Iseljenici žele ulagati u Hrvatsku, ali ih muči dvostruko oporezivanje

Iseljenici žele ulagati u Hrvatsku, ali ih muči dvostruko oporezivanje

(Foto. Hina)

U organizaciji zagrebačkog Centra za istraživanje hrvatskog iseljeništva 10. i 11. listopada u Staroj gradskoj vijećnici održava se druga međunarodna konferencija “Dijaspora i domovina” koja je okupila brojne veleposlanike i ugledne predavače iz zemlje i inozemstva.

Konferencija je organizirana s ciljem upoznavanja strategija i programa različitih država prema iseljenicima. Na dvodnevnoj konferenciji će se govoriti o odnosu dijaspore i matične zemlje, državnim politikama prema iseljenicima, povratku iseljenika…

U pozdravnom govoru državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas naglasio je kako je 21. stoljeće stoljeće neslućenih mogućnosti dijaspore i domovine, što treba iskoristiti.

„Iako smo udaljeni geografski, jezično, ostajemo nedjeljiv narod čiji pripadnici moraju biti usmjereni jedni na druge, koji surađuje gospodarski, znanstveno“, izjavio je Milas.

Predsjednik saborskog Odbora za Hrvate izvan Hrvatske Božo Ljubić je spomenuo da prema procjenama relevantnih institucija u svijetu živi oko 3,5 milijuna pripadnika hrvatskog naroda. Naglasio je da su hrvatski iseljenici dali ogroman doprinos uspostavi demokratskih procesa u Republici Hrvatskoj, obrani Hrvatske u obrambenom Domovinskom ratu te međunarodnom priznanju Hrvatske. Stoga je Hrvatska vrlo brzo nakon osamostaljenja pristupila izradi zakonskog osnova i uspostavi institucionalne infrastrukture za odnose s Hrvatima izvan Republike Hrvatske.

„Za nekoliko dana bit će izglasavanje izmjena i dopuna Zakona o hrvatskom državljanstvu koji će znatno liberalizirati i olakšati stjecanje državljanstva pripadnika hrvatskog naroda koji to žele“, najavio je Ljubić.

Sudionike konferencije je pozdravila zamjenica gradonačelnika Zagreba Olivera Majić koja je rekla da Grad Zagreb podržava različite projekte koji povezuju iseljenike sa matičnom domovinom, a sa državnim institucijama kao što je Središnji državni ured za Hrvate izvan Hrvatske radi na projektima za mlade kao što je ljetni projekt Domovina i dugogodišnji projekt Hrvatske svjetske igre.

„Zagreb ima partnerstvo s više od 60 gradova Europe i Latinske Amerike. Puno radimo na povezivanju sa iseljenicima. Uloga iseljeništva kao čimbenika prepoznatljivosti i brendiranja je nezaobilazna i još uvijek nedovoljno iskorištena“, poručila je Olivera Majić.

Na odnos hrvatske dijaspore u SAD-u prema Hrvatskoj osvrnula se Nada Pritišanac Matulić, predsjednica Hrvatskog svjetskog kongresa za SAD i predstavnica Hrvatskog svjetskog kongresa pri Ujedinjenim narodima koja u SAD-u živi 15 godina.

„U dijelu Los Angelesa gdje živim je oko 35 tisuća Hrvata. U odnosnu na prije 15 godina danas je došlo do velikog zajedništva Hrvata u SAD-u. Hrvatske zajednice djeluju složno po pitanju raznih projekata. Imamo hrvatske škole. Hrvati su povezani kroz obrazovanje, kulturu, sport“, rekla je za ZG-magazin Pritišanac Matulić. Dodala je da su mladi zainteresirani za Hrvatsku, sve više djece i roditelja žele naučiti hrvatski jezik, a Hrvatska je i postala top destinacija.

„Ljudi su zainteresirani za povratak, pogotovo umirovljenici i žele svoj novac uložiti u Hrvatsku. No problem je dvostrukog oporezivanja i nadam se da hrvatska Vlada riješiti taj problem i da će se mladi i stari Hrvati vratiti i ulagati u Hrvatsku”, istaknula je.

U Hrvatskoj je sa suprugom 2005. godine svoj dom našla Njemica Carolina Hornstein-Tomić koja radi kao znanstvenica u Institutu za društvene znanosti Ivo Pilar u Zagrebu. „Suprug je Hrvat i odlučili smo se da dođemo u Hrvatsku jer je ovdje bolji život za nas. Oboje možemo raditi u svojoj struci i kvaliteta života nam je bolja nego u Njemačkoj. Zagreb je siguran grad za život i odgoj djece. Nije mi se u početku bilo lako prilagoditi i trebalo je 10 godina da se dobro integriram i da se osjećam kao da nisam Njemica. Život u Hrvatskoj ima prednosti i nedostatke. Sretna sam što se vide reforme u obrazovnom sustavu što je važno za kvalitetu hrvatskog obrazovanja i nadam se boljem“, istakula je Carolina Hornstein – Tomić.

Ivana Vranješ

Komentiraj

*