Hrvatski jezik u Hrvatskom saboru
Hrvatski povjesničar, književnik i političar i jedan od vođa ilirskog pokreta Ivan Kukuljević 1843. godine prvi je put progovorio na hrvatskom jeziku u Saboru / Na današnji dan 1991. u zasjedi u Borovu selu ubijeni hrvatski policajci. Dan ranije, policijska ophodnja je pokušala postaviti hrvatsku zastavu na ulazu u Borovo selu pri čemu su dvojica policajaca poginula, a dvojicu su zarobili srpski pobunjenici
Dogodilo se na današnji dan, 2. svibnja:
1567. – U Veneciji umro hrvatski dramatičar i pjesnik Marin Držić (rođen: 1508. u Dubrovniku). Smatra se da je književni dar razvio u Sieni gledajući seljačke lakrdije, komedije i pastirske igre te glumeći u njima. Bio je svećenik i orguljaš u rodnome gradu, 1538. otišao je na studij u talijansku Sienu, a vratio se u Dubrovnik nakon 7 godina. S austrijskim grofom Rogendorfom putovao je u Beč i Carigrad, a između 1548. i 1558. napisao je i s različitim družinama izveo sve svoje dramske tekstove – među kojima su najvažnije komedije Dundo Maroje, Skup (prema Plautovu predlošku) i Novela od Stanca, pastorale Tirena i Grižula te tragedija Hekuba nastala prema Euripidovu djelu.
Organizator kazališnog života u Dubrovniku i tvorac zlatnoga desetljeća hrvatskoga renesansnoga glumišta, Držić je ubrzo nakon premijere Hekube 1559. napustio rodni grad, živeći u Firenci i Veneciji. Od tamo je 1566. pisao toskanskom vojvodi Cosimu I. Mediciju pet pisama, moleći ga da mu pomogne srušiti vladajuću dubrovačku oligarhiju, čin koji još do danas nije dobio jednoznačno tumačenje. Bijaše to posljednje što je napisao.
Umro je pod još uvijek nerazjašnjenim okolnostima i pokopan u zajedničkoj grobnici crkve Sv. Ivana i Pavla.
Od 1938., godine prve izvedbe Dunda Maroja u 20. stoljeću, u adaptaciji i režiji Marka Foteza, na pozornici HNK u Zagrebu, Držić postaje jednim od najizvođenijih hrvatskih dramatičara, ne samo na domaćim pozornicama i festivalima, već i u svijetu, a književnopovijesne, i ne samo takve interpretacije njegova djela, tvore danas zamašnu knjižnicu.
1843. – hrvatski povjesničar, književnik i političar i jedan od vođa ilirskog pokreta Ivan Kukuljević Sakcinski prvi je put progovorio na hrvatskom u Saboru, u kojem je do tada službeni jezik bio latinski. Njegov govor izazvao je uzbunu austrijskih i mađarskih i vlasti te oštre prigovore aristokracije. I ostali njegovi govori u Hrvatskom saboru i na županijskim skupštinama otkrivali su beskompromisno zauzimanje za hrvatsku slobodu i samostalnost. Na njegov prijedlog Hrvatski sabor 1847. donosi zaključak o uvođenju hrvatskog kao službenog jezika.
1933. – iz Škotske prvi put izvještavaju o viđenju tajanstvenog vodenog čudovišta iz Loch Nessa.
1945. – na zahtjev britanske vlade vrhovni zapovjednik savezničkih snaga, feldmaršal Harold Alexander poslao je poziv maršalu Titu u kojem traži da se jedinice Jugoslavenske narodne armije povuku iz Trsta i zapadno od Ćićarije.
1991. – u zasjedi u Borovu selu ubijeni hrvatski policajci. Pokolj nad našim policajcima počinili su pobunjeni Srbi. Dan ranije, policijska ophodnja je pokušala postaviti hrvatsku zastavu na ulazu u Borovo selu pri čemu su dvojica policajaca poginula, a dvojicu su zarobili srpski pobunjenici. Nakon neuspjelih pregovora idući dan u akciju oslobađanja je poslan autobus s pripadnicima vinkovačke specijalne policije, koji su dočekani u zasjedi. Ubijeno je 12 policajaca, a 22 policajca su ranjena.
1833. – ruski car Nikola I. zabranio je prodaju kmetova na javnim sajmovima.
1945. – admiral Karl Dönitz u skladu s Hitlerovom oporukom preuzima vođenje Trećeg Reicha i u svom glavnom novom glavnom štabu u Flensburgu sastavlja novu vladu. Istog dana u Berlinu su kapitulirali ostaci njemačkih jedinica.
2011. – u munjevitoj akciji na sjeveru Pakistana američke su snage ubile Osamu bin Ladena, vođu terorističke organizacije Al-Qa´ide. (zg-magazin)