Izabrane tri najbolje nove hrvatske riječi

Izabrane tri najbolje nove hrvatske riječi

Nagrade su ponijele tri riječi – dišnik za respirator, kihobran za eng. sneeze protector i rukozborac za osobu koja se služi znakovnim jezikom.

U četvrtak započinje obilježavanje Dana hrvatskoga jezika (11. – 17. ožujka). Tim povodom časopis Jezik i Zaklada „Dr. Ivan Šreter“ organizirao je natječaj za izbor najboljih novih hrvatskih riječi koje posvećuju svake godine Danima hrvatskoga jezika.

Spomenimo da je Zaklada je osnovana da bi se čuvala uspomena na dr. Ivana Šretera, hrvatskog jezičnog mučenika ubijenoga u Domovinskom ratu.

Nagrade su ponijele tri riječi – dišnik za respirator, kihobran za eng. sneeze protector i rukozborac za osobu koja se služi znakovnim jezikom.

Prvu nagradu za dišnik dijele dva tvorbenjaka, Drago Štambuk i Karlo Kulaš; druga nagrada za kihobran pripala je Marinu Periću; treća nagrada za rukozborca pripala je Ani Mihovilić.

Dîšnīk

Drago Štambuk (hrvatski književnik, trenutačno hrvatski veleposlanik u Iranu) tvorac je prvonagrađene riječi, čime se sada već po treći put upisao kao slavodobitnik Šreterova natječaja. Njegove su nagrađivane novotvorbe: proširnica za stent, oznak za brend, a sada i dišnik. Uz te tri riječi, pripisuju mu se i brojne hrvatske riječ iz medicinskoga nazivlja, spomenimo kopnicu za AIDS, vrijed za čir, ritmodajnik za pacemaker.

Neovisno jedan o drugom, istu je riječ poslao i student iz Zagreba Karlo Kulaš tako da su dva slavodobitnika. Drago Štambuk predložio je uz dišnik i disajnik kao istoznačnicu, ali i krunski virus za koronski virus. Slične riječi, dušnik i dušnica imaju drugačije značenje. Riječ dišnik za respirator nova je riječ. Kao naziv se naseljenoga mjesta potvrđuje Dišnik. Toponim Dȉšnīk i opća imenica dîšnīk nisu u značenjskoj svezi pa se dîšnīk ne može smatrati potvrđenom riječi.

Kȉhobrān

Tvorac je drugonagrađene riječi kihobran Marin Perić (Zadranin, zaposlenik tvrtke koja proizvodi kihobrane). Njegova novotvorenica prijevod je engleskoga sneeze protecor. U nas je u posljednjih godinu dana u istom značenju učestao naziv zaštitini vizir za lice (za usta i nos) uz tumačenje da štiti od prijenosa kapljica.

Kihobran je složenica koja je očito tvorena analogijom prema kišobranu: kišobran brani od kiše (kišnih kapljica), kihobran brani od kihanja (kapljica koje nastaju kihanjem). Još se brojnim složenicama nastalim takvom tvorbom može značenje prikazati na isti način – predmet koji brani od onoga što označuje imenica u prvom dijelu složenice: blatobran (brani od blata), burobran, gromobran, ledobran, vjetrobran, padobran, suncobran, vodobran.

Složenica kišobran smatra se neologizmom iz prve polovice 19. st., naime, prvi se put potvđuje u Mažuranić-Užarevićevu rječniku iz 1842.

Rukozbórac i znakovatelj

Ana Mihovilić (Zagrepčanka, zaposlenica IT tvrtke) tvoriteljica je trećenagrađene riječi rukozborac. Predložila je dvije riječi, imenicu i glagol: rukozboriti, rukozborac uz tumačenje: govoriti/služiti se znakovnim jezikom za gluhe/ osoba koja govori znakovnim jezikom za gluhe.

Za te pojmove postoje riječi – znakovati (govoriti znakovnim jezikom za gluhe) i znakovatelj (osoba koja govori znakovnim jezikom za gluhe) tako da rukozborac i rukozboriti nisu zamjene za postojeće riječi, nego su nove riječi.

U obrazloženju se navodi da se rukozborcu za sada može pripisati značenje: osoba koja govori znakovnim jezikom gluhih, znakovatelj.


Izjave tvorbenjaka

Prva nagrada, Drago Štambuk:

Hrvatski jezik zavrijeđuje našu punu posvećenost i pozornost. Skrbiti nam je o njemu, jer po jeziku smo to što jesmo; jedna je od najsnažnijih domovinskih temeljnica. Narod koji ne brine o vlastitome jeziku nije samosvojan i ne zaslužuje zvati se narodom. Briga o jeziku uključuje i prijenos stranih izraza u hrvatske, a kako nas je svjetsko širenje krunskoga virusa suočilo s nizom naziva i medicinskih izraza koje je valjalo prenijeti u hrvatski jezik odlučio sam se prihvatiti tvorbenoga posla, jer ga volim i radim s radošću.

Tako respirator, kano život spašavajuću napravu u bolesnika od krunskoga virusa (znajući kao liječnik kako se primjenjuje) i koja diše umjesto bolesnika s oštećenim plućima, samorazumljivo mi je nazvati dišnikom ili disajnikom – spravom koja diše umjesto čovjeka. Udisaj i izdisaj dio su procesa disanja – stoga i dišnik i disajnik jednako su primjerene hrvatske zamjene za respirator (ventilator). Međutim, ne bi smjeli riječ dišnik miješati s dušnikom (hrvatskim imenom za tracheu). Razlika je mala, u jednome slovu; no u primjeni velika je i bitna kao udaljenost od života do smrti. Sažeto kazano: dišnik je uređaj koji u terapijskom postupku teškog oštećenja pluća preuzima funkciju dušnika i potpomognutog disanja.

Prva nagrada, Karlo Kulaš:

Na Šreterovu nagradu i natječaj naišao sam slučajno i odlučio se okušati nadahnut novim tuđicama koje su se pojavile u ovo pandemijsko doba. Volim hrvatski jezik i često smišljam zamjene za razne tuđice. Jezik je živ i stalno se mijenja i u hrvatski jezik moramo neprestano uvoditi nove riječi i učiniti ga modernim i sa što manje tuđica.

Druga nagrada, Marin Perić:

Igrom slučaja sam ja, koji je završio srednju pomorsku školu smjera brodostrojarstvo, završio u ljutoj grafičkoj struci. Pod tim podrazumijevam rad na standardnim stvarima kao što su: posjetnice, naljepnice, plakati, grafičko oblikovanje vizualnog identiteta itd. To je bilo za početak.

Međutim, kako je vrijeme prolazilo s njim je rasla i količina mog znanja o grafičkoj struci što me je napokon dovelo do rada na časopisima, tjednim i dnevnim novinama i na kraju, rada na knjigama. Kroz taj period, radeći na tolikoj količini pisane riječi, uz toliku lekturu i korekturu kojoj sam svjedočio razvila mi se i svjesnost o bogatstvu, ljepoti i svrsi jezika.

Ukratko, taj rad s hrvatskim jezikom i riječima kroz godine su mi osvijestile ono što se nije uspjelo upaliti kroz redovno školsko obrazovanje. I sretan sam zbog toga.

Zanimljiva stvar taj Život, pogotovo ako uzmemo u obzir činjenicu da sam na kraju završio raditi kao CNC operater u firmi za izradu reklama. Tu je rad sa stakloplastikom (popularnim “pleksiglasom”) na dnevnoj bazi, a od stakloplastike se, pogađate, izrađuju famozni “sneeze protectori”. Ne volim tuđice, pogotovo ako su potpuno nepotrebne, a ne volim ih jer sam kroz godine rada u struci zavolio svoj materinski jezik. U govoru i pismu.

Tako je jednom, usred radnog dana, spontano došlo do igre u mojoj firmi gdje se usred gužve pri proizvodnji nemalog broja “sneeze protectora” uz salve smijeha krenulo nabacivati raznim bedastim riječima kao zamjenom za dotični proizvod. Uskoro se pojavila i riječ “kihobran”. Sumnjam da je slučajno. Uvjeren sam da sve ove godine iza mene imaju svoju ulogu u tome.

Treća nagrada, Ana Mihovilić:

Riječ sam osmislila spontano u razgovoru s kolegicom koja je dijete gluhih roditelja i radi kao prevoditelj za gluhe. Htjela sam naglasiti kako je poznavanje znakovnog jezika zaista zanimljiva, lijepa i specifična vještina pa sam jednostavno izrekla: Ti si prava rukozborka! Inače volim smišljati svakakve nove riječi, prevoditi “neprevodive” engleske izraze i općenito igrati se riječima. (ZG-magazin)

Komentiraj

*