Ima li najavljena privatizacija HEP-a veze s učestalim poplavama?

Nema nikakvog opravdavanja za političare koji taj problem nisu riješili, a obećanja postaju sve više iritirajuća i degutantna / S najavljenom privatizacijom HEP-a treba biti vrlo oprezan, jer je očigledno da će budući vlasnici biti usredotočeni samo na što veće zgrtanje dobiti

Žatko Delač

Obilne padaline i porasti vodotokova ponovno su aktualizirale strategiju obrane od poplava, ali istovremeno poslužile političarima za odličan medijski nastup i neposredno izražavanje velike brige o zaštiti u prvom redu imovine građana. Bez obzira na to što se godinama incidenti ponavljaju i – gle čuda – na istim mjestima i na isti način. Prema tome, nema nikakvog opravdavanja za političare koji taj problem nisu riješili, a obećanja postaju sve više iritirajuća i degutantna. Stoga bi im bilo najbolje obići vrijedne neimare na terenu i poplavljene sugrađane u tišini i bez medijske pompe. Time bi dali ljudima na terenu simboličnu podršku i poticaj te izrazili solidarnost što bi im trebao biti jedini cilj umjesto skupljanja jeftinih političkih bodova.

Ustvari, možda i prejeftinih jer pompozna medijska ofenziva u slučajevima ljudskih nedaća može biti i kontraproduktivna pa samim time činiti veću štetu od koristi. No o tome neka vode računa njihovi plaćeni agenti za oblikovanje javnog mnijenja i medijski stručnjaci. Za sve nas koji pratimo aktualnu situaciju vezanu uz visoke vodotokove ostaje otvoreno pitanje što se događa s naknadom za uređivanje voda i osobito koja je uloga privatnih vodoprivrednih poduzeća u sustavu obrane od poplava? Prema informacijama iz različitih izvora, vrlo je slaba kontrola izvršenih, a dobro plaćenih radova koje pojedine vodoprivredne tvrtke trebaju odraditi.

Privatni interes ispred društvenog

Prvenstveno se to odnosi na skromno uređivanje i čišćenje oborinskih kanala, košenje trave, utvrđivanje nasipa, uređivanje retencija, pošumljavanje vodopoplavnih područja i neplansko eksploatiranje šljunka iz rijeka. Je li i u tom slučaju privatni interes nadjačao društveni i koje nam poruke taj slučaj može odaslati u odnosu na daljnje procese privatizacije?

Stoga je sigurno kako s najavljenom privatizacijom HEP-a treba biti vrlo oprezan, jer je prema dosadašnjim iskustvima očigledno da će vlasnici biti usredotočeni samo na što veće zgrtanje kapitala i dobiti. Pojednostavljeno, električna mreža će se razvijati samo u gusto naseljenim i urbanim područjima, a ruralna će biti zapostavljena. Ovakav proces je već i sada na djelu pa je logično za očekivati kako bi se samo produbio. Time bi narušio i napore vlade za oživljavanje seoskih područja i slabo naseljenih dijelova Hrvatske što je strateški i sigurnosni državni interes.

Vidljivo je to i u posljednje vrijeme kada kroz sve više opustošeni i iseljeni Gorski kotar harače nesmetano brojne kolone izbjeglica, a opasnost im predstavljaju samo divlje svinje i medvjedi. Sličnih primjera kojima su nanijete velike štete nacionalnom gospodarskom i državnom interesu ne nedostaje tako da rasprodaju državne imovine u budućnosti treba sagledati s više aspekata, a ne samo kroz jednokratnu uplatu novčanih sredstava. Ili još zanimljivije na primjeru hrvatske brodogradnje kada novčane uplate privatnih suvlasnika nikada nisu realizirane.