Je li kapitalizam dobar za Hrvatsku?

„Pojedinci u Hrvatskoj moraju ostati i preuzeti odgovornost za svoje postupke. Ne smiju čekati Vladu, Europsku Uniju ili nekoga da to riješi, nego moraju sami početi rješavati probleme. Da li je kapitalizam dobar sustav za Hrvatsku ovisi o Hrvatima. No, važno je da postoji vizija, kojim se putem želi ići“, naglasio je Stephen B. Young

„Prvi sam puta došao u Hrvatsku 2006. godine kada sam predstavljao svoju prvu knjigu Moralni kapitalizam. Tada sam bio oduševljen optimizmom i entuzijazmom ljudi, no sada je situacija drugačija. U ovih nekoliko dana koliko sam u Hrvatskoj, nisam vidio entuzijazam i optimizam“, rekao je danas na početku predstavljanja svoje knjige pod nazivom „Moralni kapitalizam 2“ Stephen B. Young, izvršni direktor međunarodne mreže poslovnih lidera Caux Round Table. Predavanje i okrugli stol o značenju koncepta moralnog kapitalizma za promišljanje strategije razvoja hrvatskog gospodarstva, organizirali su u dvorani Kornati zagrebačkog Hypo centra Hrvatsko udruženje menadžmenta i poduzetnika CROMA, Adacta i Nacionalni forum.

Sjedite na potencijalnoj zlatnoj koki. Radi se o luci Rijeka koja bi mogla biti dostavno središte za centralnu i istočnu Europu“, zaključio je Young

Ekonomsku krizu uzrokovalo loše reguliranje cijena

Young je kapitalizam predstavio kao otvorenu arhitekturu, te je naglasio kako je on povezan s ljudskom prirodom, otvoren i za dobre i za loše ljude. Osvrnuo se na činjenicu kako je ekonomsku krizu u Hrvatskoj, ali i u drugim dijelovima Europe, izazvala kriza na Wall Streetu. „Tamo su radili najškolovaniji ljudi u Americi s diplomama prestižnih američkih fakulteta. No, nisu uspjeli“, ponovio je Young te naglasio kako je ponajviše na ekonomsku krizu utjecalo loše reguliranje cijena. Jedno od načela društveno odgovornog poslovanja za koje se Young zalaže je to da poduzeća imaju zadaću unaprijediti živote svojih kupaca, zaposlenika i dioničara, dijeleći s njima stvoreno bogatstvo. Posebno se osvrnuo na razlikovanje društvenog dobra od privatnog dobra, gdje je društveno dobro definirao kao nešto što svi zajedno dijelimo, a to je čisti okoliš, obrazovanje. „S druge strane privatno dobro u vlasništvu je pojedinaca, a pojedinci često žele imati što više novaca. Žele zapravo stvoriti sebi sigurnost s novcem i tako kontrolirati druge“, pojasnio je Young.

Sve ovisi o nama samima

„Pojedinci u Hrvatskoj moraju ostati i preuzeti odgovornost za svoje postupke. Ne smiju čekati Vladu, Europsku Uniju ili nekoga da to riješi, nego moraju sami početi rješavati probleme. Je li kapitalizam dobar za Hrvatsku ovisi o Hrvatima. No, važno je da postoji vizija, kojim se putem želi ići“, naglasio je Young. Kao najveće probleme u trenutačnoj situaciji u Hrvatskoj Young je istaknuo nisku razinu povjerenja koju pojedinci imaju u međusobnim odnosima, slabu razinu motiviranosti da se pokrenu, ali i problem s emigracijom mladih sposobnih i školovanih ljudi.

On je naglasio kako je jako važan društveni kapital, ali i reputacija koju zemlja ima kao i ljudi te zemlje. Upravo će o tome ovisiti da li će neka zemlja pridobiti ulagače. Kao velike prednosti za razvoj Hrvatske istaknuo je luku Rijeku, turizam i potencijal u razvoju solarne i energije vjetra te potencijal u izvozu poljoprivrednih proizvoda iz Slavonije. „Sjedite na potencijalnoj zlatnoj koki. Radi se o luci Rijeka koja bi mogla biti dostavno središte za centralnu i istočnu Europu“, zaključio je Young.

V. Vukoje