Javne prostore i pristupe institucijama treba prilagoditi invalidima
Gradska skupština, kao čelno tijelo Grada Zagreba, sigurno ne pruža dobar primjer jer njihovi prostori na Gornjem gradu još nisu prilagođeni takvim osobama
Prošle je godine je unutar projekta neovisnog življenja dodijeljeno 23 stana, a u tijeku je stvaranje Centra za profesionalnu rehabilitaciju, izvijestila je Višnja Fortuna, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom, na današnjoj sjednici Gradske skupštine. Ustvrdila je kako Grad Zagreb može biti primjer dobre prakse u vezi olakšavanja svakodnevnog života osobama s invaliditetom, koji čine 11 posto građana Zagreba. Iako su se zastupnici složili da je izvješće zadovoljavajuće ipak ostaje još puno toga za učiniti pogotovo u prilagođavanju javnih prostora i pojednostavljivanju prilaska institucijama.
Prvenstveno treba olakšati kretanje gradom stvaranjem prilagođenih rubnika, opremiti svaki pothodnik funkcionalnom platformom, u niskopodne tramvaje postaviti rampe za neometani ulazak u njih dok bi pojedine prometne znakove na kolnicima trebalo premjestiti jer ometaju kretanje osoba s invaliditetom.
No Gradska skupština, kao čelno tijelo Grada Zagreba, sigurno ne pruža dobar primjer jer njihovi prostori na Gornjem gradu još nisu prilagođeni takvim osobama. Planira se izgradnja lifta, a početak radova očekuje se 1. lipnja ove godine, napomenuo je no predsjednik Skupštine Darinko Kosor.
„Apsolutno se svima mora omogućiti neometano kretanje s jednog kraja grada na drugi, a pitanje izjednačavanja osoba s poteškoćama ne bi smjela biti politička odluka. Ipak, najviše trebamo zaštiti djecu jer su najosjetljiviji dio društva pa je najvažnije da oni ne osjete diskriminaciju u vrtićima ili školama“, istaknula je Margareta Mađerić (HDZ).
Zastupnici su pokrenuli pitanje nejednakosti u prihvaćanju djece s invaliditetom samo u pojedine vrtiće ili škole pri čemu je potpredsjednik Skupštine Davor Bernardić (SDP) istaknuo kako „svaki vrtić mora imati osposobljene stručnjake za rad s takvom djecom kako oni ne bi trebali putovati na drugi dio grada, već se družiti s prijateljima iz svog okružja“.
Osim prilagođavanja prostora važno je i stvoriti uvjete za neovisan život. Nužno je uskladiti obrazovanje sa sustavom rada jer se poslodavci često žale na nedostatak kvalificiranih osoba s invaliditetom na burzi.
Na sjednici je također prihvaćeno i Izvješće o zaštiti od nasilja tijekom prošle godine, što je, prema Višnji Fortuni „sivo područje jer zlostavljani pojedinci, a najčešće se radi o ženama, ne prijavljuju nasilja“.
Tijekom 2014. godine 167 osoba je smješteno u skloništa, a održano je preko 8000 savjetovanja. U većini slučajeva nasilje nad ženama dolazi od sadašnjeg i bivšeg partnera s kojim one ostaju zbog ekonomske ovisnosti ili nerazumijevanja okoline.
„Većina korisnica skloništa trpi nasilje deset ili više godina prije nego što ga odluče prijaviti. Osim nasilja u obitelji ne smijemo ni zaboraviti ono od poslodavca koje se manifestira radom nedjeljom ili nemogućnosti odlaska na godišnji odmor, ali i vršnjačko nasilje među djecom pogotovo na internetu“, izjavila je Mađerić.
Grad Zagreb izdvaja sredstva za zaštitu i savjetovanja uslijed nasilja, no potrebna je takva inicijativa na državnoj razini unutar ministarstva, jer ako se ono povećava potreba su i veća sredstva za preventivu, edukaciju i zaštitu, zaključio je zastupnik Alen Ostojić (HSLS).
Ivona Conjar