Kaj će jesti naši mladi?

Kaj će jesti naši mladi?

HSS-ovci navode kako su mljekare povećale uvoz mlijeka  za 92 %, smanjena je ukupna proizvodnja važnijih vrsta povrća i voća …

Kako bismo jeli kvalitetne hrvatske proizvode od hrvatske sirovine, HSS predlaže jače poticanje proizvodnje proizvoda s oznakom kvalitete

HSS je u subotu u Vrbovcu za trajanja manifestacije „Kaj su jeli naši stari“ organizirao konferenciju za novinare naziva „Kaj će jesti naši mladi?“.  U konferenciji su sudjelovali Branko Hrg, predsjednik HSS-a i saborski zastupnik, Stjepan Kožić, župan Zagrebačke županije i predsjednik ŽO HSS-a Zagrebačke županije, Darko Koren, župan Koprivničko-križevačke županije i predsjednik ŽO HSS-a Koprivničko-križevačke županije, Josip Kraljičković, ravnatelj HSS-ovog ravnateljstva za poljoprivredu, šumarstvo, ribarstvo i ruralni razvoj i Mijo Latin, predsjednik Hrvatskog seljačkog saveza.

Sudionici su ukazali na probleme i stanje u hrvatskoj poljoprivredi i na hrvatskom selu zovu na uzbunu. Prema iznesenim podacima ukupna količina prikupljenoga kravljeg mlijeka u lipnju 2013. u odnosu na isti mjesec lani manja je za  22 %, dok se u usporedbi s prosjekom 2012. bilježi smanjenje za 19%, što je nastavak negativnog trenda. Nadalje, u samo dvije godine broj isporučitelja kravljeg mlijeka smanjen ja za gotovo 30 % (za 4.377 gospodarstava), a u posljednjih osam godina za 75 %.

HSS-ovci navode kako su mljekare povećale uvoz mlijeka  za 92 %, a preračunaju li se mliječni proizvodi u mlijeko, ispada da uvozimo trećinu hrvatskih potreba za mlijekom, odnosno polovinu domaće proizvodnje.

No, stanje nije loše samo u mljekarstvu. Prema podacima HSS-ovaca, u odnosu na 2011. godinu smanjena je ukupna proizvodnja važnijih vrsta povrća i voća, i to: kupusa bijelog (za 41 %), rajčica (za 29 %), salata (za 43 %), paprika (za 27 %), jabuka (za 60 %), višanja (za 44 %), trešanja (za 2 2%), bresaka i nektarina (za 48 %) te krušaka (za 61 %). Proizvođači povrća imaju velike probleme sa prodajom, u posebno teškom položaju su proizvođači rajčice, a trgovački lanci ne žele kupiti hrvatsko povrće jer im je uvoz vjerojatno isplativiji.

Stoga iz HSS-a poručuju kako je hrvatskim proizvođačima potrebno financijski, organizacijski i stručno pripomoći i poticati ih na proizvodnju ekoloških/organskih proizvoda, na proizvodnju proizvoda s oznakom izvornosti, zemljopisnog podrijetla i oznakom tradicionalnog ugleda. Također, smatraju,  potrebno je poticati i potrošnju hrvatskih poljoprivrednih i prehrambenih, a posebno autohtonih proizvoda.

Kako bismo jeli kvalitetne hrvatske proizvode od hrvatske sirovine, HSS predlaže jače poticanje proizvodnje proizvoda s oznakom kvalitete:

A) JEDNOM OD OZNAKA EUROPSKE/HRVATSKE KVALITETE:

1. Proizvodi iz ekološkog uzgoja

2. Zaštićena oznaka izvornosti (ZOI/PDO)

3. Zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla (ZOZP/PGI)

3. Oznaka tradicionalnog ugleda (ZTS/TSG)

B) MARKETINŠKOM OZNAKOM

Regionalna oznaka: Proizvod Županije (10 županijskih robnih marki…),

Nacionalna oznaka: Hrvatska kvaliteta, Hrvatski otočni proizvod, Mlijeko hrvatskih farmi…

Privatna oznaka:

To će se postići s dobrim planiranjem, dobrom organizacijom, dobrom suradnjom, velikim radom, novim znanjima i vještinama, razvojem lokalnog i regionalnog tržišta i proizvodnje, povoljnim projektnim sufinanciranjem i financiranjem, efikasnom administracijom, održivim korištenjem raspoloživih resursa.  Zaključuju da će se to također, postići organiziranjem proizvođača, posebno malih, te konačnim povezivanjem hrane i turizma. (zg-magazin)