Izdana Monografija “Pabirci geodetske baštine”

(Ilustracija iz monografije)

Ovim izdavačkim projektom obilježit će se i pola stoljeća suradnje profesora Kanajeta i Tehničkog muzeja

U Tehničkom muzeju »Nikola Tesla« danas će biti održana promocija monografije Pabirci geodetske baštine autora prof. dr. sc. Božidara Kanajeta.

Djelo je stručno-kompleksno i popularno-znanstveno izdanje koje pokriva široku tematiku različitih znanstvenih polja, uzročno-posljedično vezanih za geodeziju kao znanost koja se bavi izmjerom i kartiranjem zemljine površine i promatranjem njezinih gibanja i pojava kroz vrijeme i znanost kroz 60 imenovanih poglavlja i bogati slikovni materijal.

Pabirci geodetske baštine monografija je koja će čitatelju pružiti jedinstveni uvid u povijest i važnost zemljomjerstva u prizmi čovjekova djelovanja na Zemlji. Sam naslov knjige Pabirci geodetske baštine odaje suštinski koncept ovog djela kao kompendija strukovnog znanja, životnog promišljanja te autorove unikatne osobnosti koji se prožimaju s njegovim autentičnim stilom pisanja, uz punu umjetničku slobodu.

Ovaj izdavački izazov Tehnički muzej Nikola Tesla prihvatio je s punom sviješću o njegovoj specifičnosti, u potpunosti uvažavajući autoritet profesora Kanajeta i njegov autorski pristup koji knjigu čine posebnom i drugačijom u kontekstu stručnih i muzejskih izdanja.

»Javnosti predstavljamo knjigu oblikovanu s posebnom pažnjom koja ima zadaću služiti budućnosti, jer samo oboružani znanjem i poznavanjem prošlosti možemo sigurnije koračati još neistraženim putovima…«, poručuju iz Muzeja.

Ovim izdavačkim projektom obilježit će se i pola stoljeća suradnje profesora Kanajeta i Tehničkog muzeja.

»Gdje je mudrost koju smo izgubili u znanju? Gdje je znanje koje smo izgubili u informaciji?«, pita se u uvodu knjige njezin autor te pojašnjava kako su tu prikupljene neke povijesne zanimljivosti, »ali bez traženja i izmišljanja, samo zato da ne bude baš onako kako je to već netko drugi napisao…«

U knjizi se, pored stručnih dijelova mogu naći pjesme, ali i zanimljivosti iz povijesti Zagreba (kao npr. u poglavljima »Kajzerica« te »Postanak gradskog vodovoda«.

Ima tu i komičnih osvrta iz časopisa Osvit:

»Ako je demokracija, znači li da je sve dopušteno. a to da je sve dopušteno, više ne spada u problem zakonodavstva nego akademske pristojnosti i morala. Ono što Englez kaže da se čovjek od životinja u prvom redu razlikuje kod jela, može se u prvom redu prenijeti na novi izgled (imidž – op. a.) Zagreba, koji je u zdušnom provađanju demokratske ideje prestao u restoranima blagovati već počeo naprosto žderati, bilo, u tramvaju ili na ulici, jer drži da je ovo posljednje identično s idejama novog duha, a blagovanje tek kaprica birokratizma. S tog stajališta počelo se tretirati i maramica (rubac) tako, da bečke novine već počinju pisati o otpremi nekolicine vagona džepnih rupčića, koji su vraćeni ljubaznim otklonom: da za takove nove artikle za sada nema nikakve potrebe. Ima mnogo istine u tome, može se svatko osvjedočiti po zagrebačkim novo prilagođenim kvartovima po doseljenicima, gdje se ta umjetnost obavlja onako, kako se nije u Zagrebu provodila pred 100 godina, a nije ni Adam to pokušavao, već je lijepo brisao nos u smokvino lišće«.

»Trebaju naši gradonačelnici zdušno provesti zadaću da se uklone strašni umjetnički prizori po svim fasadama. Pogotovo na Zelenom i Crvenom valu, koji su dvije glavne zagrebačke ulice koje vode kroz centar, a išarane su grafitima. Gotovo se iz svake hotelske sobe u gradu pruža pogled na te ružno bojom išarane fasade. Vlasnik nanovo uređenog pročelja zgrade sastavio je ovu parolu napisanu na papiru: Ovo šaraju po zidovima zgrada Abderićani, koje plaćaju anarhisti«.

Digitalnu formu monografije možete preuzeti na poveznici: https://jumboiskon.tportal.hr/share/2914e904-8184-4512-9e9b-b8b94d9c8623 (ZG-magazin)