Izložba povodom 50. obljetnice velike poplave u Zagrebu

Izložba povodom 50. obljetnice velike poplave u Zagrebu

U velikoj poplavi koja je počela u noći s 25. na 26. listopada 1964. nabujala je Sava probila nasipe i preplavila trećinu Zagreba / Poginulo 17 osoba, dok ih je 17 ozlijeđeno, a čak 40.000 ljudi je ostalo bez domova

U predvorju Gradske uprave jučer je otvorena izložba fotografija Poplava u Zagrebu 1964., kojom se kao i prigodnim programom obilježila 50. obljetnica velike poplave u kojoj je poginulo 17 osoba, dok ih je 17 ozlijeđeno, a čak 40.000 ljudi je ostalo bez domova. Osim stambenih objekata, poplavljeni su i mnogobrojni poslovni prostori te je uništena mnogo infrastrukture. Zagreb je pretrpio ogromnu materijalnu i gospodarsku štetu. U velikoj poplavi koja je počela u noći s 25. na 26. listopada 1964. nabujala je Sava probila nasipe i preplavila trećinu Zagreba. Premda je vodostaj rastao od jutra uzbuna nije bila oglašena, a vrlo kasno vijest o katastrofi je objavljena na radiju i televiziji.

U večernjim satima 25. listopada započela je prava drama. Rijeka je nezadrživo rasla, a u noći na ponedjeljak dostigla vrhunac i u jutarnjim satima poharala više od šest tisuća hektara užega gradskog područja na kojem je stanovalo 183 tisuće Zagrepčana. Već u 8 sati ujutro zabilježen je vodostaj od 514 centimetara. Voda je prodrla u trošne trnjanske i trešnjevačke kuće, ali i u tek izgrađene nebodere i odnijela dugogodišnji trud njihovih stanovnika. U danonoćnoj borbi za grad Zagrepčani su podizali nasipe i spašavali ljude koji su nagrnuli u više dijelove grada.

U Zagreb je pomoć stizala iz svih krajeva svijeta. Svladana je podivljala rijeka i ublažene su posljedice. Tek tada se počelo razmišljati o trajnoj zaštiti. Mnogo toga promijenilo se od dana kada su vreće pijeska kraj Studentskog centra bile posljednja zapreka bujici, a Savskom su cestom, umjesto tramvaja, vozili čamci. Sava već godinama ukroćena mirno protječe uz sigurne nasipe.

Izložbu u Gradskoj upravi otvorili su zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba Sandra Švaljek i direktor Hrvatskih voda Ivica Plišić, predstavnici organizatora sjećanja na ovaj tragičan događaj.

»Nažalost, moramo se prisjećati i tužnih i tragičnih događanja, ali to je ujedno i prilika da se s pijetetom sjetimo na žrtve poplave, a i podsjetnik na to da moramo učiniti sve što možemo da se tako nešto ne bi ponovilo«, rekla je zamjenica Sandra Švaljek koja je podsjetila da je katastrofalna poplava bila i prekretnica u životu Zagreba i povod da se sagradi nasip i novi sustav obrane od poplava koji nas još uvijek uspješno brane od poplava.

»Zagreb se od tih dana do danas promijenio, razvio, proširio i modernizirao, a sjećanja na ovakve nemile događaje podsjećaju nas da je priroda moćna i napredvidiva, te da moramo kontinuirano održavati i razvijati sustav obrane od poplave«, zaključila je Švaljek.

»Poplavu koja je 1964. pogodila Zagreb pamtimo najviše po tome što je nanijela puno više štete nego prijašnje poplave sličnih razmjera – konačna bilanca štete iznosila je 9,8% tadašnjeg republičkog BDP-a«, istaknuo je pak direktor Hrvatskih voda Ivica Plišić i dodao kako se taj sustav s obzirom na klimatske promjene treba i dalje unapređivati.

(zg-magazin)