Je li bilo bolje nekada ili sada?

Je li bilo bolje nekada ili sada?

Zagreb, Trg Republike 1973. godine (Izvor: Facebook / Zagreb kakav je bio nekada)

Usporedbe i zazivanje prošlosti potpuno su promašene ili bolje rečeno – povratak je neostvariv tako da su takvi i slični projekti nerealni i iluzorni

Žarko Delač

Žarko Delač

U nevezanim razgovorima vrlo često možemo čuti kako je nekada u bivšoj državi bilo bolje nego sada. Dapače, i pojedine političke opcije veličaju sustav u kojem smo do prije 30 godina živjeli i pri tome nažalost zaboravljaju kako smo ga se teškom mukom i uz ogromne žrtve riješili. No usporedbe i zazivanje prošlosti potpuno su promašene ili bolje rečeno – povratak je neostvariv tako da su takvi i slični projekti nerealni i iluzorni, a samim time je i neshvatljivo zbog čega se uopće pojavljuju u javnom prostoru.

No kako nikada nije dobro sve stvari poopćavati zasigurno ima dobrih primjera koji dokazuju da je ipak nekada bilo bolje. U tom kontekstu može se navesti funkcioniranje civilne zaštite i starijima dobro poznate vježbe pod nazivom Ništa nas ne smije iznenaditi, borba protiv korupcije pod parolom »imaš kuću – vrati stan« (državni). Ili pak natjecanje učenika osnovnih škola pod nazivom Medalja za uspjeh. I to bi bilo uglavnom sve što bi bilo vrijedno istaknuti, a da ne zadiremo u privatnost i individualno ponašanje pojedinaca poput recimo odnosa prema policiji ili prirodi.

Tako su u donedavnoj državi policajci bili strah i trepet dok su danas postali lopte za napucavanje. Pri tome mislim da učestale slučajeve fizičkih nasrtaja na predstavnike zakona kao i obratno, brojne parnice kojima đavolji odvjetnici štite integritet lopova, kriminalaca ili tajkuna. U tome im pomažu i udruge čiji je cilj zaštita svega i svačega, pa tako idu iz krajnosti u krajnost i umjesto da osude kriminalce omalovažavaju predstavnike snaga reda. Naravno da u svakom žitu ima kukolja, pa se tako i u policiji, a u posljednje vrijeme i u vojsci događaju neprimjerene situacije i ekscesi. Ipak, riječ je o pojedinačnim slučajevima koje niti u kom slučaju ne smijemo generalizirati.

Moć novca i ugrožavanje prirodnih resursa

S druge strane, na taj način ne možemo izvesti zaključak za učestala i brojna ugrožavanja prirodnih resursa, odlaganja otpada u prirodi do neadekvatnog zbrinjavanja opasnog otpada na uštrb zdravlja građana. I to uglavnom s ciljem kako bi se stekla pojedinačna materijalna korist koja je postala glavni pokretač, glavna snaga i nit vodilja u društvu.

Moć novca i materijalno bogatstvo postavljeni su na pijedestal ljudske sposobnosti i prijeti nam da zatre sve druge vrline i sposobnosti poput umjetnosti, sporta, kulture, etike i morala. Zbog toga ne smijemo gledati na događanja oko sebe u kontekstu za sve je država ili netko drugi kriv već moramo poći od sebe, svojih postupaka i ponašanja.

Navijajući za Dinamo ne smijemo mrziti Hajdukovce, ne želeći promovirajući homoseksualce ne smijemo ih proganjati, omogućavajući totalnu slobodu i demokraciju moramo imati na umu da je to velika opasnost da prijeđe u anarhiju. Sve, od hrane i pića, sportskih ili fizičkih aktivnosti treba biti umjereno, primjereno godinama i zdravstvenom stanju. To je formula životnog uspjeha, a ne stanje na tekućem ili žiroračunu. Tko to što prije shvati oplemenit će vlastiti životni put na zemlji i pridonijeti boljitku svoje okoline i društva u cjelini. I to bez obzira u kojem sustavu živimo.

Dijeli
KOMENTARI

Odgovori

You have to agree to the comment policy.