Hrvatski znanstvenici otkrili potencijalne biomarkere za nekoliko upalnih bolesti

Hrvatski znanstvenici otkrili potencijalne biomarkere za nekoliko upalnih bolesti

Znanstvenici Genosovog laboratorija za glikobiologiju objavili su nekoliko zapaženih radova koje su publicirali najugledniji znanstveni časopisi

Nekoliko važnih znanstvenih otkrića publicirano je u prestižnim svjetskim medicinskim časopisima u kojima su vodeći autori znanstvenici iz hrvatskog laboratorija za glikobiologiju Genos. Sva tri objavljenana rada upućuju na značaj glikozilacije imunoglobulina u regulaciji imunog sustava i pojavi upalnih bolesti. Kako je ovo područje do sada bilo u velikoj mjeri zanemareno, spomenuta otkrića otvaraju brojne mogućnosti za otkrivanju potencijalnih dijagnostičkih i prognostičkih biomarkera za upalne bolesti te razvoju personaliziranih metoda liječenja ovih teških bolesti.

Glikanini koji su potencijalni biomarkeri za čitav niz bolesti i stanja te pomažu u stratifikaciji pacijenata s ciljem razvoja personalizirane medicine. Analizom glikana moguće je utvrditi da li će određena terapija biti učinkovita za pojedinog pacijenta što podrazumijeva velike uštede pri liječenju.

Rad “Inflammatory Bowel Disease Associates with Proinflammatory Potential of the Immunoglobulin G Glycome“, objavljen u časopisu Inflammatory Bowel Disease, rezultat je nedavnog istraživanja u kojem su Genosovi znanstvenici usporedili glikozilaciju imunoglobulina G kod pacijenata koji boluju od upalne bolesti crijeva (Crohnove bolesti ili ulceroznog kolitisa) te kod zdravih ispitanika. Uočeno je da je glikozilacija imunoglobulina G značajno promijenjena u upalnoj bolesti crijeva, a intenzitet promjene je u pravilu viši u slučaju Crohnove bolesti. Budući da glikozilacija imunoglobulina izravno sudjeluje u regulaciji upalnog procesa, ovo će istraživanje pridonijeti razumijevanju patofiziologije upalne bolesti crijeva te razvoju novih terapeutika.

Rad “Glycosylation Profile of IgG in Moderate Kidney Dysfunction”, objavljen u Journal of the American Society of Nephrology, ukazao je na važnu ulogu glikozilacije imunoglobulina za gubitak funkcije bubrega. Mjerena je povezanost 76 glikanskih markera i funkcije bubrega kod tri tisuće ispitanika. Za 14 markera pokazana je značajna statistička povezanost s gubitkom funkcije bubrega. Dobiveni rezultati su potvrđeni u replikacijskoj studiji 31 para jednojajčanih blizanaca s kroničnom bolesti bubrega. Ovo istraživanje daje novi uvid u ulogu glikozilacije proteina kao i patofiziologiju kronične bolesti bubrega te potencijalnih meta za dijagnostiku i terapiju te bolesti.

Rad “Systemic lupus erythematosus associates with the decreased immunosuppressive potential of the IgG glycome, objavljen u listopadu u uglednom časopisu Arthritis &Rheumatology, istražuje sistemski eritemski lupus (SEL), autoimunu bolest koja može zahvatiti kožu, zglobove, bubrege, pluća i živčani sustav. Prevalencija SEL-a iznosi od 4 do 250 na 100 000 stanovnika, s omjerom oboljelih žena prema muškarcima 5:1. Analizom glikozilacije imunoglobulina G (IgG) kod osoba oboljelih od SEL-a u tri različite populacije (Latinska Amerika, Trinidad i Kina) pronađene su značajne razlike između pacijenata i zdravih kontrola koje upućuju na smanjeni imunosupresivni učinak IgG-a u SEL-u. Ovi rezultati upućuju na to da bi promijenjena glikozilacija IgG-a mogla biti važan faktor u molekularnom mehanizmu SEL-a te biti povezana s progresijom bolesti.

Sva tri navedena rada upućuju na značaj glikozilacije imunoglobulina u regulaciji imunog sustava i pojavi upalnih bolesti. Kako je ovo područje do sada bilo u velikoj mjeri zanemareno, ova otkrića otvaraju brojne mogućnosti za pronalaženje potencijalnih dijagnostičkih i prognostičkih biomarkera za upalne bolesti te razvoj personaliziranih metoda liječenja ovih teških bolesti.

 O Genosu

Genosov laboratorij za glikobiologiju vodeći je laboratori za visokoprotočnu analizu glikana u svijetu, a znanstveni tim predvodi prof. dr. sc. Gordan Lauc. Trenutno zapošljava dvadesetak mladih znanstvenika iz cijelog svijeta, pa tako uz znanstvenike iz Hrvatske u Genosu trenutno rade i znanstvenici iz Rusije, Australije i Njemačke. Genosovi stručnjaci surađuju na uglednim svjetskim sveučilištima, klinikama i institutima. U okviru svog svakodnevnog rada mladi doktorandi rade na otkrićima iz područja glikobiologije koja mogu biti iskorištena u poboljšanju kvalitete zdravlja i života pacijenata pogođenih najtežim malignim oboljenjima. (zg-m)