Industrija s udjelom od 18 posto u bruto domaćem proizvodu

Zdravstvena industrija je u SAD-u lani sudjelovala s 3,1 bilijuna USD ili 18 % u BDP-u / Razvoj te industrije otvora nova radna mjesta, a domicilnom stanovništvu omogućuje dodatnu kvalitetu usluge

prof. dr. Igor Čatić

Sve je postalo industrijom. Stoga i oni koji misle da znaju što je industrija, postaju vrlo nesigurni. Pitanje se ponovno snažno nametnulo tijekom priprema za predavanje IMETE (Inicijativa Medicina i Tehnika) održano u okviru 14. lošinjskih dana bioetike (M. Lošinj, 17. do 20. svibnja 2015.). Predavanja koje je jasno artikuliralo najvažniji trend 21. stoljeća, sve važniji udio tehnike u suvremenoj medicini. Dio tehničkih rješenja, obično pojedinačnih proizvoda visoke dodane vrijednosti, mogao bi biti dio proizvodnih programa domaćih poduzeća. Zamišljeno je, na temelju općeg sporazuma Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatske udruge poslodavaca. No prije navođenja koja to industrija sudjeluje s 18 % u bruto domaćem proizvodu (BDP) i u kojoj zemlji, treba raščistiti kuda se ona ubraja.

Projekt IMETE je na liniji jedne misli. Ako u relativno kratko vremenu sami ne pokrenemo vlastite mogućnosti, znanja i sposobnosti, to će na našim prostorima, koji su vrlo atraktivni, učiniti netko drugi

U analizi dobro će poslužiti dvije misli. »Tko nedovoljno vlada vlastitim jezikom i ne može se dobro izraziti, ne može ni dobro misliti«. Druga misao je »Red u jeziku i red u mislima nerazdvojni su«.

Kako je došlo ideje o IMETE? Pokretanje tog projekta rezultat je analize domaćih stručnjaka da je povezanost i isprepletenost medicine i tehnike najvažniji trend 21. stoljeća. Jedna od konkretizacija bila je Tribina na Medicinskom fakultetu u Zagrebu 13. ožujka 2014. Tada je 14 predavača s Fakulteta strojarstva i brodogradnje upoznalo zainteresirane s Medicinskog fakulteta o istraživanjima koje se provode na FSB-u a od interesa su za zajedničku suradnju (više o tome u članku Roboti će zamijeniti lječnike). Inicijativu koja mora obuhvatiti niz fakulteta, ne samo tehničkih i medicinskih, već i onih društveno-humanističkih prepoznao je i HUP.

Bijele industrije

Ušavši u jesen 1951. u Tvornicu računskih strojeva, primjer tadašnje industrije, autor je mislio da zna što je to industrija. Kako protječe vrijeme sve je nesigurniji kada ga netko upita što je to suvremena industrija. Zašto netko, tko se druži s njom gotovo 6,5 desetljeća više ne zna što je to industrija. Odgovor je jednostavan. Sve je postalo industrijom, poput bankarske, kreativne i kulturne ili turističke industrije. Međutim ima ih još, poput ugostiteljske ili sportske industrije. Posebno je veliki problem kuga svekolike znanosti, bibliometrijska industrija. Navedene industrije mogu se nazvati informatičkim ili prema okovratnicima zaposlenika, bijele industrije.

Inicijativa o pokretanju IMETE došla je s FSB-a, tipičnoga proizvodnog fakulteta. Kojem je u konačnici osnovni cilj proizvesti, realne proizvode, hvatljiva tijela. Za proizvodnju hvatljivih tijela potrebni su projekti, konstrukcije (informacijske djelatnosti), materijali i proizvodni postupci, energija te ponovno neki informacijski postupci i metode (vođenje procesa, mjerenja). Težište je ipak na materijalnim dobrima.

Plava industrija

Danas autor zna da je počeo raditi u plavoj industriji ili materijalnoj odnosno proizvodnoj industriji. Za koju vrijedi definicija. »To je ukupnost (op. a. stavio u zagradu mehaniziranoga i utomatiziranog) radnog procesa kojemu je cilj prerađivanje sirovina (op. a. prirodnih neprerađivanih tvari poput nafte, prirodnog plina, željezne rudače, itd.) ili poluproizvoda (op. a. čelične šipke, osušeno i ispiljeno drvo, plastični profili) u gotovi proizvod«. Plava industrija je ljudska djelatnost kojoj je osnovni cilj pretvaranja sirovina u gotove proizvode (hvatljiva tijela propisanog oblika i uporabnih svojstava) uz pomoć energije i informacija.

Posljednjih godina sve je učestalija jedna nova industrija koja je kombinacija bijele i plave industrije. To je zdravstvena industrija (health care industry ili medical industry). Što je to zdravstvena industrija i kuda je svrstati? Ta industrija s motrišta organiziranja i financiranja dijeli se na bolničke usluge, izvanbolničke medicinske i stomatološke usluge te ostale medicinske usluge koje provode znanstveni ili dijagnostički laboratoriji, srednji medicinski kadar ili srodne medicinske profesije, kao i organizirani smještaj korisnika usluga na kraće ili duže vremensko razdoblje. Tu se ubrajaju i zdravstveni turizam, biotehnika, farmaceutika, proizvodnja medicinske opreme, prividna (virtualna) medicina (do. a.: avatarsko liječenje fobija, shizofrenije ili psihoza), edukacijski procesi, telemedicina (tzv. e-zdravlje, m-zdravlje i t-zdravlje). U projekte su uključene zdravstvene ustanove i djelatnici, sveučilišta, osiguravatelji, turističke zajednice, hotelijeri, prijevoznici, ugostitelji, gospodarske zajednice (V. Možetič, 2013.).

Valja pridodati: zdravstveni turizam dio je zdravstvene industrije, pri čemu ga je nekoliko desetaka zemalja označilo industrijom od nacionalnog značaja. Svjetska turistička zajednica ističe ovaj oblik turizma jednim od tri najperspektivnija modela nuđenja usluga u turizmu kroz preventivne, kurativne, rehabilitacijske i palijativne modele usluga.

Koliko košta ta industrija? Ta industrija već sada košta u brojnim zemljama oko 10 % bruto nacionalnog dohotka, s ekstremom SAD. U SAD-u je ta industrija 2014. sudjelovala s 3,1 bilijuna USD ili 18 % u bruto domaćem proizvodu. Godine 2002. za tu je u industriju potrošeno 1 bilijun USD, dok je plastičarska industrija uprihodila 400 milijardi USD, pa je omjer ZI/PI bio 2,5:1. Godine 2014. plastičarski prihod bio je na razini onoga iz 2002., stoga je omjer ZI/PI porastao na 8:1.

Uzimajući udio od 18 % za zdravstvenu industriju, bruto domaći proizvod SAD-a bio je u 2014. oko 17 bilijuna USD. A toliki je i državni dug SAD-a. Treba naglasiti da prema istim izvorima svjetska farmaceutska industrija vrijedi oko bilijun USD.

Zdravstvena industrija

Jedna od posebnosti zdravstvene industrije, njezin osnovni zadatak je vraćanje pacijentovog zdravlja u ono što se smatra normalnim. To je inače odlika održavatelja u plavoj industriji. Međutim, sve je učestalija kibogizacija ljudskog bića ugradnjom umjetnih organa i udova. U okviru integrativne bioetike nema većih problema s tim područjem. Etički problemi javljaju se pri čipiranju, što je područje informacijske kiborgizacije.

Treba istaknuti da razvoj zdravstvene industrije otvora nova radna mjesta, a u segmentu pružanja zdravstvene zaštite domicilnom stanovništvu omogućuje dodatnu kvalitetu usluge. Projekt IMETE je na liniji jedne misli. Ako u relativno kratko vremenu sami ne pokrenemo vlastite mogućnosti, znanja i sposobnosti, to će na našim prostorima, koji su vrlo atraktivni, učiniti netko drugi.

Jedno pitanje ostaje otvorenim. Upitana je jedna novinarka iz SAD-a, tko će zaraditi taj novac? Odgovorila je, izvrsno pitanje. Odgovor bi mogao biti. Možda će moći platiti oni koji mogu tiskati novac, oni drugi, sve teže.