Izložba Digitalna umjetnost u Hrvatskoj 1968. – 1984.
(Naslovnica istoimene knjige / Izvor: TMNT)
U petak, 10. veljače 2023. s početkom u 19 sati u Tehničkom muzeju Nikola Tesla bit će otvorena izložba Digitalna umjetnost u Hrvatskoj 1968. – 1984.
Izložba, knjiga u izdanju na hrvatskom i engleskom jeziku te mrežna stranica sastavni su dijelovi projekta kojim se prvi put mapira primjena digitalnih tehnologija u umjetnosti u Hrvatskoj od 1968. do 1984. Kriterij za odabir radova zastupljenih djela rane digitalne umjetnosti jest taj da je u barem jednom dijelu radnog procesa radova nastalih do 1984. upotrijebljena digitalna tehnologija.
Vremenski okvir rane digitalne umjetnosti u Hrvatskoj u ovom je projektu omeđen amblematskim godinama: revolucionarnom 1968., kada je održana i prva izložba digitalne umjetnosti, i orvelijanskom 1984.
Poimanje tehnološkog i društvenog konteksta 1960-ih i 1970-ih nužno je za kontekstualizaciju rane digitalne umjetnosti. Za kreaciju digitalnog djela nužan je pristup opremi. Ne čudi da većina autora rane digitalne umjetnosti nisu bili obrazovani umjetnici, nego su to bili znanstvenici ili inženjeri. Oni su, poneseni kreativnim impulsima, počeli stvarati umjetnička djela, kao što je bio slučaj s fizičarima Vladimirom Bonačićem, Vlatkom Čerićem i Vilkom Žiljkom.
Protagonisti rane digitalne umjetnosti
Tomislav Mikulić i Miljenko Horvat u svjetskim su okvirima među rijetkim protagonistima rane digitalne umjetnosti koji su i umjetnički obrazovani. Horvat kao arhitekt koji je aktivan u području suvremene umjetnosti kao slikar, fotograf i član protokonceptualne grupe Gorgona, dok se Mikulić obrazovao na likovnoj akademiji, koju je pohađao paralelno sa studijem elektrotehnike.
Andrija Mutnjaković i Velimir Neidhardt pripadaju još rjeđoj skupini u svjetskim razmjerima, arhitekata koji su upotrebljavali digitalne tehnologije u arhitekturi i urbanizmu 1960-ih i 1970-ih. Jedan od znanstvenika koji je stvarao grafike sa strojevima jest Nikola Šerman, koji je od 1969. do 1971. napravio seriju nenamjenskih računalnih crteža kao odmor od rada na doktoratu, kao hobi. Poznati filmaš Nikola Tanhofer uvršten je u ovaj pregled kao rani primjer danas sveprisutnoga digitalnoga kreativnog amatera, makar on bio i filmski klasik koji se iz hobija bavi nečim što ga veseli.
Izložba obuhvaća predmete iz zbirke računalne tehnike TMNT-a. Među ostalim, upravo one na kojima su radili pioniri digitalne umjetnosti u Hrvatskoj.
Izložba ostaje otvorena do 21. ožujka 2023. Ulaz je besplatan.
Više informacija na: https://digitalna-umjetnost-u-hrvatskoj.eu (ZG-mag)