Hrvatska među prvim zemljama u Europi koja će okončati HIV epidemiju

Hrvatska među prvim zemljama u Europi koja će okončati HIV epidemiju

Uoči obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv HIV-a/AIDS-a zdravstvena tvrtka GlaxoSmithKline Hrvatska u utorak je u zagrebačkom Kaptol centru organizirala panel raspravu pod nazivom Ne(mjerljiv) uspjeh: Korak ka okončanju HIV epidemije.

Na panelu se govorilo o napretku u liječenju HIV-a u proteklih tridesetak godina, skrbi za osobe s HIV-om te kvaliteti njihovog života. Kako je rečeno, nekad smrtonosna infekcija danas je kronična bolest, zahvaljujući modernoj medicini i dostupnosti kvalitetnih lijekova.

U Hrvatskoj 1200 osoba prima terapiju, a procjenjuje da oko 400 osoba ne zna da je zaraženo. Hrvatska se želi približiti UNAIDS ciljevima 90-90-90, odnosno da se dosegne 90 posto osoba koje su upoznate sa svojim HIV statusom, da se 90 posto ljudi kojima je dijagnosticirana HIV infekcija liječi antiretrovirusnom terapijom te da 90 posto ljudi na antiretrovirusnoj terapiji postigne nemjerljivu količinu virusa u krvi.

Na liječenje HIV-a osvrnuo se vodeći hrvatski stručnjak za HIV, prof. dr. Josip Bergovac iz Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”. Naglasio je da je uspješnost liječenja od HIV-a danas vrlo predvidljiva, a nuspojave su znatno manje izražene nego prije.

„Svaka osoba kojoj se otkrije HIV infekcija treba dobiti terapiju. U Klinici imamo jako dobru organiziranu skrb. Pacijent koji dođe na prvi pregled dobije isti dan i terapiju. Terapija nije obvezna, ali većina pacijenata je prihvati. Imamo i dobar izbor antiretrovirusnih lijekova. Novi lijekovi vrlo brzo dolaze na listu lijekova, registriraju se na nivou Europske unije, time su registrirani i u Hrvatskoj te postaju dostupni našim pacijentima. Imamo i dobru suradnju s centrima gdje se otkriva HIV infekcija”, izjavio je Bergovac.

„S obzirom na dobro posložene stvari, od toga da se HIV epidemija nije razvila u veću epidemiju, skrbi, do nevladinih udruga, Hrvatska ima realnu šansu biti među prvim zemljama u Europi koje će okončati HIV epidemiju“, istaknuo je. Podsjetio je da su prvi pozitivni testovi na HIV u Hrvatskoj bili dostupni krajem 1985. godine, a prvi bolesnici su se javili u Kliniku za infektivne bolesti 1986. godine. No u to vrijeme nije postojala posebna terapija, a skrb je bila više palijativna te je bila veća smrtnost takvih bolesnika.

Naglasio je da je uzročnik HIV-a otkriven u samo desetak godina od početka suvremene bolesti, što je značajan napredak, a onda je počela primjena lijekova. Ustvrdio je kako je s medicinskog aspekta postignut velik napredak, ali da to nije slučaj s društvenog aspekta. “Ostala je stigma koja i danas ljudima prijeći da se testiraju, da se tako otkrije HIV infekcija i da se ranije započne liječenje“, kaže Bergovac.

Načelnica Sektora za javno zdravstvo Ministarstva zdravstva, dr. Dunja Skoko-Poljak je rekla da se mora uložiti veliki napor u uklanjanju stigme oboljelih te je nužna edukacija.

Voditeljica Odjela za promicanje spolnog zdravlja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo dr. Tatjana Nemeth Blažić je naglasila da je u zadnjih pet godina u Hrvatskoj godišnje evidentira oko stotinu novozaraženih s HIV infekcijom.

„Od početka praćenja te bolesti, od 1985. godine do kraja 2018. godine zabilježeno je oko 1600 osoba kojima je dijagnosticirana HIV infekcija. Od toga je oko 200 osoba umrlo od posljedica te bolesti”, izjavila je Nemeth Blažić.

Veći je broj zaraženih bio zabilježen zahvaljujući dobrim dijelom i povećanom dostupnišću anonimnog i besplatnog testiranja koje je bilo više dostupno 2004. godine, a zatim se 2015. godine uočila stagnacija, čak i pad trenda pojavnosti što se slično dogodilo u Europi. “Nadamo se da će se tako i dalje nastaviti. Ove godine i prošle godine nismo prošli brojku od sto novotkrivenih s HIV-om, a 2015 godine je bilo zabilježeno 116 osoba novotkivenih”, rekla je Nemeth Blažić.

Istaknula je da ljudi koji su u riziku mogu doći na testiranje bez uputnice i najave u određeni centar Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo na nekoliko lokacija. Testiranje se provodi u osam hrvatskih gradova u zavodima za javno zdravstvo i u određenim udrugama. Naglasila je da se rezultati testiranja saznaju odmah, odnosno nakon 20 minuta ili kraće, a tamo gdje se koriste laboratorijski testovi rezultati se znaju nakon dva do tri dana.

Na panelu su sudjelovali predsjednik Hrvatske udruge za borbu protiv HIV-a i virusnog hepatitisa Tomislav Beganović i izvršni direktor udruge Iskorak Zoran Dominković.

Ivana Vranješ