
Hrvatska kao Florida za stanovnike sjeverne Europe
Udruga Nacionalni forum nastala je okupljanjem brojnih stručnjaka iz raznih područja djelovanja i to kao platforma za ekspertna promišljanja i viziju nove Hrvatske kao moderne i prosperitetne zemlje putem konkretnih projekata / Osnivanje Udruge je prvi konkretan napor da se na jednom mjestu okupi domaća pamet, koja je u stanju ponuditi, kreirati te isporučiti željeni konkretan okvir razvojnih strateških politika i operativnih zahvata neophodnih za njihovo ostvarenje
Krajnji cilj je potpuno jasan – dovesti u Hrvatsku u vansezonskom razdoblju strane građane ,posebice treće dobi od 65 godina naviše, iz Sjeverne Europe, na pet do šest mjeseci godišnje. Na taj način namjeravamo dovesti ukupnu godišnju potrošnju u našoj zemlji do razine od ukupno 7 do 8 milijuna ljudi.
Razgovarao: Boris Jagačić

Edvin Jurin, direktor Weber Shandwicka, hrvatske podružnice jedne od najvećih agencija za PR i upravljanje komunikacijama u svijetu, autor brojnih članaka i komentara o oglašavanju i komunikacijskom te brand i destinacijskom menadžmentu, dugogodišnji direktor marketinga i član Poslovodnog odbora ACI lanca marina je, pored ostalog, i jedan od osnivača Udruge Nacionalni forum. Njegova se udruga bavi vizijama nove Hrvatske kao moderne i prosperitetne zemlje putem konkretnih projekata i stručnim promišljanjima tih projekata. Udruga okuplja zagovornike novog sustava vrijednosti na razini društva i pojedinaca i zalaže se za ostvarivanje njihovih pet temeljnih prava: prava na rad, prava na zdravlje, prava na obrazovanje, prava na budućnost (demografija) i prava na dostojanstvenu starost …
Možete li, za početak, našim čitateljima ukratko objasniti kako je nastala Udruga Nacionalni forum i za što se ona zalaže?
Udruga Nacionalni forum nastala je okupljanjem brojnih stručnjaka iz raznih područja djelovanja od gospodarstva do znanosti, obrazovanja i kulture i to kao platforma ili ”think – tank” za ekspertna promišljanja i viziju nove Hrvatske kao moderne i prosperitetne zemlje putem konkretnih projekata. Takvi ”think – tankovi” danas postoje i aktivno sudjeluju u stvaranju scenarija budućnosti u mnogim zemljama svijeta, posebice Europe, bilo nezavisno bilo u suradnji sa vodećim političkim strankama u tim zemljama.
Kroz živu, interdisciplinarnu i interaktivnu raspravu želimo doći do najkvalitetnijih rješenja. Nacionalni forum svojim je konceptom, stoga, jedinstven u novijoj hrvatskoj povijesti. Predstavlja dinamično izvorište ideja i projekata, usmjerenih izvlačenju našeg društva iz trenutne začarane spirale beznađa, besperspektivnosti i bezidejnosti, neopterećenih stigmom tko od autora kome i zašto ideološki i svjetonazorski pripada.
Drugim riječima, osnivanje Udruge je prvi konkretan napor da se na jednom mjestu okupi domaća pamet odnosno politička i gospodarska elita, koja je u stanju ponuditi, kreirati te isporučiti željeni konkretan okvir razvojnih strateških politika i operativnih zahvata neophodnih za njihovo ostvarenje.
Koja je vaša uloga u Forumu?
Jedan sam od utemeljitelja Udruge i time aktivni sudionik u organizaciji dosadašnjih aktivnosti.
Kada ste osnovani i kakve sve ljude okupljate?
Udruga je s radom započela krajem 2012. Točnije, prvi Nacionalni forum pod nazivom ”Ideje i projekti za europsku Hrvatsku” održao se u Zagrebu 3. studenog 2012.
Okupljamo prije svega stručne, odgovorne i dokazane ljude, kao što je dobro poznato, iz različitih područja promišljanja i djelovanja, koji imaju potrebno znanje i ”know-how“ tj. konkretne vještine da se osmišljeno i ostvari. Forum čine slobodnomisleće osobe koje mogu široko i neopterećeno promišljati i – djelovati.
I nadalje želimo sustavno i trajno uključivati što veći broj odvažnih, talentiranih i entuzijazmom prožetih pojedinaca i grupa, koji vjeruju kako uporan i predan rad te otvorenost novim idejama mogu doprinijeti razvoju svih sfera društva. U stvari, radi se o novom sustavu vrijednosti koje zagovaramo kako na razini novog modela društva tako i razini prava pojedinca.
Radi se o pet temeljnih prava – pravo na rad, pravo na zdravlje, pravo na obrazovanje, pravo na budućnost (demografija) i pravo na dostojanstvenu starost. Posebno računamo na mlade odnosno one čije vrijeme poput ideje o Nacionalnom forumu dolazi. Ovo je i moj otvoreni poziv njima.
Svi zainteresirani mogu tako postati ” prijatelji Nacionalnog foruma” na našem web portalu http://nacionalni-forum.hr/. Idejni začetnik i predsjednik Nacionalnog foruma je, široj javnosti već dobro poznati oftalmolog i poduzetnik u zdravstvu prof. dr. sc. Nikica Gabrić.
Kako je došlo do Vaše suradnje s njim?
U rad i djelovanje Nacionalnog foruma uključen sam od samog početka, kao što sam već rekao, kao jedan od suosnivača i utemeljitelja. S idejnim začetnikom i ključnim utemeljiteljem prof. dr. sc. Nikicom Gabrićem, čovjekom velike duhovnosti i energije te širine u promišljanju, ali i hrabrih konkretnih odluka i poteza, uspješno surađujem već dugi niz godina te nas krasi uzajamno uvažavanje i poštivanje.
Inače, o ovoj zamisli smo nas dvojica sa još nekoliko prijatelja počeli razmišljati još prije dvije i pol godine u okviru idejnog projekta ŽIR (Život i razvoj), koji je već tada nastojao otvoriti dio tema, kojima se danas bavi Nacionalni forum. Puno vremena smo dr. Gabrić i ja proveli u diskusiji o brojnim društvenim pitanjima – od unaprjeđenja poduzetništva do političkih i svjetonazorskih tema.
Kao rezultat tih živih rasprava, kako sa mnom tako i sa drugim ljudima, donijeta je odluka o institucionalizaciji ostvarenja naših zamisli iniciranjem i lansiranjem platforme pod nazivom ”Nacionalni forum”. Zadovoljstvo mi je što od prvoga trenutka mogu podijeliti, kako s dr. Gabrićem tako i sa više za Forum zaslužnih ljudi, veliki zanos i entuzijazam te zadovoljstvo koje iz zajedničke suradnje proizlazi.
Zagovaratelj ste projekta “Hrvatska kao Florida sjeverne Europe”. O kakvom se, konkretno, projektu radi?
Ovim projektom, čiji smo autori dr. Gabrić i ja, osebujnog naziva, koji je u funkciji brzog prepoznavanja krajnjeg cilja projekta, želimo ponuditi i potom isporučiti novu dimenziju hrvatskog turizma i time gospodarstva u cjelini. Krajnji cilj je potpuno jasan – dovesti u Hrvatsku u vansezonskom razdoblju strane građane ,posebice treće dobi od 65 godina naviše, iz Sjeverne Europe i to od Njemačke do skandinavskih zemalja, na pet do šest mjeseci godišnje. Na taj način namjeravamo dovesti ukupnu godišnju potrošnju u našoj zemlji do razine od ukupno 7 do 8 milijuna ljudi.
Još slikovitije, izračunali smo okvirno da bi samo 150 tisuća stranaca uz prosječnu potrošnju od 50 eura i boravak od 6 mjeseci moglo donijeti Hrvatskoj novi dodatni prihod od više od jedne milijarde eura. Riječ o tzv. turizmu drugog prebivališta (”second residence tourism”) koji zahvaća i ostale segmente popust spa & wellnesa, gastro-turizma, sportskog turizma, kulturnog turizma, turizma dugovječnosti te naposljetku medicinskog turizma.
Ovo je, koliko vidimo, jedna od ključnih pretpostavki za postupni daljnji razvoj i turizma zdravlja i na još većoj razini industrije zdravlja putem klastera zdravlja, koji bi, u svojoj ukupnosti, obuhvaćao sve segmente – od turizma i održivih tj. čistih industrija do znanosti i lokalnih zajednica. To upućuje da projekt ”Hrvatska – Florida Europe” može u svojoj konačnici i ukupno razvijenom obujmu postati jedan od najznačajnijih generatora odnosno pokretača ukupnog razvoja Hrvatske.
Nedavno gostujući u jednoj emisiji HTV-a, dr. Gabrić je ustvrdio da se Hrvatska može vrlo brzo izvući iz krize. Premda u mnogočemu Hrvatska ne može biti konkurentna Kini, kod nas se neke proizvodnje još uvijek isplate, rekao je. Na koje je to proizvodnje dr. Gabrić mislio?
Hrvatska se može i mora jasno profilirati u svjetskoj ekonomiji odnosno na svjetskom tržištu. Pri tom se ne trebamo niti želimo uspoređivati ni upuštati u borbu s mega gospodarstvima Dalekog istoka poput Kine, koja su nedostižna u kategoriji masovne proizvodnje.
Hrvatsko gospodarstvo može i mora ponuditi visokokvalitetne proizvode i usluge sa značajno ugrađenom dodanom vrijednošću, posebno skrojene za specifične tržišne segmente odnosno niše, kojima se može diferencirati i pozicionirati na globalnom svjetskom tržištu. Pri tom valja imati na umu novu realnost, a ona je da ideje usluge postaju – nova proizvodnja.
Slikovito rečeno, poznati londonski ”Economist ”, kao jedan od svjetskih gospodarskih trend opinion-makera, to plastično demonstrira ukazujući da Rolls-Royce više ne prodaje avionske motore već sate letenja. Znači, ulazimo u razdoblje menadžmenta uma u kojem caruje brzo učeća organizacija, koja mora u natjecanju s vremenom biti spremna na eksperimentalno promišljanje i djelovanje. Naše komparativne prednosti proizlaze primarno iz prostora na kojem živimo, a koji je idealan osim, kao prostor za mentalni i tjelesni oporavak Europljana i kao prostor proizvodnje brandova zdrave hrane i zdravog života u što valja uključiti i znanstveno – edukativne potencijale.
I da pri tom ne zaboravimo temeljno usmjerenje citiranog ”Economista”- ne prodajemo zdravu hranu i oporavak već cjelovit i interaktivan koncept zdravog života i dugovječnosti pod kojim se da, može i mora podvesti zaista puno toga.
Iz javnih istupa političara i pisanja medija dade se zaključiti kako budućnost imaju samo „inventivni“ i „kreativni“ ljudi, a takvi su ipak u manjini, premda si to mnogi ne žele priznati. Što je s ostalom populacijom, gdje će ona raditi?
U biti mislim da je riječ o nečem drugom. Na svoje, nakon proizvodnih i potom uslužnih radnika iz prve i druge industrijske revolucije, dolaze ”radnici znanja” izrasli u ekonomiji znanja kao spoj između vrhunskih specijalista i neposrednih izvršitelja. Znanje je uz vrijeme postalo jedini i nedostajući resurs.
Stjecanje znanja nikad ne prestaje. Doživotno je. Po izlasku iz formalnih učionica nastavlja se tijekom rada u vidu vikend i on line / web seminara, ali i primjereno skrojenih radionica za treću dob namijenjenih sve većem korpusu umirovljenika čije iskustvo i znanje valja nadograditi odgovarajućom donaobrazbom te im omogućiti da sretnije i ugodnije žive privređujući i osjećajući se u korisnim u dopunskom privremenom i povremenom radu kao mentori i nadziratelji, a ponegdje još i izvršitelji.
Većina domaćih ekonomskih stručnjaka smatra kako brz izlazak iz krize nije izgledan. Zbog toga su vas u nekim medijima prozvali i ”utopistima”. Kako to komentirate?
Ideja Nacionalnog foruma od samog početka postavljena je na realnim i ostvarivim ciljevima te sa ostvarivom vizijom. Ako bi gledali drugačije, to znači da smo pomireni sa činjenicom da nam spasa nema. To naprosto nije točno. Nema predaje. Nema bijele zastave.
Vjerojatno je većina već zaboravila da smo tako gledali i na koncept ACI-a kao sustava nautičkog turizma, pokrenutog osamdesetih godina prošlog stoljeća od sada već preminulih Ante Markovića i Veljka Barbijerija, koji je do današnjih dana ostao jedinstven u svijetu. I tada smo takav koncept proglašavali nerealističnim i utopističkim. Znam to dobro, jer sam u tom konceptu osobno sudjelovao. Ovo je stoga idealno vrijeme da sadašnjošću odvažno upravljamo iz budućnosti, kako to znam počesto reći na svojim istupanjima.
Ukazujete na lošu demografsku sliku Hrvatske. Natalitet nam je slab, a mladi gledaju kako pobjeći iz Hrvatske. Kako promijeniti ove trendove?
Nacionalni forum je, barem koliko je meni poznato, jedina organizacija, koja je problematici demografije posvetila cijeli skup i to 26.1.2013. Pravo na budućnost, jedno od pet naših prava pojedinca, jest konkretno sprječavanje demografskog pada. To je izuzetno kompleksno pitanje čije rješavanje je povezano sa nizom varirajućih varijabli. Kao što znate, govorili smo o dva pravca promjena – ODMAH za ODMAH (kratkoročne) i ODMAH za SUTRA (dugoročne).
U ODMAH za ODMAH naveli smo za početak pet agenata promjena. To su proaktivna, ciljna i mjerljiva natalitetna politika podržana direktnom novčanom stimulacijom svakom novorođenom djetetu, proaktivna i učinkovita politika upošljavanja ljudi treće dobi podržana ministarstvom i obrazovnim platformama treće dobi te satelitskim mjestima za treću dob, novi model obrazovanja koji prepoznaje samo dvije kategorije budućnosti – trenutačno i uvjetno sposoban, odgovorna migracijska politika pod nazivom ”pametni ulaz” i u konačnici portfelj konkretnih projekata upošljavanja poput već spomenutog projekta” Hrvatska – Florida Europe”.
Za ODMAH za SUTRA čini nam se adekvatnijim u odnosu na dosadašnje pristupe model nove ekonomske solidarnosti sa interesom lokalne zajednice u centru u novom eko-sustavu održive kreacije, proizvodnje ,razmjene te korištenja lokalnih resursa. Sve u svemu, nova vremena sa novim izazovima zaista traže nova rješenja. Stara su prosto potrošena, jer – ne funkcioniraju.
Može li se, po vama, Zagreb iz ”spavaonice” ponovno pretvoriti u jednu veliku ”radionicu”?
Vremena se neumitno mijenjaju. Pa tako Zagreb zasigurno više nikada neće, a ni ne treba biti, industrijsko središte zavijeno u smog odnosno figurativno crni oblak teške industrije. Zagreb je danas moderan grad s značajnim turističkim, kulturološkim i znanstvenim potencijalom, koji se mora postupno razviti u kulturno-ekonomsko-edukativno središte u ovome dijelu Europe, svojevrsni spoj dostojanstvene središnje Europe i temperamentnog Mediterana.
Uzmemo li u obzir redizajn pojma ”radionica”, tada možemo slobodno reći da Zagreb zaslužuje da postane kreativna radionica jugoistočne Europe na području kreativnih industrija – od filma, dizajna, mode, kulture do obrazovanja na svim razinama uz podršku IT tehnologija na način da se ove djelatnosti transformiraju u unosne gospodarske grane. To treba stimulirati i podržavati dinamičnim paketom stimulirajućih (incentive) mjera za sadašnje i nadolazeće poduzetnike u ovim i drugim iz ovog proizlazećih područja aktivnosti.
Zašto se, po Vama, Hrvate kontinuirano putem masmedija pokušava prikazati kao neradnike i zabušante?
Na žalost, u Hrvatskoj je jasno izražen autodestruktivan stav prema mnogo čemu. To je pogubno za tako mali narod kao što smo mi. Mali narodi ne trpe osjećaj beznađa i besperspektivnosti. Tome indirektno i direktno doprinose domaći mediji, koji su pod utjecajem zapadnih trendova u većini slučajeve orijentirani na negativne i senzacionalističke vijesti, kojima se ograničava prostor za uspješne hrvatske priče. Stoga, nije čudno kako se u javnom posebice medijskom prostoru može steći dojam da su Hrvati u globalu neradnici i zabušanti.
Iz vlastitog iskustva mogu reći kako u našoj zemlji postoji itekako velik broj stručnih, radišnih i ambicioznih ljudi spremnih na svakodnevan rad i ulaganje u vlastiti razvoj, koji se itekako kvalitetno i superiorno dokazuju u utrci sa svjetskom konkurencijom u dnevnom ritmu. Stoga, trebamo u domaćim medijima domaće heroje u domaćim uspješnicama. Imamo ih!
Pretendirate li s vremenom prerasti u političku stranku?
Nacionalni forum osmišljen je, ponavljam, u prvoj fazi kao socijalna platforma odnosno ”think – tank” na modelu udruge građana.
Hoće li u budućnosti doći do promjena te prerastanja na novu kompleksniju razinu ovisi isključivo o građanima. Prvotni cilj Udruge je predstaviti i izboriti se za ideje i projekte za uspješnu budućnost društva, a hoće li se Udruga preobraziti u stranku i u koje vrijeme, ovisi o željama građana koji su najmjerodavniji u ocjeni naše sadašnje i buduće moguće uloge. Mjerimo to sustavno, jer želimo ostati, slikovito rečeno, čvrsto na zemlji.
Ono što sa sigurnošću mogu sada reći je kako Nacionalni forum već danas posjeduje značajan intelektualni potencijal, prije svega u članovima – izuzetnim profesionalcima i stručnjacima, koji su spremni i sposobni preuzeti odgovornost rada i djelovanja na svim pa i na najvišim razinama.