Ideje pokreću inovacije

(Slika 3. Dirižabl ili »zračni brod« Zagrepčanina Davida Schwarza)

Samo nekreativne osobe bez ideja izjavljuju da su ideje nebitne i da su samo konačna rješenja važna. Obično takvi ljudi ne stvaraju nova inovativna rješenja temeljem mašte, novih ideja ili pak intuicije

prof. dr. sc. Gojko Nikolić

U stručnim krugovima znaju se pokretati često i žustre rasprave, o tome tko je izvorni autor neke inovacije. Je li to onaj koji je dao ideju ili onaj koji je tu ideju oblikovao u konačno rješenje. Ta tema često dovodi ljude na suprotna stajališta. Ovaj tekst bi mogao malo pomoći u argumetiranom zauzimanju stavova.

Poznato je da su kreativne osobe pokretači novih ideja. Kreativnost je mentalni proces koji stvara nove ideje, pojmove kao i način njihove realizacije. Za kreativne osobe navodi se da imaju slobodan um, da su bez predrasuda. Jedna njihova karakteristika je stvaranje vlastitih pravila. Oni su ambiciozni i borbeni. Ne boje se promjena, vole izazove i rješavanje nepoznatoga ili neriješenog. Imaju osobnost, originalnost i nesputanost.

Ideje su bitne

Samo nekreativne osobe bez ideja izjavljuju da su ideje nebitne i da su samo konačna rješenja važna. Obično takvi ljudi ne stvaraju nova inovativna rješenja temeljem mašte, novih ideja ili pak intuicije. Njihova rješenja najčešće su tehnička poboljšanja, odnosno unapređenja postojećih uređaja ili nova na istom načelu rada. O takvim stavovima sam se uvjerio radeći s kolegama na razvoju novih uređaja. Ako su nešto novo i napravili, tada su obično »usvajali« ili bolje rečeno prisvajali, tuđe ideje i njih dalje razrađivali.

Treba također razjasniti pojmove kao što je izum i inovacije, jer se često krivo koriste. Izum jeste inovacija, ali inovacija ne mora biti i izum. Izumi se zaštićuju patentom.

Različiti suprotni stavovi o važnosti ideje za inovaciju ili izum, potaklo me da napišem više tekstova na tu temu, kao sada i ovaj, za ZG-magazin. Kroz povijest nove ideje su pokretale čovječanstvo. Kako se razvijalo znanje i umijeće, nove ideje su se pojavljivale sve češće i njihov broj je bio sve veći. Razvojem znanosti i novih tehničkih mogućnosti mogle su se realizirati. Zahvaljujući njima i njihovoj realizaciji napredujemo kao društvo, podižemo standard, unapređujemo i društveno-humanističke odnose.

Kvalitetna ideja, koliko god bila u danom trenutku nevjerojatna, mora biti utemeljena na širem, često interdisciplinarnom stručnom znanju. Ideje »bez stručnog pokrića« ne mogu se realizirati, ostaju na razni lijepih i često »nevjerojatnih zamisli«. Kod tehničkih uređaja nužno je i sagledavanje jednog od mogućih rješenja tog uređaja.

Prijava zaštite patenta

Kod prijave za zaštitu patenta Zavodu za intelektualno vlasništvo nije dovoljno prikazati i objasniti ideju, već je potreban i prikaz jednog od njenih tehničkih rješenja sa skicom uređaja. Ne moraju biti nacrti uređaja, dovoljan je prikaz tehnički prepoznatljive mogućnosti jednog od rješenja izrade uređaja. Jako je bitno da se pri prijavi patenta odredi izvorni pokretač izuma (ili više njih). Uobičajeno se, a što nije dobro, taj popis proširuje s onima koji ga financiraju, ili s voditeljima projekta u kojima je rješenje uključeno. Potrebno je razlučiti izumitelja ili izumitelje, od nositelja ili vlasnika izuma. Uz izumitelje kao vlasnici se tada uključuju još i tvrtka, institucija i/ili voditelj projekta. To razdvajanje se često zanemaruje ili ignorira, a iz iskustva se zna da je važno. Odatle nastaju i mnogi problemi za izumitelje.

Inovativnost je proces realizacije novih ideja, novih znanja za nove proizvode, novih tehnoloških procesa, usluga i organizacije. To je stvaralački proces. Inovativnost podrazumijeva postojanje kreativnosti, ali obrnuto ne mora biti. Maryann P. Feldman sa Sveučilišta u Torontu povezala je i opisala te pojmove riječima: „Kreativnost donosi ideje, a inovacija ideje provodi u život“. Pri tome je dodala da „Znanost pretvara novac u znanje, a inovacija pretvara znanje u novac“.

Ideje generiraju inovacije, nove proizvode i postupke, mijenjaju mogućnosti postojećih, dajući im novi smisao i primjenu. Inovacija, bez obzira gdje se primjenjuje, donosi nešto novo, neovisno na koji način je implementirana. Warren G. Bennis s Harvarda ističe da „Inovacija čini razliku između predvodnika i sljedbenika“, odnosno onih koji pokreću promjene dajući nove ideje i onih koji ih tehnički realiziraju.

Ne ulazeći u filozofske rasprave o različitim tumačenjima i definiranju ideje, ona je polazište za svaku novu inovaciju u području materijalne prirode.

Intuicija kao generator ideja

Kada se spominju ideje treba ukazati i na intuiciju, koja generira nove ideje, a koju su veliki znanstvenici navodili kao pokretača mnogih njihovih otkrića. Tako su izumitelji poput Tesle i Einsteina navodili intuiciju kao poticaj za svoje epohalne izume i inovacije. Poznata je izjava Alberta Einsteina: „Jedina vrijedna stvar je intuicija. Intuitivni um je sveti dar, a racionalni um – vjerni sluga. Stvorili smo društvo koje poštuje slugu, a zaboravlja dar.“

Tesla je smatrao da intuicija nadilazi znanje, jer ljudi imaju određena „fina vlakna“ koja im omogućuju percepciju istine kad je uzaludna logička dedukcija ili bilo koji drugi voljni napor mozga. Vjerovao je da prirodu treba razumjeti, da su u njoj pohranjena sva rješenja koja su nam potrebna. Treba aktivirati mozak, svoje znanje, svoju domišljatost, pa i intuiciju.

Vjerovao je da ideje dolaze izvana i da su pohranjene u prirodi, jer je priroda spremište i izvorište ideja koje treba prepoznati. Svaka ideja pa i ona najapsurdnija, prema Tesli, ima neku poruku koju valja odgonetnuti, razumjeti i shvatiti. Neke od takvih ideja njega su dovele do novih izuma. Tesla je smatrao da se ideje ne ocjenjuju po neposrednim rezultatima, jer mogu, ali i ne moraju, biti realizirane.

Iz cijelog njegovog pristupa novim rješenjima proizlazi da je bitna ideja, a da je njena realizacija pitanje umješnosti i mnogo pokušaja.

Obično se oko korisne ideje okupi više članova, stručnjaka najčešće različitih struka koji predstavljaju inovacijski tim. Na inovatoru, onome koji je dao ideju, je zadatak provođenje inovacije ili vođenje tima za njenu implementaciju. Najčešće su za realizaciju izuma potrebna istraživanja, eksperimentalne provjere i dotjerivanje prototipa. Osmisliti inovaciju nije samo dati ideju već i rješenje ili jedno od rješenja. Dobri izumi, ali bez dobre komercijalne podrške, često nikada ne dožive plasman.

Plagiranje izvornih ideja i prijedloga

Mnoge izvorne ideje kao i prijedlozi njihovih rješenja, često se plagiraju. Ista se ideja nešto izmijeni i napravi novo, dotjeranije rješenje. Tom »novom inovatoru« ne treba priznati taj »novi izum«, jer to nije. Odstupanje od tog pristupa je samo ako je rješenje toliko izmijenjeno od osnovne ideje da ona više nije bitna. Na tome se često lome koplja, i to nije specifičnost današnjice, kada su mnoge ideje dostupne preko raznih medija. Plagiranje i prisvajanje tuđih ideja i izuma prisutno je kroz povijest i moguće je pratiti još od renesanse temeljem raspoložive dokumentacije. U renesansi ima dosta primjera plagiranja.

Od toga nije bio imun ni velikan Leonardo da Vinci, vizionar i jedan od najvećih genija koji je svijet imao. Bio je svestran i inovativan na raznim područjima ljudske djelatnosti. Stav tko je izumitelj i tada je bio isti ovom današnjem. To su osobe koji su prve osmislili stroj, uređaj ili neko rješenje, i objavile ga, a ne oni koji su ga je kasnije dotjerali, likovno lijepo prikazali ili tehnički nacrtali.

Izumi koji se pogrešno pripisuju drugima

Danas, nakon detaljnih istraživanja, može se zaključiti da Leonardo da Vinci nije izumitelj višerednih topova, ronilačkog odijela, padobrana, helikoptera i još nekih drugih izuma. Oni su već ranije izumljeni, za što postoje crteži i opisi, te arheološki nalazi. On ih je tehnički daleko bolje prikazao dodavajući im neka praktična rješenja. Slično je i s Faustom Vrančićem. On nije izumio padobran, no o njegovom, možda najvećem izumu, visećim mostovima, premalo se zna.

Neko vrijeme smatralo se da Leonardo nije ni izumitelj kugličnog ležaja, jer su oni navodno već daleko ranije primijenjeni na Kaligulinim brodovima, koji su otkriveni u jezeru Nemi pokraj Rima, slika 1. Ležajevi su bili ugrađeni na okretnim postoljima za kip božice Diane. I sam sam vjerovao u te konstatacije dok nisam analizirao te ležaje. Oni osim što imaju kuglu kao nosivi element, imaju i dva vratila spojena s kuglom koja ostvaruju klizno okretanje. Kuglica ne obavlja funkciju kotrljanja po stazi i time funkciju kugličnog ležaja. Bez obzira na to često se taj arheološki nalaz uzimao kao dokaz da Leonardo nije izumitelj kugličnog ležaja, što kako je vidljivo nije točno (slika 2).

Kao izrazita nepravda u novijoj povijesti može poslužiti izum dirižabla ili »zračnog broda«. Izumio ga je, patentirao i izradio Zagrepčanin David Schwarz te napravio prve probe s njima 1896. godine (slika 3). Nažalost, iznenada je umro, dva dana prije svečanog polijetanja zračnog broda pred njemačkim carem Wilhelmom i vojnom komisijom 15. siječnja 1897. u Berlinu.

Bogati njemački grof Ferdinand von Zeppelin otkupio je crteže i proračune od njegove udovice, neznatno izmijenio crteže i prijavo kao svoj patent. Od tada se izumiteljem netočno smatra grof Zeppelin, a dirižabl se naziva cepelinom. Patent se može otkupiti, ali time se na novog vlasnika ne prenosi i izumiteljstvo. Izumiteljem uvijek ostaje onaj koji je osmislio izum.

 Za Teslu je poznato da je izumio bežični prijenos energije i radio signale. Guglielmo Marconi je temeljem tih izuma izradio radio i prijavio kao svoj patent. Tesla je pokrenuo sudski spor koji je okončan u korist Tesle odlukom Vrhovnog suda SAD 1943. Još su za mnogo drugih Teslinih izuma drugi proglašeni izumiteljima, a neki za njih dobili i Nobelove nagrade, koju Tesla nikada nije primio. Osim radija, to su rendgenske zrake, kozmičke zrake, radar, ciklotron, elektroterapija u medicini, vertikalni uzlet aviona, ali popis je znatno duži.

Pozitivni primjeri

Ima i pozitivnih primjera, poput izuma torpeda. Riječanina Ivana Lupisa (Luppis) se smatra izumiteljem torpeda, iako je konačan izgled i potpuno drugačije tehničko rješenje torpeda osmislio engleski inženjer Robert Whitehad, koji je radio zajedno s Lupisom u Rijeci (slika 4). Presudna je bila Lupisova početne ideja »spasioca obale« i njegova upornost te suradnja s inženjerom Whitehadom. Bez toga ne bi došlo do realizacije torpeda. Ipak, korektno je imenovan izumiteljem torpeda. 

Slika 4. a) Torpedo Ivana Lupisa, b) Torpedo inž. Roberta Whitehada

Slično je bilo i s Mariom Puretićem izumiteljem posebnog hidraulički pogonjenog vitla kojim je omogućena uporaba, odnosno podizanje, velikih sintetičkih ribolovnih mreža. Njegovo rješenje naprave sastojalo se od velike ručke na aluminijskom kućištu i koloturnikom s gumenom oblogom. Tek razradom inženjera tvrtke MARCO (Marine Construction and Design Company) iz Seattlea, zajedno s Puretićem, projektirano je i izrađeno vitlo koje danas koriste sve ribarice na svijetu. Ono je nazvano po izumitelju Puretićevim vitlom (Puretic Power Bloc).

Najviše inovacija dolazi od ljudi s bogatom proizvodnom praksom

Danas također ima primjera interesantnih i izuzetno inovativnih izuma i kod nas. Pažljivi čitatelj tiskovina može primijetiti u intervjuima o njima da su početku izumi bili povezani s imenom izvornog autora, koje je kasnije pomalo nestalo. Sada isključive zasluge preuzimaju drugi koji su ga tehnički dorađivali. Ta je nekorektnost prisutna na mnogim područjima u društvu, a osobno znam više takvih primjera u svojoj struci.

Već sam u ZG-magazinu pisao o značenju inovacija i patenata za napredak industrije neke zemlje. Ukazao sam na zaostajanju Hrvatske po broju prijavljenih patenata, kao i moguće razloge. Ovdje bih naglasio da postoje očekivanja od znanstvenika značajnog dijela sastavnica Sveučilišta da budu generatori inovacija. Iskustvo je pokazalo da najviše inovacija dolazi od ljudi koji imaju bogatu proizvodnu praksu, a ujedno su se posvetili znanstvenom radu.

Bitna je i multidisciplinarnost tih osoba. Ta povezanost prakse, multidisciplinarnosti i »viših« sfera znanosti potiče kreativnost i daje svoje plodove. Kao primjer takvog sklopa okolnosti mogu navesti Tekstilno-tehnološki fakultet na Zagrebačkom sveučilištu koji ima najviše prijavljenih patenata upravo iz tih razloga.

Zainteresirane čitatelje upućujem na više tekstova koje sam objavio na tu temu i koje sam djelomično koristio za ovaj tekst:

1. Nikolić G.: Izumi i izumitelji, časopis Polytehnic&Design, Vol. 6, No. 4, 2018., strana 207 – 212
2. Nikolić G.: Korištenje i plagiranje tuđih ideja u renesansi, Zbornik radova: Povijest filozofije i tehnike – radovi EDZ sekcije 2018., strana 263-302
3. Nikolić G.: Zašto Hrvatska ima malo patenata, ZG-magazin, objavljeno 25.3.2021. https://zg-magazin.com.hr/zasto-hrvatska-ima-malo-patenata/
4. Nikolić G.: Kod izuma, bitne su ideje, ostalo je tehnička provedba, 3. Radio program HRT, Ogledi i rasprave, tekst emitiran 26.10 2021. https://radio.hrt.hr/treci-program/aod/u-izumima-su-bitne-ideje-ostalo-je-tehnicka-provedba/399178/