Kako je zelena moja dolina

Kako je zelena moja dolina

Iz dnevnika neumirovljivoga umirovljenika

(Foto: Zelena dolina / Snimo: Igor Čatić)

Vozeći se prema toliko osporavanoj termocentrali u Plominu mislio sam da idemo u posjetu “spaljenoj zemlji”, a mi došli u lijepu Zelenu dolinu. Zašto sam onda to pomislio? Zahvaljujući hrvatskim zelenim aktivistima i medijima. Stoga sam prokuristi TE Plomin postavio sljedeće pitanje: Koliko je zelenih aktivista do sada posjetilo elektranu?

 prof. emer. Igor Čatić

Ne vodim dnevnik. Međutim, zbivanja u proteklih desetak dana moraju ostati zabilježena. To su: rasprava o kurikulu, prijava Etičkom povjerenstvu i sudjelovanje na međunarodnom skupu Energija i okoliš s popratnim manifestacijama. Posjeta Zelenoj dolini u okviru skupa posebno me je impresionirala.

Posljednja obrana realnog svijeta u svjetskim kurikulima

U subotu 22. listopada imao sam sastanak s istaknutim članom Radne skupine za Cjelovitu kurikularnu reformu (CKR). Trajao je, za mene osobno, nevjerojatnih 4 sata. U vrlo ugodnom ambijentu, gdje smo se osvjedočili što znači predloženi koncept obrazovanja u školi za zafrkavanje. Pokušajte učeniku na praksi nešto kazati. Odmah se javljaju prigovori, ovo je mobing i sl.

Razgovor je bio vrlo širok, zbog mene, pretežno usmjeren na područje realnog svijeta. Problemi s obrazovanjem do upisa u visokoškolski program ili ulaska u svijet rada u svjetskim mjerilima su veliki problem. Rijetko tko je zadovoljan. Mi smo razgovarali o tome na temelju ponuđene CKR-e. Prvo, zaključili smo da postoje dva osnovna problema.

CKR je uglavnom razrađena za nastavak školovanja. Strukovno obrazovanje koje je namijenjeno za 70 % populacije je nedovoljno razrađeno i zapravo malo ih je koji ga istinski žele. Nedovoljan je pogled kako nastaviti obrazovanje na visokoškolskoj razini. Premalo je bilo sveučilišnih nastavnika uključeno u CKR. Lako smo se složili da nam treba STEM. Tvrdio sam – nama treba STEL (prirodna znanost, informatika, tehnika i jezici). Jezici su formalni (matematika, logika, informacijske znanosti i humani jezici: vizualni i auditivni). Ako je u STEM-u »S« oznaka za prirodnu znanost mora biti mjesta i za arheologiju kulture. Koja je povijest rane tehnike, kao što je prirodna znanost živoga (biologija) i neživoga (geologija sa svojim otkrićima arheologija prirode.

Da su potrebni društveno-humanistički predmeti o tome nema rasprave, moraju biti. Nema pogleda u budućnost. Prvo, jer će sada rođeni u većem broju dočekati 22. stoljeće. Drugo, sve je veći utjecaj tehnike na ljudsko, biološko biće. Međutim, kao što je već višekratno upozoravano, odvajanjem informatike iz tehnike, tehnika se ograničava na realni svijet, gdje su u prvom planu tvari i materijali te proizvodnja tvorevina. Naime, informacije nije moguće jesti, s njima se odijevati ili pod njima spavati. U inače izvrsnom članku o potrebi proizvodnje Milan A. Račić (VL, 31.10.21016) za tu proizvodnju rabi izraz »stare« industrije.

Proizvodnja odjeće, kemikalija ili plastičnih sanduka nije stara proizvodnja. To su temeljne proizvodnje koja stvaraju realni svijet. Koje će povezivanjem svih procesa i informacija samo postati djelotvornijima. Obradni centar za izradu metalnih dijelova može raditi i bez »oblaka« ili Industrije 4.0. Mi stariji znamo da je po tom kriteriju postojala osamdesetih godina Industrija 2.0. Koja se nazivala tako, a reklamirala se kao revolucija koja će se ostvarivati kao tvornica duhova. Kratica je bila CIM (računalom integrirana izrada). O tom konceptu danas ni riječi. Kao što se nikada ne će ostvariti Hrvatska 4.0 kako to misli jedan visoki dužnosnik u informatičkoj industriji. Zaključak o razgovoru: reforma da, ali ne kao zafrkavalište.

Prijava Etičkom povjerenstvu

Drugi događaj bio je moja prijava Etičkom povjerenstvu njezinog predsjednika, akademika Vlatka Silobrčića. Zbog nepridržavanja Pravilnika o radu tog Povjerenstva. Ispao sam neuk, jer ga Povjerenstvo može smijeniti samo s mjesta predsjednika Povjerenstva. No to je opširna tema i prelazi okvire sadržaja ovog portala.

Međunarodni kongres Energija i okoliš

Najvažniji događaji zbivali su se u okviru 25. međunarodnog kongresa Energija i okoliš u Opatiji, od 26. do 28. listopada 2016. Bio sam pozivni predavač i govorio sam na temelju zajedničkog rada s prof. A. Kneževićem o (tro)jedinstvu informacije, energije i materije. Za ovaj dnevnik sporedna, premda izazovna tema, posebno u sve usitnjenijem znanstvenom svijetu. Treba istaknuti vrlo poticajni koncept energijske opskrbe Hrvatske s pomoću obnovljivih izvora energije kojeg je predstavio prof. F. Barbir s FESB-a u Splitu. Njegov koncept povezuje energetiku, zaštitu okoline i suzbijanje klimatskih promjena (društveno-tehnički sustav). Po prijedlogu prof. A. Kneževića za taj obuhvat pogodna je riječ energistika.

S posjeta TE Plomin: Igor Čatić, treći slijeva (stoji)
S posjete TE Plomin: Igor Čatić, treći slijeva (stoji) / Snimio: I. Vukelić

Ono zbog čega sam se odlučio objaviti ovaj izvod iz nevođenog dnevnika su dvije posjete. Muzeju tvornice Torpedo i Zelenoj dolini.

Torpedo

Posjetili smo muzej u kojem je zabilježena povijest riječke tvornice Torpedo. Poduzetnici, inženjeri i stručni radnici su razvili kao prvi u svijetu torpedo kao ratno sredstvo za pomorske bitke. Nevjerojatno znanje i inovativnost za ono vrijeme. Jedan od izuma za potrebe torpeda je žiroskop. Kojeg imamo danas u našim mobilnim telefonima. I onda smo tu tvornicu zatvorili???

Zelena dolina

Postoji u nas tehničara izraz za uredan pogon. »Čisto, kao u apoteci«. Te ocjene sam se sjetio prilikom posjete toliko osporavanoj termocentrali u Plominu. Za mene je iz brojnih razloga to bila posjeta velikoga i ugodnog iznenađenja. Mislio sam da idemo u posjetu spaljenoj zemlji, a mi došli u lijepu Zelenu dolinu. Naslov sam posudio iz kultnog filma Kako je bila zelena moja dolina. iz daleke 1941. O tome svjedoče dvije slike iz kruga elektrane.

plomin_kotao_eko_otok
Pogled na neposrednu okolinu kotla i pogled na Eko-otok (foto: autor)

Potaknut nekim podatcima s kraja tisućljeća postavio sam pitanje dipl. inž. Ivici Vukeliću, prokuristi TE Plomin d.o.o. što je u ovoj prekrasnoj dolini prirodno, a što umjetno. Evo njegova odgovora: »Brda oko elektrane su prirodna, obrasla prirodnom vegetacijom. Ništa nije sađeno, pozelenjeno ljudskom rukom. Izuzetak je deponij šljake i pepela, koji je saniran početkom stoljeća. Na postojeći pepeo odlagan od 1970. iz TE Plomin 1 (domaći ugljen!) navučeno je 40 cm humusa i posijana je trava.«

Zašto sam mislio da idemo u posjetu Spaljenoj dolini? Zahvaljujući hrvatskim zelenim aktivistima i medijima. Stoga je sljedeće pitanje glasilo. Koliko je zelenih aktivista do sada posjetilo elektranu? »U zadnjih 25 godina, elektranu je posjetilo oko 10-ak tisuća osoba, koje smo primali ja i ostali kolege. Vodio sam evidenciju i uključujući i Vašu grupu, stigao do broja 5.986! Od svih posjeta koje sam imao, nikad nije bila niti jedna zelena skupina (udruga, ekolozi ..ili sl.). Možda je u nekoj grupi i bio pokoji aktivista, ali nikad mi nitko to nije rekao! Koliko znam, nikad niti itko od mojih kolega nije imao takvu grupu. Zato smo imali aktiviste koji su razapinjali transparente izvan kruga elektrane, ali nikad one koji bi željeli ući u nju, čuti našu (pravu) istinu, ili suprotstaviti svoje argumente našima«.

Zaista bi bila šteta ne podijeliti s javnošću ovaj dnevnik.

Share This
COMMENTS
Comments are closed