Kako potaknuti razvoj inovacija i izvoza?
„Važno je raditi na daljnjem širenju i razvoju Tehnološkog parka Zagreb, ali i poticati razvoj znanstveno-tehnološke infrastrukture. Rješenje je i u davanju povoljnijeg najma gradskih prostora inovativnim izvoznim poduzećima i u jačanju suradnje s poduzetničkim zonama u okolici Zagreba“, zaključio je Račić. On smatra kako se trebaju poboljšati i uvjeti pristupu kapitala što podrazumjeva povoljno kreditiranje, davanje garancija i jamstava, ali i subvencioniranje inovacijskih i izvoznih aktivnosti
Razvoj i konkurentnost gospodarstva u Zagrebu, bila je tema današnje sjednice Gospodarskoga vijeća Hrvatske gospodarske komore-Komore Zagreb, koju su organizirali Komora Zagreb i Partnersko vijeće Grada Zagreba.
»Mi još nismo sredili niti osnovu, a to su kvote za neke studije. Imamo i problem s činjenicom kako završetak studija ne garantira i pronalazak zaposlenja«, napomenuo je Račić
Domagoj Račić, direktor konzultantske tvrtke Mreža znanja d.o.o. u svom je izlaganju govorio o makroekonomskom okruženju, trendovima u zagrebačkom gospodarstvu, uvozu i izvozu, ali i o poticajima razvoja inovacija i izvoza. On je rekao kako je pad BDP-a u Hrvatskoj prisutan već od 2009. godine, a te je godine započeo i pad industrijske proizvodnje, koji je zaustavljen tek ove godine.
Zagreb najkonkurentniji
Veliki je udio Grada Zagreba u gospodarstvu Hrvatske. Tako se čak 53,8 posto prihoda na razini države odnosi na Zagreb, a nešto više od polovice svih investicija u dugotrajnu imovinu odnosi se na Zagreb. U Zagrebu je prema podacima krajem ožujka 2013. godine bilo zaposleno 356 065 ljudi. Analiza do kojih je došla Mreža znanja pokazuje, kako je Zagreb najkonkurentniji od svih županija u 2013. godini, dok je Zagrebačka županija na sedmom mjestu.
Račić je predstavio i neke trendove zagrebačkog izvoza, koji pokazuju kako je najveći izvoznik u 2012. godini bila prerađivačka industrija s 87,47 posto. Najviše se izvozilo u zemlje Europske unije i to oko 45 posto cijelokupnog izvoza, dok 28,5 posto otpada na države CEFTE. Kao glavnu prepreku uvođenju inovacija Račić je naveo nedostatak vlastitih sredstava.
Studenti uglavnom orijentirani na društvene znanosti
„Potrebno je znati kakva ulaganja želimo, u kojem području bi se naše Sveučilište trebalo specijalizirati. U istraživanje i razvoj najviše ulaže farmaceutika, telekomunikacije, poljoprivreda i industrija hrane i pića“, rekao je Račić i dodao kako je nužan razvoj infrastrukturnih projekata namjenjenih obrazovanju ljudskih potencijala u visokim tehnologijama. Osim toga Račić nužnim smatra suradnju znanosti i industrije.
„Najviše naših studenata je orijentirano na programe u društvenim znanostima, njih čak 47,29 posto. Mi još nismo sredili niti osnovu, a to su kvote za neke studije. Imamo i problem s činjenicom kako završetak studija ne garantira i pronalazak zaposlenja“, napomenuo je Račić.
Govoreći o temelju specijalizacije i rasta konkurentnosti Račić je istaknuo umrežavanje. „Važno je raditi na daljnjem širenju i razvoju Tehnološkog parka Zagreb, ali i poticati razvoj znanstveno-tehnološke infrastrukture. Rješenje je i u davanju povoljnijeg najma gradskih prostora inovativnim izvoznim poduzećima i u jačanju suradnje s poduzetničkim zonama u okolici Zagreba“, zaključio je Račić. Osim toga on smatra kako se trebaju poboljšati i uvjeti pristupu kapitala što podrazumjeva povoljno kreditiranje, davanje garancija i jamstava, ali i subvencioniranje inovacijskih i izvoznih aktivnosti.
V. Vukoje