Iz PISA testa se može iščitati: Po obrazovanju smo sve bliže dnu

Iz PISA testa se može iščitati: Po obrazovanju smo sve bliže dnu

A kako se popeti dok god imamo škole s dva, pa čak i tri turnusa, kada su na ljestvici visokoobrazovanih najniže vrednovani učitelji, kada ocjene u školi gotovo da određuju roditelji, vodeći kadar lokalni, često poluobrazovani političari, a preko 70 % budžeta ide na plaće?

dr. sc. Viktor Simončič

Metak može ubiti jednog čovjeka. Glasački listić je opasniji, može ubiti vaše dijete. (Abraham Lincoln)

Viktor Simončič

Razumjeti matematičke modele i statistiku nije lako. Sjećam se jedne svakodnevne zajedničke kave za vrijeme doktorata u Njemačkoj. Neki stručni i/ili akademski razgovor, jer je i to spadalo u dio školovanja, raspravu je prekinuo, u ono vrijeme moderni glasni mehanički pisač s brrrrr. Nakon deset minuta ponovno brrrrrr. Profesor je pitao tko to i što računa. Odgovor je bio da se radi o nekoj iteraciji. Nakon još jednog brrrrrr, onako usput, više kao za sebe, profesor je promrmljao kako se s četiri promjenjive decimale može matematički opisati slon, a s petom i da on miče surlom. Sve se može opisati, samo odgovara li opis predmetu opisa?

Statistika je također varljiva kategorija. Na području EU-a se reciklira manje od 50 % komunalnog otpada. Bogati 80 %, siromašni 5 %. Kao što su uvjerili nas, sada uvjeravaju sve države regije, kako i one trebaju reciklirati tih 50 %, iako nemaju često niti dovoljno kanti. Onako usput, što je s onih 1,200.000 kanti koje se nabavljaju već dvije godine. Stigle?

Pogledao sam malo detaljnije rezultate PISA (Programme for International Student Assessment), odnosno Međunarodnog programa za ispitivanje znanja i vještina vrednovanja učenika. Provodi se od 2000. godine u zemljama članicama OECD-a i partnerskim zemljama s ciljem prikupljanja međunarodno usporedivih podataka o kvaliteti, učinkovitosti i pravednosti obrazovnih sustava. Republika Hrvatska priključila se trećem (trogodišnjem) ciklusu 2006. godine.

Prema rezultatima iz 2018. među 79 država, mi smo na 29. mjestu. U prvoj trećini! Od zemalja bivše Jugoslavije, samo je Slovenija bolja od nas, s plasmanom na 21. mjesto. Srbija je zauzela 45., Crna Gora 52., Bosna i Hercegovina 62., Makedonija 67. i Kosovo 75. mjesto.

Drugi naprijed, a mi čak i nazadujemo

Biti u prvoj trećini bilo čega dobroga je dobro. Bilo bi to i u slučaju rezultata PISA testa da se ne radi o statistici i velikom raslojavanju. Oni ispred nas, oni dobri, oni iznad prosjeka su toliko dobri da je samo 17 država iznad prosjeka u matematici, 25 u čitanju i 26 u znanosti.

Iako u prvoj trećini, bliži smo dnu nego vrhu. U čitanju smo ostvarili rezultat 479, a prosjek je bio 487, pa smo od dna udaljeni 67, a do vrh 76 bodova. U matematici smo ostvarili rezultat 464, prosjek je 489, pa smo do dna udaljeni 73 boda, a od vrha 127. U prirodoslovlju smo ostvarili rezultat 472, prosjek je 489 od dna smo udaljeni (59) dvostruko manje nego od vrha (118).

Pročitam simpatičan komentar, na razini vica, kako od 2016. ne napredujemo baš u čitanju (razumijevanju pročitanog), kako u matematici nema pomaka, ali se gotovo kao neko opravdanje navodi kako smo zato u prirodoslovlju još lošiji jer je uočen znatan negativan trend. Drugi naprijed, a mi ili tapkamo u mjestu, što se u svijetu koji se kreće smatra zaostajanjem, ili idemo natrag. Kao i na primjeru ekonomskih pokazatelja, na silaznoj smo putanji i u obrazovanju.

Prvi puta smo sudjelovali na testiranju PISA 2006. Što se dogodilo do danas? Je li netko na osnovi tih rezultata pokušao unaprijediti školski sistem? Je li se netko zapitao gdje smo mi to, kao Njemačka. Kako su nakon prvog testiranja u svemu bili iznad 20. mjesta, proveli su preko noći korjenite promjene i popravili su se u svemu za najmanje 10 mjesta.

Doktorati za one koji ih mogu platiti

Mi od kada je države samo pričamo kako nam je obrazovanje na prvom mjestu. Nažalost, i u životu vrijede pravila iz prirode. Velikom pričom se ne može zaustaviti oluja. Kada nešto ide nizbrdo potreban je veliki napor prvo da se kretanje zaustavi, pa onda da se vrati na mjesto gdje se nekada bilo. Ništa manje teško nije popeti se stepenicu više.

A kako se popeti dok god imamo škole s dva, pa čak i tri turnusa, kada su na ljestvici visokoobrazovanih najniže vrednovani učitelji, kada ocjene u školi gotovo da određuju roditelji, vodeći kadar lokalni, često poluobrazovani političari, a preko 70 % budžeta ide na plaće. Oprema mnogih škola je na razini, da bi se u laboratorijima moglo snimati film o Marie Curie. Stvaranjem države, sisačku gimnaziju su počeli voditi oni, koji se u neke dobra obrazovna vremena, kada su se sisački gimnazijalci lakoćom upisivali na fakultete na koje su htjeli, koji su imajući respekt prema kolektivnom znanju profesora i učenika gimnazije, sa strahopoštovanjem dolaziti igrati nogomet na školsko igralište.

Susjedi Slovenci su u svemu iznad prosjeka. S dobivenim rezultatima u kategoriji pismenosti čitanja od 495 bodova te s 509 bodova u matematici i 493 kod prirodnih znanosti Slovenija se uvrstila na 16. mjesto među 35 članica OECD-a! Iako su stvarno dobri, bolji od prosjeka mnogih od njih bogatijih, nisu zadovoljni. Postoji mali trend pada (u čitalačkoj pismenosti – pali s 15 % na 18 % učenika što se inače događa u većini država EU; mi smo na nekih 20 %), i posatli su zabrinuti. Prošli tjedan sam razgovarao s dvojicom kolega s Mariborske univerze. Oni smatraju da Slovenija još izdaleka nije iskoristila potencijal kojeg ima i da se u obrazovanju može i mora postići daleko više. Kuda više?

Načeli smo i temu visokoškolskog obrazovanja. Od kada je na širem prostoru bivše nam države, stvorena mogućnost da svatko tko ima malo veći stan otvori fakultet, a vlasnik kata u nekom neboderu sveučilište, i kada studiraju i doktoriraju oni koji mogu platiti, a ne oni koji bi morali, kako bi se povećala siva masa nacije, ne vidim(o) svjetlo na kraju tunela. Vodeća mjesta u obrazovanju zauzimaju sve više oni koji su mogli, a manje oni koji su trebali, pa očekujem da će i rezultati PISA i dalje padati.

A i bez rezultata PISA političari tonu. »Voljeli bismo da vidimo akciju ljudi na vlasti. Mnogo smo toga postigli, ali ako to posmatrate sa određene tačke gledišta, nismo postigli ništa«, istakla je mlada Greta Thunberg prije par dana, na samitu o klimi u Španjolskoj. Jučer, nedjelja, 15. 12. 2019. su to političari potvrdili završnim dokumentom. Potvrdili su da su se dogovorili kako će se dogovoriti dogodine u Glasgowu. Bolje bi bilo da se ne sastaju. Koliko li su samo klime potrošili za avione, zakuske i delicije, …. Uz ovakve političare, Zemlja će nas posljedicama klimatskim promjena od/izbaciti, i onda će se bez nas vratiti u ravnotežu (ovo je rekao jedan poljski znanstvenik ranih sedamdesetih). 

A i bez rezultata PISA političari tonu. »Voljeli bismo da vidimo akciju ljudi na vlasti. Mnogo smo toga postigli, ali ako to posmatrate sa određene tačke gledišta, nismo postigli ništa«, istakla je mlada Greta Thunberg prije par dana, na samitu o klimi u Španjolskoj. Jučer, nedjelja, 15. 12. 2019. su to političari potvrdili završnim dokumentom. Potvrdili su da su se dogovorili kako će se dogovoriti dogodine u Glasgowu. Bolje bi bilo da se ne sastaju. Koliko li su samo klime potrošili za avione, zakuske i delicije, …. Uz ovakve političare, Zemlja će nas posljedicama klimatskim promjena od/izbaciti, i onda će se bez nas vratiti u ravnotežu (ovo je rekao jedan poljski znanstvenik ranih sedamdesetih).

Komentari su zatvoreni