Kako se Vincekovo slavi u Zagrebu

Kako se Vincekovo slavi u Zagrebu

Bilo je pojedinaca na proslavi koji su izrazili bojazan da bi s obzirom na »betonizaciju Zagreba« s područja našega grada uskoro moglo nestati vinograda pa bi samim time i ovakve proslave mogle postati prošlost

Ovog je vikenda diljem Hrvatske obilježeno Vincekovo. Proslava Svetog Vinka – Vincekovo u Hrvatskoj ima dugu tradiciju pa su 22. siječnja brojni vinogradari i štovatelji vina obilazili u vinograde i kleti te na tradicionalan način slavili Vincekovo koje prema narodnom vjerovanju donosi rodnost vinove loze. Ova proslava označava početak nove vinogradarske godine i običaj je na taj dan ići po prvi puta u novoj godini u pohode vinogradu.

Uz poznato Martinje, Vincekovo je najveći blagdan vinogradara i ljubitelja vinske kapljice. U Hrvatskoj, uz male razlike u pojedinim krajevima, ovaj se dan obilježava svečanom ceremonijom, obavlja se blagoslov vinograda i slavi dan sv. Vinka.

U ovom obredu, obilazi se vinograd, vlasnik vinograda dolazi do trsa, odreže tri grančice s tri pupa koje se zatim stavljaju u kuću u posudu s vodom uz prozor. Kada grančice potjeraju, nagađa se kakva bi mogla biti godina. Trs sa kojeg su odrezane grančice zatim se obredno poškropi – »krsti« starim vinom te se ukrasi dimljenim kobasicama, špekom i sušenim rebrima koji simboliziraju želju za plodnošću i dobrim urodom. Trs posvećuje »svećenik«, a po dobrom narodnom običaju, sve je praćeno pjesmom i svirkom, kušanjem starog i mladog vina te slasnim domaćim zalogajima uz koje prija i dobra vinska kapljica. U predvečerje vinogradari i njihovi gosti skupa krenu svojim kućama jer malo se koji vinogradar na Vincekovo neće naći u svom podrumu.

Tako je bilo i u zapadnom dijelu Zagreba, u brdovitom naselju Borčec. Tamo se, u kleti Obiteljsko poljoprivrednog gospodarstva zagrebačkog starosjedioca Drage Sreša, okupila grupa entuzijasta i poznavatelja vina koji su obilježili ovaj tradicionalni dan. Naravno, bilo je tu pjesme i svirke uz želju da vinograd i ponovno dobro rodi, ali i da se održe ovi stari običaji, do kojih mnogi drže. No postoji bojazan da će ovakvi običaji u Zagrebu nestati zbog suvremenog načina života. Štoviše, bilo je pojedinaca na proslavi koji su izrazili bojazan da bi s obzirom na »betonizaciju Zagreba« s područja našega grada uskoro moglo nestati vinograda pa bi samim time i ovakve proslave mogle postati prošlost. Poznata je izreka da vinograd traži slugu, a ne gospodara pa je i nasljednika za rad u vinogradu teško pronaći…

vincekovo_ds2

Ipak, na Vincekovo ništa ne može pokvariti raspoloženje gostima i prijateljima Drage Sreša koji ga od milja zovu Dragec. Iz harmonike i violine tekle su stare narodne popevke, a gosti su zdušno popevali, kako tko zna i umije. Došel bu došel Sveti Martin, Kolko kapljic, tolko let, a kako se gdje se toči dobro vino uvijek nađe i pokoji Zagorac, bile su neizostavne i Dobro mi došel prijatelj te Veselo, veselo Zagorci. Ipak, repertoar se protegnuo i na južnije krajeve. Kako u glazbenom izričaju zna pomoći i dobra kapljica, nemalo se tražio proizvod na kojeg se Drago Sreš najviše ponosi. Riječ je o njegovoj Sreševini – bijelom vinu napravljenom od više sorti grožđa. »Nema vina kaj je Sreševina!«, reći će Dragec, ponosan na plod svog truda i rada, što će potvrditi i njegovi gosti, među kojima se nađe i pokoji vinogradar, a svaki od njih poštuje poveći trud koji je u proizvodnju vina potrebno uložiti.

Proslava je potrajala do ranojutarnjih sati, a okupljeni su si iz sveg srca poželjeli da se i nagodinu ponovno okupe i u dobroj atmosferi proslave još jedno Vincekovo. A jedno je sigurno: dok je Drageca, bit će u Zagrebu vinograda i Sreševine.

Neke od tradicionalnih izreka za blagdan Svetog Vinka, Vincekovo:

Ako se na Vincu topi snig vino će biti dobro. Koliko dana popije tog dana vinogradar taki će mu bit i rod.

Ako kaplje voda sa strehe, onda će bit mlogo vina.

Ako na svetog Vinka sunce peče, obilno vino u bačve poteče.

 A tu je i pjesma koju smo dobili od »svećenika«:

Tam gori na bregu nam trsek spi.
Stari nam japa ga tožno gledi.
V ruki gorične škarje drži,
Prigne se k njemu pak mu veli
 

Trsek moj, zbudi se, dosti si spal,
Dugo na tebi mi snegek je stal.
Ves si pozebel i tak mi te žal,
Trsek moj, zbudi se, bum te
brezal.

Brajdice delal bum trseku svom,
Trsek bu platil mi svojim plodom.
Dečicu moju bu sladil z grozdom,
Mene pak staroga krepil z vinom.

Z vinčekom svojim ti krepil me buš,
Par let živlenja produkšal mi buš.
Zato, moj trsek, ti zafalen bum,
Do skradnje pak vure poštuval
te bum.

Ivan Glavina

(B. J.)

Dijeli
KOMENTARI
Komentari su zatvoreni