Hrvatska među rijetkim EU zemljama koja nema kućnu hemodijalizu

 (Aparat za hemodijalizu / Izvor: Wikimeda Commons)

Iz godine u godinu bilježi se porast smrtnosti od kronične bubrežne bolesti

Prema procjenama, kronična bubrežna bolest javlja se u 1 na 10 odraslih osoba diljem svijeta. Ipak, smrtnost povezana s bubrežnom bolesti nastavlja rasti iz godine u godinu te se predviđa da će do 2040. kronična bubrežna bolest biti peti vodeći uzrok smrti u svijetu. Rano otkrivanje omogućuje pravovremeno liječenje bolesti te smanjuje i sprječava pobol i smrtnost.

Ususret svjetskom danu bubrega, koji se svake godine obilježava drugi četvrtak u mjesecu ožujku, održalo se predstavljanje priručnika za bolesnike s bubrežnim bolestima. Priručnik je namijenjem liječnicima obiteljske medicine, a sadrži materijale koji imaju za cilj olakšati dijagnostiku kronične bubrežne bolesti, donošenje odluke o doniranju bubrega te što lakše prevladavanje problema bubrežne bolesti u pedijatrijskoj dobi.

Priručnik je predstavila prof. dr. Nikolina Bašić Jukić, specijalist internist, uža specijalizacija nefrologija, zaposlena u KBC Zagreb i predsjednica Hrvatskog društva za bubreg.

Važnost otkrivanja bolesti u ranim stadijima

“Mi pokušavamo djelovati na svim razinama. Najveća frustracija nefrologa je da ne možemo izliječiti pacijenta od većine bolesti od kojih oni boluju. No to ne znači da ne možemo pomoći. Najviše ćemo im pomoći, ako se bolest otkrije u ranim stadijima, a mi to ne možemo bez pomoći liječnika obiteljske medicine. Moramo komunicirati prema bazi, jer mi s obiteljskom medicinom postižemo cilj”, izjavila je prof. dr. Bašić Jukić specijalist internist, uža specijalizacija nefrologija s KBC-a Zagreb.

Svjetski dan bubrega globalna je kampanja kojom se podiže svijest o važnosti bubrega za cjelokupno zdravlje te se promiču oblici prevencije, ranog otkrivanja i liječenja bubrežnih bolesti kako bi se smanjila njihova učestalost i komplikacije. Predstavljanjem priručnika želi se podići razina svjesnosti o velikom i rastućem opterećenju bubrežnim bolestima širom svijeta, te o potrebi prevencije, ranog otkrivanja i liječenju bolesti bubrega.

Procjenjuje se da oko 850 milijuna ljudi na svijetu boluje od bubrežne bolesti. KBB uzrokuje oko 2.4 milijuna smrti godišnje širom svijeta, te su 11. uzrok smrti na globalnoj razini.  S obzirom na procjene da 10 % odrasle populacije u svijetu ima neki stupanj KBB, sukladno tome u Hrvatskoj  se procjenjuje da do 300 000 osoba ima neki oblik bubrežne bolesti. Prema podacima Hrvatskog registra nadomještanja bubrežne funkcije, u Hrvatskoj godišnje oko 500 novih bolesnika treba dijalizu ili transplantaciju. 

Treba istaći da je Hrvatska među rijetkim zemljama u EU u kojima nije dopuštena kućna hemodijaliza iako bi znatno olakšala život za 2500 bubrežnih bolesnika koji tri puta tjedno moraju u bolnicu na otklanjanje toksičnih tvari iz krvi, upozorili su stručnjaci u povodu Svjetskog dana bubrega, 9. ožujka.

Nemamo kućnu hemodijalizu

»Još uvijek nemamo odobrenu kućnu hemodijalizu, iako poboljšava kvalitetu života oboljelih i smanjuje njihovu smrtnost«, rekao je Hini Mario Laganović, predsjednik Hrvatskog društva za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju, koje već duže vrijeme zagovara uvođenje kućne hemodijalize, prenosi tportal.

Za to je potrebno izmijeniti propise koji određuju da se izvantjelesni krvni optok ne smije obavljati izvan zdravstvene ustanove. Obavljeni su razgovori s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO), a sada je na potezu Ministarstvo zdravstva, poručuje Laganović.

Osim beneficija za oboljele, uvođenje kućne hemodijalize bilo bi jeftinije i za zdravstveni sustav, što pokazuju iskustva zapadnih zemalja.

U HZZO-u pak tvrde da je prema njihovim saznanjima tek manji broj pacijenata na hemodijalizi kandidat za kućnu hemodijalizu. U državama članicama EU to je, kažu, do četiri posto. (ZG-mag)