Hrana bez pesticida je stvarnost i potreba

Skup na Veterinarskom fakultetu ukazao je na konkretna rješenja koja se mogu uspješno primjenjivati u poljoprivredi za sigurnu i zdravu hranu

Na pitanje „Je li moguće proizvoditi dovoljno hrane s manje pesticida?“ u najavi skupa „Sigurna i održiva proizvodnja hrane u Hrvatskoj“ prošlog je petka dan pozitivan odgovor. Moguće je proizvoditi dovoljno hrane s manje odnosno bez pesticida, dapače, to je i više nego potrebno želimo li održivu proizvodnju te zdrav okoliš i zdrave ljude.

Udruga biofila Hrvatske u suorganizaciji s Međunarodnom udrugom proizvođača sredstava za biološku kontrolu (IBMA), Pesticide Action Network (PAN) Europe, Europskim Parlamentom, Programom Europske Unije „Life“ i Veterinarskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu 28. travnja 2023. godine na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu uspješno je organizirala međunarodni znanstveno-stručni skup „Safe and sustainable food production in Croatia“.

Prisustvovalo je šezdesetak sudionika, a skup je bio hibridnog karaktera pa osim izlagača i slušatelja uživo, događanje se odvijalo i on-line na engleskom i hrvatskom jeziku uz prijevod.

Učinci pesticida na zdravlje ljudi

Pozdravnim riječima okupljenima se obratio predsjednik Udruge biofila Hrvatske, inicijator skupa i profesor Veterinarskoga fakulteta dr. sc. Albert Marinculić kao i prodekan Veterinarskoga fakulteta docent dr. sc. Marko Pećin. U ime IBMA skupu se obratila gospođa Isabelle Pinzauti Babrzynski te dr. Martin Dermine u ime PAN Europe. Ovo znanstveno-stručno okupljanje iz Europskog parlamenta podržao je hrvatski zastupnik Ivan Vilibor Sinčić.

Među mnogim održanim izlaganjima posebno upečatljivo bilo je ono liječnice Lidije Gajski, dr. med. koja je govorila o učincima pesticida na zdravlje ljudi. Oni se očituju kroz mnogobrojne poremećaje, bolesti i posljedično smrti, a neki od njih su akutna trovanja primjerice djece, malformacije pri razvoju ploda i rođenju djece, širok spektar malignih oboljenja, pad plodnosti posebice vidljiv kod muškaraca, prijenos otrova majčinim mlijekom i transmisija na potomstvo i, nažalost, mnogi drugi.

Također je bilo dosta riječi o biološkim alternativama kontrole i zaštite usjeva pomoću takozvanih korisnih kukaca i drugih beskralježnjaka nasuprot sintetskim pesticidima o čemu je govorio dr. Felix Wäckers. Profesor Valerije Vrček s Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu osvijestio je prisutne o velikim količinama i sveprisutnosti glifosata koji se koriste u svjetskoj poljoprivrednoj proizvodnji te utjecajima opasnih pesticida i njihovih još opasnijih, a puno manje istraživanih mješavina. Između ostaloga je ustvrdio kako je socijalni problem društva današnjice to što više ne možemo proizvesti ni kruh bez glifosata.

Provedivost u praksi

Raznovrsnu, šaroliku, mirisima i okusima bogatu okrjepu u stanci između predavanja iz svog ekološkog uzgoja sudionicima skupa je pružio bračni par Marinculić. Oni su se zajedno potrudili i do kasno noćnih sati pripravljali raznorazne zdrave namirnice u obliku salata, priloga, namaza, voćnih sokova i peciva.

To je bio živi primjer sinergije njihova znanja, vlastoručnog zalaganja i održivog uzgoja. Rezultirao je organoleptičkim užitkom uistinu ukusnih i domaćih jela koja su rezultat rada, truda i iskustva Ljubice i Alberta Marinculića na njihovom seoskom imanju. Pokazali su da je naslovna tema skupa u praksi provediva.

Saša Zavrtnik, dr. med. vet. s Geotehničkoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, studija Inženjerstva okoliša istaknuo je štetan utjecaj teških metala i pesticida na oprašivače, konkretno medonosne pčele, bez kojih nema uspješne ratarske proizvodnje, a svake godine su izložene masovnim trovanjima. Onečišćenja okoliša uslijed neodgovornog djelovanja čovjeka u slučaju pesticida truju pčele na licu mjesta, dok se teški i toksični metali nakupljaju u njima i njihovim proizvodima.

Postupak dobivanja ekološkog certifikata za hranu

Gospođa Vesna Mijat iz Bio Garantie govorila je o tome što je sve potrebno i kako izgleda proces u kojem bi proizvodnja hrane dobila ekološki certifikat. O novom pristupu u ishrani i zaštiti biljnih kultura te inkapsulaciji govorio je Marko Vinceković, profesor Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Na kraju skupa o sigurnoj i održivoj proizvodnji hrane izvanredna profesorica Agronomskog fakulteta Maja Čačija predstavila je vrlo zanimljivo djelo „Zaštita bilja u ekološkoj proizvodnji – priručnik za edukatore“ koji će uskoro biti dostupan svim zainteresiranima. Knjiga je kategorizirana kao sveučilišni udžbenik.

Vjerujemo da će ovo djelo na engleskom i hrvatskom jeziku poslužiti mnogima koji se žele baviti ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom, s naglaskom na pet odabranih ratarskih kultura, baš kao i onima koji će ekološki pristup proizvodnji predlagati i približavati potencijalnim proizvođačima zdrave hrane.

Krajnje je vrijeme za djelovanje

Svjedoci smo antropogenog utjecaja na prirodu i naš neposredni okoliš uključujući i onaj u kojemu proizvodimo hranu za sebe i svoju djecu. Raste broj poremećaja i bolesti povezanih s upotrebom sintetičkih pesticida. To je i više nego dovoljno i ozbiljno upozorenje da je potrebno značajno promijeniti sustav proizvodnje hrane.

Ovaj skup ukazao je i na konkretna rješenja koja se mogu uspješno primjenjivati u poljoprivredi bez gubitka prinosa i bez gubitka prihoda. Za sigurnu i zdravu hranu neophodno je uspostaviti dugoročno održiv način proizvodnje koji će biti usmjeren k očuvanju naših prirodnih resursa, a to su još uvijek plodno tlo i uz njega neraskidivo povezana biološka raznolikost.

Krajnje je vrijeme da globalno, ali i lokalno mislimo na našu budućnost, na našu djecu, a ekološka poljoprivredna proizvodnja je zasigurno jedan on njih.

Saša Zavrtnik, dr.med.vet.