Josip Boljkovac oslobođen optužbi za ratni zločin
Boljkovac koji je zbog svojih godina i narušenog zdravstvenog stanja otežano pratio posljednju sudsku raspravu, nije pojavio na izricanju prve presude za partizanski zločin nakon Drugoga svjetskog rata koju je objavio sudac Tomislav Juriša
Josip Boljkovac (94), prvi hrvatski ministar unutarnjih jučer je na Županijskom sudu u Zagrebu nepravomoćno oslobođen optužbi da je u svibnju 1945. kao šef karlovačkog Odjeljenja za zaštitu naroda (OZNA) naredio uhićenja i likvidaciju 21 civila s područja Duge Rese, prenosi HRT.
Boljkovac koji je zbog svojih godina i narušenog zdravstvenog stanja otežano pratio posljednju sudsku raspravu, nije pojavio na izricanju prve presude za partizanski zločin nakon Drugoga svjetskog rata koju je objavio sudac Tomislav Juriša.
U obrazloženju presude piše da je se radilo o zločinu sustava, odnosno sustavnom zločinu, a ne zločinu pojedinca. „Ubijeni nisu bili suradnici režima, već klasni neprijatelji. Nije dokazano da je Boljkovac kriv za smrt civila. Boljkovac je u vrijeme likvidacije bio hospitaliziran i nije mogao narediti likvidaciju. Nema nikakve pisane naredbe, niti su svjedoci to potvrdili“, rekao je predsjednik sudskog vijeća sudac Tomislav Juriša.
On je istaknuo da je Boljkovac, prvi, a vjerojatno i jedini pripadnik partizanskog pokreta optužen za ratni zločin, ustvrdivši kako bi bilo nepravedno da svi komunistički zločini padnu na njegova pleća. „Sud je imao zadaću ne podleći raspoloženju u javnosti jer bi to bilo nedopustivo u demokratskoj državi“, naglasio je predsjednik sudskog vijeća.
Ne povezuje ga se sa stvarnim zločinima
Podsjetimo, optužba je tvrdila u tijeku tromjesečnog suđenja neupitno dokazala Boljkovčevu krivnju, točnije, da je on naredio odvođenje i ubojstvo civila. Njegova je obrana je u završnoj riječi pak ustvrdila da niti jedan dokaz Boljkovca ne povezuje s partizanskim zločinom koji se objektivno dogodio.
Zagrebačko Županijsko državno odvjetništvo Boljkovca je teretilo da je od 7. svibnja do sredine lipnja 1945., protivno propisima međunarodnoga ratnog prava, zapovjedio uhićenje i dovođenje u zatvor većeg broja civila s područja Duge Rese i okolnih mjesta pod optužbom da su surađivali s ustaškim vlastima. Nakon podizanja optužnice u rujnu prošle godine Boljkovac je isticao da se njegovim slučajem skreće pozornost s dnevne politike, a ponovio je i kako nema pojma o zločinima jer karlovačka Ozna nije bila mjerodavna za ta pitanja, nego su o likvidacijama odlučivala okružna tijela.
Zbog partizanskih zločina u Hrvatskoj je prijavljeno oko 30 osoba. S obzirom da je većina njih umrla ili je nedostupna, postupci su u najvećem broju slučajeva odbijeni, prekinuti ili su stavljeni u mirovanje.
(hrt /zg-magazin)