Hrvatska ostvarila rekord u proizvodnji gume i plastike

Hrvatska ostvarila rekord u proizvodnji gume i plastike

Pozitivan industrijski trend

U Republici Hrvatskoj područje prerade plastike i gume sudjeluje sa 3,59 % u ukupnom prihodu te industrije. U 792 registrirane tvrtke u ovoj djelatnosti radi preko 9100 djelatnika koji su u 2018. godini uprihodili 6,466 mlrd. kuna, navode u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Najvažniji proizvodi ove djelatnosti su plastične cijevi i spojnice, ambalaža, proizvodi za graditeljstvo te ostali plastični i gumeni proizvodi.

U 2018. godini uvoz plastičnih i gumenih proizvoda je iznosio 973,2 mil. eura dok je izvezeno proizvoda u vrijednosti od 444,1 mil. eura. Od 2012. godine ovaj sektor industrije bilježi kontinuirani rast proizvodnje i spada u rijetke djelatnosti koje su povećale svoju proizvodnju u odnosu na predratnu 1990. godinu. U 2019. godini proizvodnja plastičnih i gumenih proizvoda je dosegla rekordnih 250 000 tona što je u odnosu na predratnu 1990. godinu, povećanje veće od 60 %.

Trendovi u plastici Europske unije i glavni problemi

Osnovni problem plastičarske industrije kako globalne tako i one u EU je gospodarenje otpadnom plastikom. Stoga Europska komisije želi ovaj problem riješiti kroz novi zakonodavni okvir. Glavni dokument na kojem se gradi ostala legislativa vezana za plastiku je Akcijski plan za kružno gospodarstvo koji je donesen krajem 2015. godine i temeljem kojeg je izrađena Europska strategija za plastiku te tzv. SUP Direktiva (Direktiva (EU) 2019/904 Europskog Parlamenta i vijeća od 5. lipnja 2019. o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš). Nova legislativa prije svega zahtjeva vraćanje vrijedne sirovine natrag u proizvodnju tj. pretvorbu industrije od linearne u kružnu.

EU je odlučila da resursno siromašno europsko gospodarstvo osnaži vraćanjem plastičnoga otpada kao sekundarne sirovine u proizvodni proces. To je put koji će pomoći riješiti problem otpada u okolišu uz paralelno povećanje konkurentnosti gospodarstva. Također, nova legislativa više ne računa energijsku oporabu – spaljivanje, pri cjelokupnoj oporabi otpada. Poželjnom oporabom otpada smatraju se mehaničko i kemijsko recikliranje. Kako bi pomogla ostvariti kružno gospodarstvo Europska je komisija, odnosno njena Generalna uprava za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo, te mala i srednja poduzeća (DG Grow) 2019. godine osnovala Circular Plastics Alliance (CPA) svjesna činjenica da industrija sama tu suradnju teško može ostvariti. Stoga Europska komisija želi kroz CPA okupiti sve dionike, ključne za uspostavu kružnog gospodarstva, i potaknuti ih na zajedničku suradnju kako bi se postigao zadani cilj za oporabu otpadnih plastičnih proizvoda.

Novi trend u Europskoj uniji je Green deal koji, između ostalog, nastavlja politiku kružnog gospodarstva. U sklopu Green deala donosi se novi Akcijski plan za kružno gospodarstvo kao i nova Industrijska strategija na razini cijele Europske unije.

mr. sc. Gordana Pehnec Pavlović