Ima li MS Office kvalitetnu alternativu?

Nakon loših iskustava odlučili smo se oprostiti od AOO-a i dati priliku drugom rješenju. Ispeglaniju verziju OpenOfficea nudi IBM sa svojim paketom Lotus Symphony. Iako smo ovaj softver u startu odbacili zbog nedostatka hrvatskog pravopisa, korisnici na internetu hvale njegov uglađeniji rad u odnosu na AOO. Kako je ipak riječ o sporednom projektu IBM-a nedostatak je da se ovaj paket rjeđe ažurira, ali ispada kako je Lotus postavljen na dobrim temeljima

Boris Jagačić

Nakon što nam je na računalu istekla licenca za računalni paket Microsoftovih uredskih alata MS Office, susreli smo se s dilemom – što dalje? Platiti 800 kuna godišnje pretplate na MS Office 365, uzeti trajnu verziju MS Officea 2013 Home & Business za 2200 kuna, ili se okrenuti alternativnim (jeftinijim) rješenjima ili otvorenom softveru koji se može bez naknade preuzeti s interneta? Dilema, pogađate, nije dugo trajala. Računica je jasna. Ako se držite slova zakona, a na računalu su vam pored operativnog sustava i uredskih alata potrebne još i neke druge aplikacije – npr. Adobe Creative Suite, dolazimo do bolne spoznaje da cijena softvera premašuje iznos koji smo izdvojili za hardver, čak i ako se ne radi o jeftinom računalu. Kako ipak živimo u Hrvatskoj, s obzirom na domaći standard, zaključili smo kako moramo negdje uštedjeti, pa smo odlučili da ipak nećemo kupiti Microsoftov uredski paket.

Nakon toga trebalo je odlučiti kojem se uredskom paketu okrenuti. Kako smo već imali iskustva sa starijom verzijom OpenOffice (OO) uredskog paketa koji je još izdala tvrtka Oracle, a i inače smo na taj projekt gledali s velikim simpatijama, odlučili smo preuzeti stabilnu inačicu Apache OpenOfficea 4.0 (AOO), koju sada izdaju i održavaju volonteri neprofitne organizacije Apache Software Foundation. Instalacija je dobro prošla, učitali smo i hrvatski pravopis te započeli s korištenjem uredskog paketa.

U odnosu na stari OO, ovaj je vrlo brzo počeo pokazivati nedostatke. Kako Hrvati što legalno, što ilegalno pretežno koriste Microsoftove alate, oni uglavnom automatski preuzimaju i njegove izvorne (defaultne) postavke. Datoteke su tako većinom pohranjene u najnovijim Microsoftovim formatima koji se oslanjaju na XML jezik (EXtensible Markup Language); za dokumente to je ekstenzija .docx, a za tablice .xlsx. U samo nekoliko dana rada pokazalo se da Apacheov OpenOffice (AOO) s ovakvim ekstenzijama povremeno ima popriličnih problema. Najveći od njih je definitvno bio taj što neke datoteke uopće nismo mogli otvoriti. Radilo se tu pretežno o privicima unutar elektroničke pošte. Drugi, manji problem je što AOO ponešto drugačije otvara takve dokumente, što povremeno utječe na raspored elemenata koji se na njemu nalaze, što ipak nije presudno. Dodajmo i to da AOO nema mogućnost spremanja datoteka u novim Microsoftovim formatima. Posljednje što se nudi jesu ekstenzije iz Microsoftova Officea 2003 (.doc i . xls).

Ignoriranje Microsofta – pogrešan put

Ono što je pak posebno smetalo bile su anemične sive ikone za sve datoteke koje su pohranjene korištenjem MS Officea. S obzirom na popriličan broj datoteka na računalu to je dovelo do šume neuglednih sivih ikona kod kojih se ne razabiru dokumenti od tablica ni PowerPoint prezentacija. No ima tome lijeka. Jedan od načina je preuzimanje aplikacije FileTypesMan i povezivanje ikona uz određene ekstenzije programa, ali tu treba iznimno oprezan. Naime, ova aplikacija mijenja asocijacije datoteka s ikonama u samom Windows Registryju koji je svojevrsna baza podataka Windows operativnosg sustava, a svako neoprezno “prtljanje” po Registryju može dovesti do rušenja sustava.

Ovakvu nezgodnu situaciju s ikonama nismo imali s Oracleovim OpenOfficeom. Apacheovci su kao važan dio zajednice koja promiče otvoreni nasuprot vlasničkom softveru zatvorenog koda i njegovim formatima, iza kojega stoje kompanije kao što je Microsoft, očito odlučili na neki način bojkotirati Microsoftove “mudrolije”. Ipak, na ovaj način to nije prihvatljivo jer, htjeli mi to priznati ili ne, Microsoft je progurao svoje formate gotovo kao općeniti standard i ovo zasigurno nije dobar način promicanja Open Document Formata (ODF) kao općeprihvaćenog formata (koji će dobro raditi bez obzira na proizvođača softvera) za što se zalaže i Apache Softvare Foundation. Naprotiv, čini nam se da će zbog toga samo još više ljudi “zaglaviti” na MS Officeu. Jer, premda se zagovornici toga formata vole hvaliti kako je to standardni format koji koristi NATO, kao i institucije mnogobrojnih država u svijetu, pitanje je koliko se prosječnih korisnika dopisuje s predstavnicima Sjevernoatlantskog saveza?

Spomenimo da je ODF deklarativno prihvaćen i kao format hrvatskih državnih institucija (vidi: http://en.wikipedia.org/wiki/OpenDocument), ali osobno se teško možemo prisjetiti kada smo dobili npr. dopis od neke državne ili lokalne institucije ili ustanove koji je bio pohranjen u ODF-ovom .odt formatu. Afirmacija spomenutog formata mora se provoditi na drugi način. Ignoriranje Microsofta nikako nije dobar put. Uz ostalo, tekstualna datoteka u .odt formatu zauzima više prostora na čvrstom disku od iste datoteke spremljene kao .docx.

Zbogom Apache OpenOffice

Nakon loših iskustava odlučili smo se oprostiti od AOO-a i dati priliku drugom rješenju. Ispeglaniju verziju OpenOfficea nudi IBM sa svojim paketom Lotus Symphony. Iako smo ovaj softver u startu odbacili zbog nedostatka hrvatskog pravopisa, korisnici na internetu hvale njegov uglađeniji rad u odnosu na AOO. Kako je ipak riječ o sporednom projektu IBM-a nedostatak je da se ovaj paket rjeđe ažurira, ali ispada kako je Lotus postavljen na dobrim temeljima pa to nije prevelik nedostatak. Ni Symphony nema mogućnost spremanja datoteka u .docx, .xlsx ni .pptx formatima.

Stoga smo ipak odlučili dati priliku još jednom velikom open source projektu – uredskom paketu LibreOffice, koji ima takve mogućnosti, a kako se pokazalo, ujedno i puno bolje čita dokumente napravljene Microsoftovim alatima. Ono što je korisnicima manje važno LibreOffice se distribuira i pod boljim licencama u odnosu na AAO. Ovo je paket u kojem će više od 90 % korisnika moći napraviti sve što im je potrebno, a mogućnosti su uistinu velike. Samo sučelje je vrlo ugodno i pregledno. Ako ćemo baš biti strogi onda treba reći da LibreOffice u odnosu na AOO radi sporije s obzirom da je opsežniji i ta se “težina” ponekad osjeća u radu. No nakon što se LibreOffice otvori, daljni rad teče relativno glatko.

U odnosu na Microsoftov Office hrvatski pravopis je lošiji, a i sam rad je nešto kompliciraniji (tek sada uviđamo da nisu posve loše one alatne trake- ribbons – koje su nas živcirale nakon što ih je Microsoft uveo 2007. godine). Također, lošija su i pojašnjenja postupaka u odnosu na AOO, ali je ipak sve dosta intuitivno i oni koji su radili na starijim izvedbama MS Officea trebali bi se snaći. Sve ovo nisu ozbiljne prepreke da se ne okušate s LibreOfficeom za koji dajemo toplu preporuku. I da, LibreOffice ima pregledne i atraktivne  ikone koje dodjeljuje i datotekama s Microsoftovim formatima!

Preporučamo stabilnu i provjerenu 4.2.6-secfix (security fix) verziju koja u sebi ima ugrađen hrvatski pravopis: http://www.libreoffice.org/download/libreoffice-still/?type=win-x86&version=&lang=hr. Nakon skidanja preporuka je da se provjeri konzistentnost preuzete .exe datoteke putem, primjerice MD5 kriptografskog hash kalkulatora. Ovaj postupak dobro poznat korisnicima Linux operativnog sustava sastoji se u tome da se u online hash kalkulatoru odabere preuzeti instalacijski paket i suma, odnosno šifra koju izbaci kalkulator mora biti istovjetna s onom koja se dobiva izvorno uz pojedini instalacijski paket. Za gore navedenu verziju MD5 hash je: bb841b206eb5dbaae9994cd5f969c2d9. Postupak je dobro napraviti kako bismo se uvjerili da imamo valjanu instalacijsku datoteku.

Dodatne alternative

Među alternativama MS Office uredskom paketu nameće se još i kineski WPS Office, donedavno znan i kao Kingsoft Office. Iako softver nismo testirali na Windosima, on se pokazao vrlo dobrim na Androidu na kojem ga ipak nismo isprobali sa zahtjevnijim datotekama. Sama tvrtka, pa i njegovi Winsdows korisnici pak naglašavaju visok stupanj kompatibilnsti s Microsoftovim proizvodima što je, očigledno, vrlo važna stavka. Preuzimamnje WPS Ofiicea je također besplatno. Donedavno su postojale besplatna “free” te “pro” verzija koja se naplaćivala, doduše, daleko manje nego Microsoftov paket. Zamjerka je što WPS Office nema ugrađen hrvatski rječnik, ali to bi se uskoro moglo promijeniti jer je među posljednjim aktivnostima koje su rađene na ovome softveru bilo dodavanje novih jezičnih rječnika.

Na kraju, tu je još jedan paket koji se može toplo preporučiti – SoftMaker Office njemačke tvrtke Softmaker. Moguće je preuzeti besplatnu inačicu, koja je zapravo starija verzija SoftmakerOfficea i otvara i najnovije MS formate, ali nema mogućnost snimanja u takvim formatima, što i ne predstavlja toliki problem. Izvedba koja se plaća ima i tu mogućnost, a zanimljivo je i da ima mogućnost pregledavanja dokumenata poput “tabova” u internetskom pregledniku. Iz prve ruke možemo se samo pohvalno izraziti o ovom proizvodu. Pokazalo se kako vrlo korektno otvara sve formate s kojima smo se susreli. Iako nema neke od najnaprednijih opcija Microsoftovog paketa, ovaj će biti više nego dovoljan za odrađivanje najvećeg dijela svakodnevnih uredskih zadataka. Od aplikacija tu su TextMaker za tekstove, PlanMaker za tablice, Presentations za prezentacije, a profesionalna verzija ima i eM klijent za e-mail. Zamjerka je lošiji hrvatski hunspellov rječnik, koji se pokazao boljim kod LibreOfficea.

Da zaključimo, ako su vam nasušno potrebne najnaprednije mogućnosti MS Office paketa i radite npr. Exel tablice s hrpom makro naredbi (a takvih nas je vrlo malo), vjerojatno će za vas i dalje Microsoftovo uredsko rješenje biti najbolje. U protivnom, posegnite za nekom od navedenih alternativa. Vrijeme je da svi počnemo koristiti legalan softver i ne treba robovati navikama. Microsoft nije jedini proizvođač koji može napraviti kvalitetan paket uredskih alata. Ostali koštaju puno manje ili su pak posve besplatni, a netko se ipak potrudio napraviti ih.