanja. Prodaja daljnjih paketa će se dijeliti između Spectruma i MINGO-a u odnosu 50:50. Zanimalo nas je da li je takva podjela dobiti uobičajna u trgovačkim ugovorima te da li je ona štetna za Hrvatsku. »Teško je ovdje govoriti o uobičajenosti, jer se radi o vrlo specifičnom ugovoru. U svakom slučaju, među odlučujućim faktorima za to jesu nepostojanje monopola na znanje (know-how) i tehnike za posao koji treba obaviti, kao i količina toga znanja i tehnike koju će strana morati, predvidivo uložiti«, smatra Giunio.
Riječ je o koncesiji
On ističe kako mu je dvojbena ispravnost postupka sklapanja Ugovora. Smatra kao se ovdje ipak radi o koncesiji. »Zakon je određujući predmet koncesije, propisao da se koncesija daje u različitim područjima i za različite djelatnosti, a osobito za istraživanje i/ili eksploataciju mineralnih sirovina. Tako piše u članku. 5. st. 1. Zakona o koncesijama. Čak i kada to ne bi bilo, ista logika bi opravdavala primjenu postupka propisanog za koncesiju, dakle, studija opravdanosti, uz procjenu javnog interesa, utjecaja na okoliš, zaštita prirode, financijski učinci, javno nadmetanje. Tim prije što se u odgovoru Mireli Holy spominje budući, tada tek u pripremi, Zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika, objavljen u NN 94/13- 22. srpnja 2013. godine, koji je stupio na snagu tek 30. srpnja 2013.godine. Ujedno, prema tome Zakonu mjerodavno je Ministarstvo rudarstva, a predviđena je dozvola i ugovor, nakon javnog nadmetanja«, zaključuje Giunio.
Mišljenje o Ugovoru između Ministarstva gospodarstva i tvrtke Spectrum pokušali smo dobiti i od profesora s katedre za trgovačko pravo na pravnim fakultetima u Hrvatskoj. Kontaktirali sam gotovo sve profesore s Katedre za trgovačko pravo i pravo društava Pravnog fakulteta u Zagrebu kako bismo dobili njihov stav o ovom Ugovoru. Jedino nam je prof. Siniša Petrović odgovorio kako ga je INA angažirala u ovom slučaju pa nam ne može biti sugovornik. Kontaktirali sam i neke profesore s Pravnog fakulteta u Rijeci, Splitu i Osijeku te do danas nismo dobili odgovor na upit. Nažalost očito je strah duboko ukorijenjen u akademskoj zajednici u Hrvatskoj, koja bi trebala biti prva u borbi za istinu i koja bi trebala upozoravati na propuste koje čine političari. Istina je opasno ugrožena i nepoželjna u našem društvu, a šutnja prividno donosi pojedincima, političarima i institucijama toliko željeni mir, privilegije i materijalnu sigurnost.
—–––––
*Objava članka je sufinacirana sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija