HSLS zanima s koliko novaca raspolaže GSKG

HSLS zanima s koliko novaca raspolaže GSKG

(Foto: MUP)

Zbog kroničnog nedostatka financija, kao i dugova Grada Zagreba i Holdinga „zbog nerazumnog trošenja” Klasić se pita nalazi li se novac iz pričuve vlasnika nekretnina uopće na računima koji su u tu svrhu predviđeni ili je iskorišten za nešto drugo?

Zagrebački HSLS je Gradsko stambeno-komunalnom gospodarstvu dostavio zahtjev za javnom objavom izvoda banaka sa stanjem pričuve zgrada na dan 1. ožujka 2020. Uz to, traže i da ih novoformirani Krizni stožera civilne zaštite Grada Zagreba izvjesti o radnjama koje je poduzeo sa upraviteljima zgrada kako bi dobio uvid u broj, stanje i postupke saniranje zgrada oštećenih u nedavnom potresu. U HSLS-u smatraju da građani Zagreba imaju pravo znati kako se raspolaže njihovim novcem.

Darko Klasić, predsjednik Kluba gradskih zastupnika HSLS-a i nezavisnog zastupnika Vladimira Ferdeljija ističe da su stanovnici Zagreba nakon potresa suočeni sa sve većim problemima povezanima sa svakodnevnim stanovanjem i životom u oštećenim građevinama te zaokupljeni rješenjima u vezi s njihovom obnovom.

Birokracija otežava ionako tešku situaciju

Tvrdi da su gradske službe i institucije u protekla dva tjedna zakazale i propustile priliku da budu učinkovit javni servis građana koji, osim što ih financiraju, pokušavaju svojim radom i djelovanjem riješiti svoje spomenute probleme. „Umjesto toga, oštećeni stanovnici Zagreba iz dana u dan nailaze i na nove prepreke koje im nameću gradske službe svojim složenim, birokratskim i nerazumljivim administriranjem i odlukama koje onemogućavaju svakodnevni život i pružanje osnovnih komunalnih usluga”, navodi Klasić u priopćenju.

Napominje da je pored „još jednog novog zagrebačkog tigra od papira”, tzv. zagrebačkog kriznog stožera, jedna od poluga obnove i sanacije šteta u Zagrebu trebalo bi biti Gradsko stambeno-komunalno gospodarstvo koje posluje u okviru Zagrebačkog holdinga i održava više od 173.000 stambenih, poslovnih i garažnih prostora. To je otprilike 85 % ukupnog fonda Grada Zagreba. Primarna djelatnost GSKG-a jest održavanje stambenih objekata, ali i održavanje javnih prolaza, pothodnika, fontana i WC-a.

Gdje je novac od pričuve?

„U zadnjem dostupnom financijskom i revizorskom izvještaju društva za 2018. godinu vidljivo je da je to društvo imalo prihod od više od 114 milijuna kuna i 353 zaposlena djelatnika, čiji su troškovi plaća iznosili gotovo 49 milijuna kuna. Iz niza poslovnih izvještaja usvojenih tijekom proteklih godina proizlazi da se 50 % dobiti GSKG-a prenosilo u zadržanu dobit, dok se 50 % dobiti isplaćivalo trgovačkom društvu Zagrebački holding. S druge strane, Gradsko stambeno-komunalno gospodarstvo očigledno pokušava odgoditi što je više moguće svoje financijske obveze prema vlasnicima iako bi oni trebali moći slobodno raspolagati iznosom na svojim računima, no izgleda da tomu i nije baš tako”, tvrdi Klasić.

Zbog kroničnog nedostatka financija, kao i dugova Grada Zagreba i Holdinga „zbog nerazumnog trošenja” Klasić se pita nalazi li se novac iz pričuve vlasnika nekretnina uopće na računima koji su u tu svrhu predviđeni ili je iskorišten za nešto drugo?

Kako bi se razjasnila ta opravdana pitanja predstavnika stanara i građana, ujedno zalažući se za transparentne političke procese te odgovornu i racionalnu politiku polaganja računa građanima, HSLS Grada Zagreba traži:

• od Gradskog stambeno-komunalnog gospodarstva i uprave Zagrebačkog holdinga javnu objavu izvoda banaka sa stanjem pričuve zgrada na dan 1. ožujka 2020. kako bi građani imali uvid u sredstva koja su trenutno dostupna za pokretanje što hitnije obnove zgrada, a koja su, valja podsjetiti, njihova sredstva.

• od gradske uprave i Kriznog stožera civilne zaštite Grada Zagreba informaciju o tome koliko je upravitelja zgrada u Gradu Zagrebu i koje je upravitelje, izuzev GSKG-a, Ured za upravljanje u hitnim situacijama kontaktirao u vezi dobivanja broja oštećenih zgrada njihovim stanjem i koliko je postupaka saniranjem oštećenih zgrada pokrenuto. Šira javnost i građani nisu upoznati u cijelosti sa razmjerima štete i veličinom nastalih oštećenja niti dva tjedna nakon što se dogodio potres u Zagrebu.

(ZG-m)