
Ivić Pašalić: Ambienta zasad nije interesantna
»Dodana vrijednost treba ostati u Hrvatskoj, a ne da radimo lom poslove za druge velike distributere. Nova će Vlada svoj stav prema nama pokazati već nazivom resornog ministarstva, u koje će, nadam se ubaciti i šumarstvo«, zaključio je predsjednik Udruženja drvno-prerađivačke industrije
Na ovogodišnjem izdanju Ambiente – međunarodnog sajma namještaja, unutarnjeg uređenja i prateće industrije koji se tradicionlano održava na Zagrebačkom velesajmu, uz mnogobrojne domaće i inozemne izlagače-proizvođače namještaja, prisutno je i Udruženje drvno-prerađivačke industrije Hrvatske gospodarske komore.
Udruženje drvno-prerađivačke industrije HGK okuplja članice koje se bave preradom drva, odnosno proizvodnjom piljene građe, furnira i furnirskih ploča, ploča od usitnjenog drva, parketa, podnih i zidnih obloga, građevinskih elemenata, montažnih kuća, drvene ambalaže, namještaja, drugih proizvoda od drva, pluta i pletarskih materijala, impregniranog drveta za razne potrebe te brojnih galanterijskih proizvoda.
Drvna industrija najveći je netoizvoznik u Hrvatskoj. U 2015. je izvezla proizvoda za 1,1 milijardu eura. U njoj je izravno zaposleno oko 20 tisuća radnika, a neizravno više od 50 tisuća. Najveći broj tvrtki iz drvne industrije posluje u manje razvijenim dijelovima Hrvatske. Udruženje drvno-prerađivačke industrije HGK usredotočeno je na sektorsko povezivanje, strukturne promjene i poboljšanje sektorskih prilika, a djeluje partnerski s nositeljima političkih odluka.
Netom prije otvaranja 43. Ambiente, u četvrtak 13 listopada, predsjednik Udruženja drvno-prerađivačke industrije HGK Ivić Pašalić dao je izjavu za novinare u kojoj je pojasnio potporu Udruženja Ambienti.
»Lijep je slogan ovogodišnje Ambiente – „Napokon prava!“. Ja osobno mislim da će proći još mnogo vremena dok napokon bude tako, dok bude prava. Ovo je početak pokušaja da se od Ambiente napravi da stvarno bude izlog hrvatske drvne industrije i, naravno, ne samo hrvatske drvne industrije, već i da bude značajna i za okruženje te da ima međunarodni karakter. Jedan od razloga zašto smo se mi kao udruženje po prvi put vrlo aktivno uključili je to da pokušamo napraviti to jedno središnje mjesto događanja, mjesto gdje će doći naši poslovni partneri. Ove godine ih, nažalost, neće biti puno, jer je na ovome rađeno posljednjih nekoliko mjeseci. Bilo je puno problema i natezanja, bilo je tu troškova koje domaći proizvođači nisu planirali«, kazao je Ivić Pašalić i dodao kako je Ambienta marktinški godinama bila potpuno neinteresantna.
Proizvodnja namještaja kao šansa?
»Govorim o trenutku kad smo odlučili da se napravi nešto ozbiljno i da Ambienta bude upisana u kalendare naših velikih kupaca svuda po svijetu, što zasad nije. To se u samo jednoj godini ne može dogoditi. Bit će potrebno nekoliko godina teškog i mukotrpnog rada da bi se ostvario takav rezultat i ja mislim da je to realna priča, i bilo bi nam vrlo bitno da u tome pripomognu svi koji mogu. Mi ne dajemo neka bajkovita obećanja, svjesni da je Ambienta kao projekt de facto bila uništena i potpuno neinteresantna, a ovo je pokušaj, uspješan pokušaj, nadam se, da kroz nekoliko godina napravimo da Ambienta bude doista svjetski poznata«, rekao Pašalić.
Nadalje, prema njegovim riječima, danas se uvozi i izvozi sve. U oba pravca postoji kretanje robe i kapitala. Od ukupnog hrvatskog izvoza, drvna industrija izvozi negdje oko 10 posto, a što je 1,1 milijardi eura godišnje. Od toga je 35 posto finalnih proizvoda, a ostatak čine takozvani proizvodi primarne prerade.
»O strategiji našeg udruženja te kakvo je stvarno stanje u drvnoj industriji, govorit ćemo i raspravljati ovom prilikom ovdje na Ambienti. Jedna od bitnih tema na našem dnevnom redu je i je li proizvodnja namještaja šansa ili je to zabluda? Potrebno je mnogo učiniti da bi mi kao zemlja izvozili još veće količnine finalnih proizvoda: od dizajna, marketinga, kanala prodaje, a što nije lagan posao«, dodao je. Ocijenio je da postoje kvalitetni asortimenti, ali i da treba još puno rada da bi ti naši proizvodi bili doista kvalitetni i konkurentni te da bi se mogli prodavati po još višim cijenama.
»Dodana vrijednost treba ostati u Hrvatskoj, a ne da radimo lom poslove za druge velike distributere. Takav posao zahtijeva sinergiju države, raznih ministarstva i udruženja. Nova će Vlada svoj stav prema nama pokazati već samim nazivom resornog ministarstva, u koje će, nadam se ubaciti i šumarstvo«, zaključio je predsjednik Udruženja.
M. Funda