Hrvati više vjeruju medijima nego strankama

„Vjerujete li BBC-u? Zašto vjerujete BBC-u? Razlog je jer taj medij ima standard i kvalitetu. No vjerujete li HRT-u? Ovdje se vidi odnos medijske pismenosti“, istaknuo je Tanta / „Moramo podizati razinu medijske pismenosti koja je vrlo niska i kod novinara i kod publike, istaknula je Ružica Cigler

Ivana Vranješ

U sklopu Vern Foruma u ponedjeljak je na Sveučilištu Vern održana panel diskusija „ Medijska pismenost- društvena vještina za 21 stoljeće“. Na panelu se govorilo o važnosti medijske pismenosti za društvenu participaciju.

Panel je dio nacionalnog programa Dani medijske pismenosti koji će se od 19. do 21. travnja održati u organizaciji Agencije za elektroničke medije i Ureda UNICEF-a Hrvatska.

Kako je na početku panela istaknuto – živimo u medijskoj posredovanoj stvarnosti, a medijska pismenost je ključna za opstanak u toj stvarnosti. Neophodna je za razumijevanje medijskih sadržaja, a podrazumijeva sposobnost pristupa, analize, vrednovanja i stvaranja medijskih sadržaja, kao i vještine služenja medijskim i tehnologijskim platformama.

Zamjenik predsjednika Vijeća i ravnatelja Agencije za elektroničke medije Robert Tomljenović je rekao kako je po svim pokazateljima medijska pismenost važna za kvalitetu života pojedinca, za razvoj i stabilnost demokracije i za zahtjevno građansko sudjelovanje u demokratskim procesima.

Jedna od ključnih vještina potrebnih za život

„U moderno globalno doba, gdje smo okruženi brojnim medijima, medijska pismenost jedna je od ključnih vještina potrebnih za život da bi se znali služiti medijima, a ono što je najvažnije da bi znali kritički vrednovati i procjenjivati medijske sadržaje. Riječ je o jednom širokom društvenom konceptu koji nije samo usredotočen na razumijevanje medija, nego se bavi i promatranjem funkcioniranja društva i informacija ne temelju kojih građani stvaraju vrijednosti i donose odluke“, rekao je Tomljenović. Dodao je kako su u istraživanju Agencije za elektroničke medije i UNICEF-a Hrvati svoju medijsku pismenost ocijenili ocjenom 2,8 što pokazuje da su svjesni kako na toj vještini treba intenzivno raditi.

„Važno je stvoriti platformu, jer stvaranjem sinergije širokog kruga dionika može se nešto napraviti za medijsku pismenost, njezino osvještavanje i jačanje kod svih građana od onih najmanjih do najstarijih. Na medijsku pismenost treba gledati kao na cjeloživotno učenje“, poručio je Tomljenović

Predavač na Sveučilištu Vern Ivan Tanta je naglasio da treba promijeniti paradigmu obrazovanja kako bi se nešto napravilo po pitanju medijske pismenosti. Za početak bi trebalo kritički razmišljati i propitivati stvari.

„Učenike u osnovnim i srednjim školama ne učimo propitivanju, nego bubanju napamet, oni nisu kritički raspoloženi“, rekao je Tanta. Dodao je kako učenici i studenti nisu u Hrvatskoj medijski pismeni. No da se to promijeni velika je odgovornost i na profesorima koji bi trebali njegovati elemente medijske pismenosti u smislu da se počinju kritički propitivati određene stvari.

Vjerujete li HRT-u?

„Vjerujete li BBC-u? Zašto vjerujete BBC-u? Razlog je jer taj medij ima standard i kvalitetu. No vjerujete li HRT-u? Ovdje se vidi odnos medijske pismenosti. Neke institucije, poput javne televizije trebale bi apriori njegovati medijsku pismenost i širiti taj osvrt, kritički duh na određene informacije“, istaknuo je Tanta.

Profesorica na Fakultetu političkih znanosti Marijana Grbeša Zenzerović je rekla da s obzirom da su mediji ključni u konstruiranju stvarnosti, važno ih je znati čitati, osobito u današnjem digitalnom okruženju.

„Nastojanja da se javnost opismeni za čitanje medija su još uvijek na niskoj razini, a istovremeno kvaliteta medijskih sadržaja je vrlo niska. Profesionalnost u medijima na neki način pada, a parlaleno nemamo adekvatnu investiciju u opismenjavanju hrvatske javnosti za razumijevanje medijskih sadržaja“, tvrdi Grbeša- Zenzerović. Stoga je neophodno medijsko opismenjavanje na razini osnovne i srednje škole pa i fakulteta, ali treba raditi i na općem opismenjavanju javnosti u razumijevanju medija u tehnološkom smislu, ali i sadržaja koji mediji nude.

„U Hrvatskoj postoji pad povjerenja u sve institucije, pa i u medije. Pad povjerenja u medije je dio jednog širokog trenda, pad je uvjetovan širim društvenim procesima, događanjima u političkim sustavima, pogotovo u liberalnim demokracijama. Međutim, pad povjerenja u medijima je zbog pada profesionalnosti i vjerodostojnosti“, istaknula je Grbeša- Zenzerović. No ipak povjerenje u medije je veće nego u političke stranke, Vladu i parlament. Spomenuto je da od medija najveće povjerenje ima radio, dok se najmanje vjeruje televiziji i tisku. Digitalne platforme, odnosno novinski portali i društvene mreže sve su važniji izvor informacija, ali građani imaju u njih nisko povjerenje.

Govoreći o medijskoj pismenosti nekadašnja glavna urednica Večernjeg lista Ružica Cigler je rekla rekla da je to izuzetno važna vještina, ali su dvije krajnosti, jedna je publika koja sluša, čita i gleda, a drugo su novinari.

Niska razina medijske pismenosti

„Moramo podizati razinu medijske pismenosti koja je vrlo niska i kod novinara i kod publike. Publika može puno učiniti za sebe tako da selekcionira ono što vidi, gleda i sluša. Dobro će selekcionirati ako prati medije koji su transparentni. Ako je riječ o portalima, trebao bi jedan jasan impresum u kojem se vidi i čiji je portal vlasništvo. Publika mora znati koga čita, sluša i gleda. Ono što je bitno za novinare je da obrade temu sveobuhvatno, da pruže čitatelju cjelokupnu sliku događaja koji opisuju i da čitatelj ima mogućnost stvoriti jasnu vezu između uzroka i posljedice koji se opisuje u temi. Drugim riječima, novinari moraju pisati jasno i sveobuhvatno da čitatelji to mogu razumjeti”, pojasnila je Cigler.

Na panelu su prisustvovali brojni studenti koji su se i uključili u raspravu. „Razumijem medije, ali ne vjerujem u svaku informaciju koju nude. Najčešće ne vjerujem u one informacije kada se radi o slavnim osobama. Što se tiče medijske pismenosti, mislim da škole trebaju posvetiti veću pažnju medijskom opismenjavanju mladih“, rekla je studenica odnosa s javnošću Ena Čurčić.

Studentica novinarstva na Vernu Klara Lazarević je istaknula kako je medijska pismenost važna i potrebna da bi se na bilo koji način izbjegla manipulacija medija. Smatra da je medijski pismena, ali kao buduća novinarka želi da ta pismenost bude na još većoj razini.

„Medijska pismenost je najvažnija kod novinara. Upravo on mora biti najviše medijski pismen kako bi ljudima lakše protumačio medije i događaje”, rekla je studentica novinarstva na Vernu Lana Dukanović.

Osim ovog panela u sklopu Dana medijske pismenosti održat će se 70-tak raznih radionica, seminara i predavanja u školama, gradskim knjižnicama i dječjim vrtićima diljem Hrvatske. Učenici će posjetiti vodeće nacionalne medijske kuće i dobiti priliku da vide kako se stvara i kreira medijski sadržaj. Izdane su i razne publikacije i prva slikovnica za medijsku pismenost, knjižica „Djeca i mediji“.