Iz godine u godine posvaja se sve manje djece

Iz godine u godine posvaja se sve manje djece

“Od 2011. broj posvojenja djece iz Nazorove pada, a dramatično je bilo 2017. godine kada je posvojeno samo jedno dijete“, podsjetila je ravnateljica Doma za djecu Nazorova

Saborski Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku u srijedu je održao tematsku sjednicu „Prepreke u posvajanju djece u Republici Hrvatskoj- je li ih moguće premostiti?“.

Na sjednici se ukazalo na važnost unaprijeđenja sustava posvojenja djece, skraćivanja boravka djece u institucijama, ali i pronalaska odgovarajućeg trajnog rješenja za djecu u sustavu socijalne skrbi.

U raspravi su sudjelovali ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić, predstavnici zakonodavne, izvršne i sudske vlasti, centara za socijalnu skrb iz Zagreba i Slavonskog Broda, Dječjeg doma u Nazorovoj u Zagrebu, Ureda pravobraniteljice za djecu, Ureda pučke pravobraniteljice te predstavnici udruga.

Kako je istaknuto u Hrvatskoj je 435 djece s formalno pravnim pretpostavkama za usvojenje i trostruko više potencijalnih posvojitelja, dok se broj posvojenja u zadnjih nekoliko godina smanjuje.

„Previše se razmišlja o roditeljima i njihovim roditeljskim pravima, razmišljamo trebamo li oduzeti roditeljsku skrb ili ne, a ne razmišljamo o djeci koja odrastaju u institucijama, a jedan dio njih u udomiteljskim obiteljima“, upozorila je predsjednica saborskog Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku Ines Strenja Linić. Dodala je kako postupci posvojenja predugo traju, a djeca bi trebala što prije ući u pravu obitelj u kojoj će normalno odrastati.

Zamjenica pravobraniteljice za djecu Maja Gabelica Šupljika iznijela je podatak kako je od 2011. do 2017. godine navodno tek šest domova za djecu bez adekvatne roditeljske skrbi transformirano u centre za pružanje usluga o djeci, a u 2017. godini niti jedan. Također, prema podacima Ureda, 2015. godine je posvojeno 42 djece, 2016. godine 22 djece, a 2017. godine 18 djece.

„Ohrabruje postojanje svjesnosti o teško posvojivoj djeci, dobro je da postoji ideja o udruživanju snaga za kampanje, za edukaciju i za aktivnosti što će promijeniti odnos prema teško posvojivoj djeci“, rekla je Gabelica Šupljika.

Govoreći o trajanju postupka u odnosu na procjenu posvojitelja, ali i najboljeg interesa djeteta, naglasila je kako najbolji interes djeteta mora biti detaljno procijenjen, operacionaliziran u svakom segmentu u odnosu na mentalno, emocionalno stanje djeteta, u odnosu prema njegovoj slici o sebi, svijetu koji ga okružuje i drugim vršnjacima. No detaljna procjena ne smije predugo trajati.

Ravnateljica Dječjeg doma u Nazorovoj Jasna Ćurković Kelava je rekla da u području posvojenja postoji puno mjesta u kojima se može bolje i brže, od samih priprema za posvojitelje do škola za posvojitelje koje postoje.

“Domovi zbrinjavaju djecu kroz različite usluge, one institucionalne, ali i izvaninstitucionalne koje su u procesu transformacije dugi niz godina. Međutim, zbog nedovoljno razvijene alternativne skrbi, a radi se o posvojenju i udomiteljstvu taj proces teče prilično sporo, barem na našem području. Naime, u Domu u Nazorovoj koji skrbi za djecu od rođenja do sedme godine života nema slobodnih mjesta. Od 132 zahtjeva početkom ove godine smo pozitivno riješili 25 zahtjeva, jer nemamo mjesta u Domu. Institucionalna skrb što se tiče naše ustanove je na neki način prezastupljena u odnosu na potrebe djece, odnosno nemogućnosti zbrinjavanja u udomiteljske obitelji, pogotovo djece od rođenja do treće godine života“, istaknula je. Dodala je kako zakon zabranjuje smještaj djece te dobi u institucije, odnosno dozvoljava to u iznimnim prilikama, a Dom u Nazorovoj ima 35-ero djece u dobi od rođenja do treće godine života.

„Što se tiče posvojenja djece iz Doma u Nazorovoj do 2011. godine je desestogodišnji prosjek bio tridesetak posvojenja godišnje, a 2005. godine je posvojeno iz Nazorove 49 djece te godine je osvojeno i najviše djece u Hrvatskoj, njih 175. Od 2011. broj posvojenja djece iz Nazorove pada, a dramatično je bilo 2017. godine kada je posvojeno samo jedno dijete“, podsjetila je ravnateljica Doma za djecu Nazorova.

Spomenula je djecu koja u ranoj životnoj dobi odrastaju u institucijama i koja ne ispunjavaju pretpostavke za posvojenje, a mogla bi da je sustav brži i djelotvorniji.

„Problem su djeca od 12 godina koja su pravno raspoloživa za posvojenje, a to su djeca koja su teško posvojiva, nemaju šanse da imaju obitelj. Takvih je negdje oko 300-tinjak. Zbog čega je tako veliki broj djece od 12 godina na više u toj dobi postao pravno posvojiv? Nebrigom sustava, krivom procjenom su upropaštena. Postoji veliki broj kvalitetnih socijalnih radnika, dobrih Centara za socijalnu skrb, ali ne postoje nikakve sankcije za Centre koji ne funkcioniraju“, istaknula je Ćurković Kelava.

Ravnateljica Centra za socijalnu skrb Zagreb Tatjana Brozić Perić je rekla kako je u Registru posvojitelja oko 600 obitelji koje čekaju četiri ili pet godina na posvojenje djece. Spomenula je kako je u Zagrebu od 2014. do 2017. pedesetero djece posvojeno. Naglasila je kako svi posvojitelji nisu usmjereni na dobrobit djece, nego imaju vlastite motive. Dodala je da kada se radi o braći i sestrama Centar ih ne razdvaja, nego ih daje zajedno na posvojenje.

Mladen Kožić iz udruge Dugina obitelj je rekao kako bi volio da ga struka procijeni kao posvojitelja. “No država istospolnim partnerima stavlja prepreke pristupu procjeni za podobnost roditeljstva. Protiv toga se borimo i nećemo odustati. Svako dijete prema Konvenciji ima pravo na obitelj. To je dobrobit djeteta o čemu bi svi trebali voditi računa“, istaknuo je Kožić.

Ivana Vranješ