Holokaust je tema od koje još mnogi zaziru

Holokaust je tema od koje još mnogi zaziru

Terešelić navodi da jako malo škola u gradu Zagrebu posjećuje Spomen-park Dotrščina te je malo uređenih programa koji se bave zavičajnom poviješću u vrijeme Drugoga svjetskog rata, koji tematiziraju holokaust

Ivana Vranješ

U povodu Međunarodnog dana borbe protiv fašizma i antisemitizma te obilježavanja 82. obljetnice Kristalne noći u ponedjeljak je u zagrebačkom Novinarskom domu održana međunarodna konferencija pod naslovom „Novi pristup nasljeđu holokausta i obrazovanju u holokaustu“. Na konferenciji je uz goste iz Italije, Srbije, Slovenije i Bosne i Hercegovine sudjelovala posebna izaslanica američke Vlade za pitanje holokausta Cherrie Daniels, putem video veze se javila Magdalena Gerier iz Obrazovnog centra Max Manheimer u Njemačkoj. Konferenciju je pozdravnim riječima otvorio veleposlanik SAD-a u Hrvatskoj William Robert Kohorst.

Sudionici konferencije raspravljali su o izazovima u obrazovanju o holokaustu uslijed višegodišnje relativizacije i negiranja zločina nacista, fašista i njihovih suradnika u Hrvatskoj i drugim zemljama. Predstavljeni su primjeri dobre prakse iz Hrvatske, Njemačke, Italije i Srbije.

Konferenciju je organizirala Documenta – Centar za suočavanje uz potporu Veleposlanstva SAD-a i programa Europa za građane te Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizualnu politiku i kulturu.

U razgovoru za ZG-magazin Vesna Terešelić iz Documente je komentirala obrazovanje o holokaustu u hrvatskim školama. Naglasila je da danas nakon desetljeća revizionizma i osporavanja ili umanjivanja zločina nacista, fašista i drugih suradnika imamo situaciju u kojoj se vide neki koraci naprijed.

„Ministarstvo znanosti i obrazovanja je u ovoj godini po prvi put namijenilo posebna sredstva za posjete školama Jasenovcu. To je predviđeno u proračunu za slijedeću godinu. No ono što svakako trebamo je puno više prostora za suradnju između škola, židovskih općina, organizacija civilnog društva, jer se u školama radi, ali primjeri na kojima se radi su više iz svijeta. Tiču se Auschwitza, Dnevnika Ane Frank i njezine sudbine, a manje zavičajne povijesti”, izjavila je Teršelić. Dodala je da malo škola u gradu Zagrebu posjećuje Spomen park Dotrščina te je jako malo uređenih programa koji se bave zavičajnom poviješću u vrijeme Drugoga svjetskog rata, koji tematiziraju holokaust kao genocid Židova, Srba i Roma.

Potrebni dodatni programi o ustaškim logorima

„Vrijeme je za razvijanje dodatnih obrazovnih programa o Jasenovcu i drugim ustaškim logorima“, rekla jeTeršelić. Naglasila je kako je najdalje u suočavanju s prošlošću otišla Njemačka dok Italija još ima velik posao na suočavanju s prošlošću u vezi fašističkih koncentracijskih logora.

„U Hrvatskoj se teško suočavamo s nasljeđem ustaških zločina. Teško se suočavaju i s nasljeđem zločina u Bosni i Hercegovini te Srbiji. To je jedan veliki pothvat. Nadam se da smo prošli najgoru točku, da smo dodirnuli dno i da se polako penjemo prema suočavanju s nasljeđem ustaških zločina koji su za Hrvatsku najveći izazov“, zaključila je Teršelić.

Profesorica povijesti Tamara Janković u zagrebačkoj Osnovnoj školi Josipa Jurja Strossmayera je rekla da je holokaust tema od koje mnogi zaziru. No smatra da u Hrvatskoj postoji mogućnost da se s učenicima na toj temi radi u učionicama i izvan njih.

Naglasila je da su učenici osmih razreda zainteresirani za holokaust, a o njemu su čuli kroz medije, filmove, dokumentarce, odnosno imaju dosta informacija, ali ne znaju dovoljno. „Poučavanje o holokaustu pokušavam dopuniti satima koje nemam službeno u satnici. S učenicima posjećujem tematske izložbe, festivale, Židovsku općinu, kao i židovsku školu”, rekla je za ZG-magazin Janković.

Spomenula je i projekt Šafran koji škola provodi. Riječ je o cjelogodišnjoj aktivnosti u koju se uključuju škole iz cijelog svijeta. Projektom se mladi ljudi upoznaju s temom holokausta i podiže se svijest o opasnosti predrasuda, diskriminacije i nesnošljivosti. Naime, učenici u dvorištu škole sade žuti šafran u znak sjećanja na židovsku i drugu djecu koja su žrtve holokausta.

„Postoji niz načina da se gradi priča kako bi djeca dobila osjećaj o holokaustu, ali i stradanju Židova prije holokausta, kao i o poteškoćama preživjelih Židova u Drugom svjetskom ratu“, zaključila je profesorica Janković.