Hrvati u svjetskom vrhu po potrošnji flaširane vode

Hrvatska je zadnjih nekoliko godina na 12. mjestu u svijetu po potrošnji flaširane vode što je potpuno iznenađujuće za zemlju koja ima toliko velik pristup javnoj vodoopskrbi i vodi koja je vrlo kvalitetna

Procjenjuje se da industrija flaširane vode u Hrvatskoj godišnje uprihođuje oko milijardu kuna. U isto vrijeme prihodi od kućanstava za sva komunalna poduzeća u Hrvatskoj koja pružaju javne vodne usluge – vodoopskrbu, odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda – iznose tek oko milijardu i 800 milijuna kuna godišnje. U tom smislu, opravdano se zapitati zašto Republika Hrvatska ne primjeni politike koje bi potaknule veća ulaganja u sustav javne vodoopskrbe i odvodnje koji je ekološki prihvatljiviji i socijalno pravedniji, a ne prema ekstraprofitu privatnih korporacija, jedan je od glavnih zaključaka istraživanja predstavljenog na konferenciji “Naša voda?” koju su u Zagrebu 5. i 6.prosinca organizirali Pravo na Grad i Zelena akcija. Istraživanje “Poruka u boci – Analiza javne politike koncesija za crpljenje vode radi flaširanja i prodaje na tržištu” za Zelenu akciju proveo je Institut za političku ekologiju. Također, na istu temu predstavljen je i kratki dokumentarni film Kome treba voda u boci?.

Analiza je također pokazala da, iako je uvriježeno mišljenje da je Hrvatska relativno bogata vodom, podaci koji se najčešće citiraju, daju iskrivljenu sliku o bogatstvu obnovljivih vodnih resursa. Najčešće citirani podatak onaj je o ukupnim obnovljivim zalihama pitke vode u Hrvatskoj godišnje. Na Svjetski dan voda 22. ožujka ove godine na stručnom su skupu organiziranom od strane industrije flaširane vode istaknuti podaci kako je prema izvješću UNESCO-a Hrvatska 5. zemlja u Europi prema ukupnim obnovljivim zalihama pitke vode s 32.818 m³ godišnje po stanovniku. Međutim, ako uzmemo u obzir činjenicu da oko 90 % vode u javnoj vodoopskrbi i sva voda koja se flašira dolazi iz podzemnih voda, onda je podatak o godišnjim obnovljivim podzemnim vodnim resursima puno relevantniji od podatka o ukupnim zalihama vode.

Kada se radi o obnovljivim zalihama podzemne vode, zanimljivo je da one prema Strategiji o vodama iznose 16 puta manje – dakle samo 2.057 m³ po stanovniku godišnje. Pri uzimanju u obzir takve razlike, bitno je uzeti u obzir i činjenicu da vodni resursi nisu ravnomjerno raspoređeni u Republici Hrvatskoj, niti geografski, niti vremenski (radi sezonalnosti). Opravdano se stoga zapitati o motivaciji za oblikovanje i iznošenje takvih podataka koji mogu stvoriti pogrešan dojam obilja i atmosferu nezabrinutosti za raspoloživost vode.             

Visokoprofitabilna djelatnost

Biznis flaširane vode je za neke proizvođače vrlo profitabilna djelatnost. Naime, prema provedenom istraživanju, najveći proizvođač flaširane vode u Hrvatskoj, koji ima udio od oko 70 % proizvodnje flaširane vode, na biznisu s vodom je u 2015. godini zaradio čak 4-6 puta više u odnosu na druge segmente svog poslovanja (operativna profitna marža navedenog proizvođača je tako za poslovni segment vode bila 13,60 posto, a za sokove samo 2,08 posto dok je za vino i trgovačku robu bila 4,12 posto). Predstavljeni desetominutni dokumentarni film govori o biznisu flaširanja vode koji korporacijama donosi veliku dobit dok društvu plasira ogromne količine otpada i vodu u boci koja je oko 1000 puta skuplja od zdravstveno ispravne vode iz javne vodoopskrbe.

Naime, Hrvatska je zadnjih nekoliko godina na 12. mjestu u svijetu po potrošnji flaširane vode sa 110 l flaširane vode po stanovniku, koja je oko 1000 puta skuplja od vode iz vodoopskrbnog sustava. To je potpuno iznenađujuće za zemlju koja ima toliko velik pristup javnoj vodoopskrbi i vodi koja je na samo zdravstveno ispravna, nego je i vrlo kvalitetna.

Odgovor na pitanje tko drži većinu tržišta flaširane vode u Hrvatskoj, ali i na druga zanimljiva pitanja na ovu temu pronađite u filmu Kome treba voda u boci? na sljedećoj poveznici: http://prostornapravda.org/pogledajte-kratki-film-kome-treba-voda-u-boci/#.WEgVj3q37tS

(zg-magazin)