Je li “pametni” robot “mehatronička osoba”?

Je li “pametni” robot “mehatronička osoba”?

Kako će androidi i ginolde biti lijepi, pametni (UI), samostalni, po svim fizičkim detaljima jednaki ljudima, odgovarajućeg (po izboru) »karaktera« pojavljuju se nevjerojatne, danas teško prihvatljive, mogućnosti. Veći broja znanstvenika futurologa predviđa pojavu sasvim novih odnosa između čovjeka i tih androida i ginolda

prof. dr. Gojko Nikolić

Gojko Nikolić

Prihvaćamo normalnim da u industriji rade roboti. Ako ih nema, tada smatramo da taj pogon ili proizvođač nije dovoljno suvremen i na razini tehnološkog napretka današnjice. Danas je broj robota na 10 000 zaposlenih mjerilo suvremenosti proizvodnje neke države ili regije. Diljem svijeta roboti osim industrije osvajaju i druga područja ljudske djelatnosti. Primjenjuju se u bolnicama kao kirurški roboti, medicinske sestre (za logistiku), roboti terapeuti, rade na recepcijama velikih tvrtki, vodiči su u muzejima, nastavnici jezika u školama, skrbe za starije i nemoćne, za pomoć u kući i slično (slika 1).

Dobivaju sve viši stupanj umjetne inteligencije te već mogu samostalno učiti i donositi odluke. Dosad su roboti obavljali repetitivne poslove za što im je bila potrebna niža ili prosječna razina »inteligencije«. Brzina rasta njihove »inteligencije« (umjetna inteligencija, UI) je sve viša. Očekuje se da će za najviše deset godina njihova razina prijeći prosječnu ljudsku. Razvijen je sustav vlastitog učenja i donošenja odluka koje nisu unaprijed određene, već su plod robotovog »razmišljanja«, stečenog iskustva i sakupljenog znanja učenjem.

Slika 1. a) Robot Romeo pomaže starim i bolesnim osobama

Slika 1. b) Robot Pepper u ulozi učitelja

Već imamo primjere takvih robota poput Sophie i Erice. Nisu samo »pametni«, već dobivaju i ljudsko lice (slika 2). Lice čovjeka je »ogledalo« duše, s njim čovjek izražava svoje osjećaje, pojačavajući efekt izrečenog, vrlo često s malo riječi i obilnom mimikom. Može li to isto i robot pretvoriti svoje nepomično, bezosjećajno, hladno lice u simpatično ljudsko, sa svim izraženim »emocijama«?

Robotica Sophia – najvažnija inovacija 2017. godine

Tvrtka Hanson Robotics izradila je 2016. godine roboticu (ginoldu) Sophiu, koju je Program za razvoj Ujedinjenih naroda u studenom 2017. proglasio najvažnijom inovacijom. Senzacionalno je odjeknula vijest da je iste godine dobila državljanstvo Saudijske Arabije. Time je postala prvi robot s državljanstvom. Ona može izraziti razna emocionalna stanja poput radosti, tuge, znatiželje, zbunjenosti, frustracije i sl., a može takva stanja prepoznati i kod sugovornika. Sophija koristi programe za strojno učenje temeljem kojih sama zaključuje i formira rečenice i odgovore.

 

Slika 2. Nova robotska lica: a) Ginolda Sophia, b) Ginolda Erica

Robotičari intezivno raspravljaju treba li robot izgledati kao čovjek, imati ljudsko lice, koje izražava osjećaje ili treba zadržati robotski izgled i »robotsko« lice. Predstavnik prvog stava je japanski robotičar prof. Hiroshi Ishiguro sa Sveučilišta u Osaki, a drugog također japanski profesor Masahiro Mori. Poznata je Morijeva Tajanstvena dolina (The Uncanny Valley) koja predstavlja iskazane osjećaje anketiranih u vezi izgleda robota, kod kojeg su negativne osjećaje izazvali roboti s ljudskim licem. Ne ulazeći u raspravu navodeći jedne ili druge argumente, činjenica je, roboti postaju dio našeg života i uskoro će biti svugdje oko nas i da će dio njih sigurno poprimiti ljudsko lice. Postoji niz novih istraživanja na tu temu, a kako raste svijest o razvoju novih tehnologija i neminovnosti suradnje s robotima, većina prihvaća buduće robote s ljudskim licem.

Mlado i lijepo žensko lice

Osim drugih geminoida (blizanaca) koje je izradio Hiroshi Ishiguro, među posljednjima su Erica (slika 2b) i Geminoid F. Imaju lijepo, mlado žensko lice. Erica govori sintetiziranim glasom i može samostalno odgovarati na pitanja, a prema želji Isiguroa trebala bi postati prvi voditelj televizijskih vijesti u Japanu.

Kako će androidi i ginolde biti lijepi, pametni (UI), samostalni, po svim fizičkim detaljima jednaki ljudima, odgovarajućeg (po izboru) »karaktera« pojavljuju se nevjerojatne, danas teško prihvatljive, mogućnosti. Veći broja znanstvenika futurologa predviđa pojavu sasvim novih odnosa između čovjeka i tih androida i ginolda, ne samo tjelesno nego i intelektualno i emocionalno. David Levy stručnjak za umjetnu inteligenciju predviđa da će do 2050. godine ljudi imati emocionalne i seksualne veze s humanoidima. Napisao je 2007. knjigu Ljubav i seks s robotima (Love and Sex with Robots). Već su se dva inženjera »vjenčala« s ginoldama. To su Kinez Zheng Jiajia koji je »oženio« mladenku Yingying i Japanac Le Trung koji se »vjenčao« s ginoldom Aiko.

Ovo ukazuje na jedan dio kompleksnih odnosa koji će nastati kada budemo okruženi s »inteligentnim« robotima koji su jednaki ljudima po izgledu i tjelesnoj građi.

Prava i obveze robota

Što je čovjek inteligentniji i s većim znanjem veća je i njegova odgovornost za postupke. Hoće li će se to odnositi i na robote? Treba li se već sada raspravljati o pravima i obavezama robota? Tko će odgovarati za njihove krive odluke koje samostalno donose? Njihove odluke mogu prouzročiti štetu, povrijediti, osakatiti ili ubiti ljude, ali mogu donijeti i veliku dobit i korist. Treba li robote tretirati kao »osobe«, makar »mehatroničke« ili »elektroničke« i za koje vrijede odgovarajući zakoni. Može li biti odgovoran samo robot i s kojim posljedicama ili netko drugi npr. vlasnik, proizvođač, programer?

Robot je mehatronički uređaj pa ga je ispravno povezati s »mehatroničkom osobom«. Korišten naziv »elektronička osoba« proizašao je iz povezivanja robotove »osobnosti« odnosno ponašanja, koje određuju računalni (elektronički) sustav i informatički programi (umjetna inteligencija).

Problem je puno širi, jer se ne radi samo o robotu i posljedicama njegovih postupaka, već i o odnosu ljudi prema robotima. Kodeks ponašanja i reguliranje tih kompleksnih međusobnih odnosa obuhvaćeno je zajedničkim pojmom »robotoetika«.

Antagonizam prema robotima

Ima slučajeva da se ljudi iživljavaju nad robotima, posebno su bili na meti oni koji sliče na ljude. Takav je bio napad u trgovačkom centru u Osaki kao i u Moskvi. Ljudski antagonizam prema robotima ima različite motive, ali podsjeća na način na koji ljudi povrjeđuju neku drugu osobu ili više njih koji ne pripadaju njihovoj skupini.

Roboetikom bi se odredio skup normi koje bi regulirale tri ključna područja: 1. konstrukciju robota, 2. uporabu robota i 3. odnos ljudi prema robotima i obrnuto. Propisima o konstrukciji spriječilo bi se oblikovanje robota za kriminal ili nemoralne aktivnosti suprotne postojećim zakonima. Ne bi se smjela dopustiti kulturna, seksualna ili statusna diskriminacija. Zabranjena bi bila izrada lica ili tijela robota prema poznatim ličnostima bez njihovog izričitog pristanka itd. Postojeći roboti ne bi se smjeli koristiti za slične protuzakonite kriminalne poslove, poslove protiv ljudskog dostojanstva i morala.

Odnose između ljudi i robota moguće je odrediti ako roboti s UI dobiju status »osobe«, ali »mehatroničke«, odnosno »elektroničke«. Roboti bi imali svoja prava, a za njihove propuste s posljedicama odgovarali bi vlasnici. To nije presedan jer već postoji zakonska regulativa za ponašanje i odgovornost ljudi prema životinjama.

Status elektroničke osobe nije prošao

EU želi da se razvojem UI u nju ugrade civilizirane vrijednosti, demokratska načela, pravne norme i temeljna prava koja vrijede u EU kao i etička načela kao što su odgovornost i transparentnost. Europskom parlamentu predložen je 2017. dokument kojim bi se usvojilo uvođenje pravnog statusa robota kao »elektroničke osobe«. Za donošenje te odluke isprepliću se ekonomska, socijalna i svjetonazorska pitanja. Francuski predsjednik E. Macron smatra da je tehnološka revolucija koja dolazi s umjetnom inteligencijom, u stvari politička revolucija.

Prijedlog nije prošao najviše zbog protivljenja prihvaćanja robota kao »osobe« jer su prema protivnicima tog prijedloga oni objekti a ne osobe. Nežive osobe nemaju dušu ni svijest, pa ne mogu dobiti ni prava. S pravne strane to nije problem jer su i do sada korporacije, tvrtke, udruge i sl. imale status pravne osobe makar nisu bile žive osobe.

O tome će se sigurno nastaviti žustre rasprave, a u međuvremenu postoje prijedlozi uvođenja poreza na robote kao načina rješavanja socijalnih problema nastalih većom nezaposlenošću primjenom robota, te otvaranje obavezne polica osiguranja za podmirivanje nastalih materijalnih šteta.

Komentari su zatvoreni