Holjevac: Znam koje su boljke Zagreba i njegovih građana

ZNL ima planove za Sveučilišnu bolnicu, koju bi pretvorili u multidisciplinarni objekt. Želimo izgraditi laku željeznicu, imamo plan gospodarenja otpadom s tehnologijama koje poštuju sve standarde zaštite okoliša. Reorganizirat ćemo  i Holding i napraviti reviziju načina izračuna komunalnih računa.

U posljednja dva saziva Gradske skupštine moja nezavisna lista imala je četiri zastupnika. Nije nas bilo puno, ali puno smo napravili za Zagreb / O nama se želi nametnuti slika kao o stranci koja će se postizborno priključiti relativnim pobjednicima. To je krajnje nekorektno.

Ponosna sam na svojeg oca za sve ono što je učinio za Zagreb

Razgovarao: Boris Jagačić

Postane li gradonačelnicom Zagreba Tatjana Holjevac će, kako kaže, sve svoje snage usmjeriti na otvaranje novih radnih mjesta i zapošljavanje. Navodi kako njezina Zagrebačka nezavisna lista nije ideološka već stranka korisnih projekata, a tako će se ponašati i poslije nadolazećih izbora. ZNL ima planove i programe za Sveučilišnu bolnicu koju bi pretvorili u multidisciplinarni objekt, žele izgraditi laku željeznicu, a dijelove zapuštenih gradskih lokacija pretvorili bi u poduzetničke zone.

Navodite kako vas je na dosadašnjim izborima podržavalo oko 20 tisuća Zagrepčana. Tko su vaši birači i kakva su vaša očekivanja od predstojećih izbora?

Za Zagrebačku nezavisnu listu (nekadašnju Sjedinjenu nezavisnu listu) i mene u posljednjih osam godina glasuje gotovo 20 tisuća Zagrepčana. To je respektabilna brojka i dobra biračka baza. Broj naših članova i simpatizera svakodnevno raste i jedina smo politička stranka koja u Zagrebu nikada do danas nije imala nekih većih oscilacija što se tiče broja naših glasača. Naši birači su različitog profila. No, naročitu podršku imamo od mladih, što se najbolje vidi u dobnoj strukturi članova naše stranke. Iako i mi imamo ‘mudrih sijedih glava’, u našim redovima je i puno studenata i mladih obrazovanih ljudi. Osim toga, prije nekoliko dana smo istaknuli svoju kandidacijsku listu za Europski parlament. Riječ je o mladim i obrazovanim ljudima koji su se dokazali u svojim zanimanjima u Hrvatskoj i svijetu. Što očekujem od predstojećih izbora? Očekujem kako će građani prepoznati i mene i ZNL kao one koji su se uvijek u svojem političkom radu zalagali za dobrobit Zagreba i Zagrepčana. Mi nismo ideološka stranka, naši zastupnici ne zlorabe skupštinsku govornicu za političke performanse, ne iscrpljuju se ispravcima krivih navoda, ne udomljujemo stranačke kadrove. Mi smo stranka korisnih projekata i tako se ponašamo. Tako ćemo se ponašati i poslije nadolazećih izbora.

Poručujete kako vaša lista na proljeće sigurno prelazi izborni prag u Zagrebu te da će biti važan faktor u sastavljanju zagrebačke Gradske skupštine.  Znači li to da već sada razmišljate o postizbornim koalicijama?

Prema svim relevantnim istraživanjima, ZNL na predstojećim lokalnim izborima sigurno prelazi izborni prag. Imamo potporu između 6 i 8 % glasača. U posljednja dva saziva Gradske skupštine moja nezavisna lista imala je četiri zastupnika. Nije nas bilo puno, ali puno smo napravili za Zagreb. Nama se nekorektno želi nametnuti slika kao o stranci koja će se postizborno priključiti relativnim pobjednicima, pa nam se imputira da je naš samostalan izlazak na izbore u funkciji takve pregovaračke pozicije. To je pogrešno i krajnje nekorektno. Prvo, naš samostalan izlazak na izbore ne tumačimo kao hrabar čin, nego je on nastavak vjerodostojnosti prema biračima. Na sve izbore smo izlazili sami, pa ćemo i na ove. Hvala Bogu da bi i nama bilo apsolutno lakše ući u prijeizbornu koaliciju, ispregovarati mjesta i funkcije i bez brige i pameti čekati da izbori završe. Mi se tako ne ponašamo. Štoviše, protivnici smo predizbornih koalicija jer one omogućuju da skupštinske mandate osvajaju i oni koji nemaju potrebnu potporu birača. A takvih je podosta. U javnost se pokušala plasirati dezinformacija da je ZNL vodio pregovore o prijeizbornim koalicijama pa nezadovoljan njihovim ishodom odlučio sam ići na izbore. Decidirano tvrdim da  nismo vodili nikakve pregovore s bilo kime. Našu političku vjerodostojnost i težinu definirat će izravno birači. Dobijemo li njihovu potporu možemo razgovarati s ostalim političkim akterima, ali ne o podjeli funkcija, nego o programima. Uostalom, u proteklih osam godina više je funkcija u gradskoj upravi i Holdingu dobila oporba, nego ZNL koji je bio u koalicijskim odnosima jer funkcije nismo niti zahtijevali. Bez demagoških namjera slobodna sam reći da su nam pravi koalicijski partneri u proteklih osam godina bili naši sugrađani i birači. Njima smo obećali provedbu programa i projekata, njima uvijek polažemo račune.

Zbog čega smatrate da biste upravo vi bili najbolji kandidat za gradonačelnicu Zagreba?

U svojoj dugogodišnjoj poslovnoj karijeri stekla sam iskustvo uspješnog upravljanja velikim i zahtjevnim sustavima i to prije svega u – gospodarskom sektoru. Osam godina sam u vrhu zagrebačke politike i znam koje su boljke Zagreba i njegovih građana. Već osam godina u Gradskoj skupštini redovito primam građane i predstavnike raznih udruga koji mi se javljaju sa svojim problemima. Mnogima sam pomogla, mnoge sam uputila na put na kojem su riješili svoje brige i probleme. I ono najvažnije, naša četiri skupštinska zastupnika zajedno sa mnom ishodili smo niz važnih i kvalitetnih projekata za Zagreb. Nije nas bilo puno, ali smo bili učinkoviti. Podsjećam vas, našom inicijativom upravljanje distributivnim telekomunikacijskom kanalizacijom (DTK)  proglasili smo komunalnom djelatnošću i formirali gradsko poduzeće Zagrebački digitalni grad koji upravlja tim sustavom i zarađuje milijune. Našom inicijativom donesena je i odluka o izradi Zagrebplana, multidisciplinarnog dokumenta koji strateški i planski definira viziju grada za period od najmanje 10 godina, urbanistički razvoj, promet, demografiju, razvoj gospodarstva, obrazovanja, sporta, kulture, klimatskih promjena, gospodarenja otpadom…Oni koji se razumiju u  problematiku fondova Europske unije znaju da je Zagrebplan važan dokument za učinkovito dobivanje sredstava iz tih fondova. Dakle, kao mala stranka učinili smo puno, kao gradonačelnica učinit ću za Zagreb još više.

Iskazali ste zadovoljstvo prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Zagrebu u slučaju tužbe Zagrebačkog digitalnog grada protiv Hrvatskog telekoma za neplaćanje korištenja distributivne telekomunikacijske kanalizacije (DTK). Koliko je novaca izgubljeno?

Naravno da sam iskazala zadovoljstvo tom presudom! Kao što sam rekla,  upravo smo našom inicijativom upravljanje distributivnim telekomunikacijskom kanalizacijom proglasili komunalnom djelatnošću i formirali gradsko poduzeće Zagrebački digitalni grad koji upravlja tim sustavom i zarađuje velike novce. Važno je istaknuti da Digitalni grad taj profit ne ostvaruje ispostavljanjem računa Zagrepčanima, nego naplatom korištenja DTK telekomunikacijskim kompanijama. S HT-om, koji nam osporava to pravo, vodimo spor u kojem je donesena međupresuda i ako postane pravomoćna Zagreb bi mogao na njeno ime utržiti čak 390 milijuna kuna! To je ogroman novac. Dakle, Zagreb je godinama zbog neriješene situacije oko DTK gubio na stotine milijuna kuna…

Kako to da je po tom pitanju najglasnija upravo bivša predsjednica Uprave konkurentskog Vipa?

Moj trud oko ´slučaja DTK` nema nikakve veze s mojom nekadašnjom karijerom u Vipu. Cijeli projekt sam pokrenula kao predsjednica Gradske skupštine isključivo za korist Zagreba i njegovih građana. Ako konačno dobijemo spor s HT-om oko pitanja vlasništva nad DTK infrastrukturom, taj novac neće ići Vipu, nego u zagrebački gradski proračun. Osim toga, i VIP Zagrebačkom digitalnom gradu redovito uplaćuje novac za korištenje gradske DTK.

Tko se, prema vašem mišljenju,  u posljednjih desetak godina pokazao najuspješnijim predsjednikom Gradske skupštine – Morana Paliković Gruden, Boris Šprem, Davor Bernardić ili vi?

Teško je govoriti o kolegama i kolegicama. To je kao da ja vas pitam tko je bio bolji urednik vašeg cijenjenog portala – vi ili bivši urednik ili onaj prije njega.  Svi spomenuti skupštinski čelnici su u svojem  radu pokazali određene vrline i vrijednosti, ali i određene slabosti. Ja sam u odnosu na njih možda ipak imala jednu komparativnu prednost – svih ovih osam godina primala sam građane i slušala o njihovim problemima i pomagala im koliko sam mogla.

Koliko vam je u poslu i općenito u životu pomogla, a koliko odmogla činjenica da ste kćer poznatog oca, jednog od uspješnijih gradonačelnika Zagreba?

Ponosna sam na svojeg oca za sve ono što je učinio za Zagreb. Kod moje prve kandidature 2005. godine na udluku birača da glasuju za mene vjerojatno je utjecala i ta činjenica tko mi je bio otac. Ali, 2009. godine izbori su pokazali da te birače nisam razočarala.

Koje su ključne odrednice vašeg predizbornog programa?

ZNL ima niz važnih projekata, no glavna misao u svima njima je stvoriti nova radna mjesta. Trebamo prije svega zaposliti nezaposlene, a ne da Zavod za zapošljavanje bude najveće okupljalište Zagrepčana u ovom gradu.U tom smislu, potrebno je maksimalno iskoristiti sredstva iz europskih fondova koje Zagreb do sada nije koristio. Upravo bi ti fondovi mogli postati snažan gospodarski zamašnjak glavnog grada.

ZNL ima planove i programe za Sveučilišnu bolnicu koju bi pretvorili u multidisciplinarni objekt – bolnicu, hospicij i terme. Zatim, želimo izgraditi laku željeznicu koja je jedna od ključnih elemenata za kvalitetno rješenje  prometa u Zagrebu.

Isto tako, imamo konkretni plan gospodarenja otpadom s točno utvrđenim lokacijma njegovog zbrinjavanja i tehnologijama koje poštuju sve standarde maksimalne zaštite okoliša. Također ćemo realizirati projekt ‘Tesla’, odnosno sagraditi najmoderniju optičku mrežu u gradu što je preduvjet za dolazak kvalitetnih investitora i iznimno važno za usklađivanje s telekomunikacijskim i informatičkim standardima EU-a u koju ulazimo za nekoliko mjeseci. Obnovit ćemo i zgrade u gradu kako bi povećali njihovu maksimalnu energetsku učinkovitost, a to će građanima donijeti osjetno niže račune za grijanje, povećati cijene njihovih nekretnina i mnogim tvrtkama omogućiti nove poslove što će također doprinijeti otvaranju novih radna mjesta. I projekt ‘Tesla’ i projekt energetski učinkovitih zgrada već su u pilot fazi. Dijelove zapuštenih gradskih lokacija pretvorit ćemo u poduzetničke zone, gradske prostore ćemo iznajmiti poduzetnicima po povoljnim uvjetima, a uvest ćemo i porezne olakšice i druge stimulacije za kvalitetan poduzetnički impuls. Svakako ćemo reorganizirati i Holding, a  napravit ćemo i reviziju načina izračuna komunalnih računa. ZNL ima još niz projekata koji su, kako sam rekla, nužni za oživljavanje gradskog gospodarstva i zapošljavanja Zagrepčanki i Zagrepčana.

Prilikom osnivanja ogranaka stranke u Gornjoj Dubravi najavili ste kako ćete sve snage usmjeriti na otvaranje novih radnih mjesta i zapošljavanje. Kako to konkretno namjeravate učiniti i koliko je uopće u moći gradonačelnika da potiče novo zapošljavanje?

Na dobar dio vašeg pitanja odgovorila sam u prethodnom pitanju. Dakle, sve naše projekte će netko morati operativno i tehnološki odraditi. A odradit će ih – tvrtke. A za odraditi ove poslove trebat će veliki broj ljudi što će dovesti do otvaranja novih radnih mjesta.  Što se tiče uloge gradonačelnika u kontekstu gospodarskog preporoda Zagreba, nemojmo ni precijenjivati, ali ni obezvrijeđivati tu funkciju. Gradonačelnik je svojevrsni vojskovođa i predvodnik koji svojim ovlastima i aktivnostima može dati vjetar u leđa gospodarskom oporavku Zagreba.

U kojim gospodarskim sektorima Zagreb ima šanse? Može li se u Zagrebu dogoditi nova industrijalizacija ili je riječ o običnoj utopiji?  

U svakom  slučaju Zagrebu ne treba teška, ‘čelična’ industrija iz socijalističkog razdoblja koja je bila skupa, često neučinkovita i za okoliš jako štetna. Tu trebamo pratiti trendove u svijetu i privlačiti kvalitetnu i atraktivnu ‘ekonomiju’ koja će proizvoditi, stvarati nova radna mjesta, zapošljavati ljude, a koja istodobno neće biti, kao što sam rekla,  – skupa, štetna i neučinkovita. Znam za jednu poznatu tvornicu namještaja u jednom malom slavonskom gradiću Pleternici. Njih 30-ak dizajnera i radnika na malom prostoru proizvode vrhunski namještaj za poznate svjetske hotele. Eto, to je primjer kojim i Zagreb može ići.

U posljednje vrijeme dosta obilazite gradska područja u kojima postoje problemi. Nedavno ste obišli klizište u Zelengaju koje ste nazvali sramotom gradske vlasti. No, problem klizišta poznat je već dugo, pa zašto o njemu niste ranije progovorili?

Točno je da je klizište na Zelengaju stari problem – već desetljećima. Bila sam nedavno na toj lokaciji, ali bila sam tu i prije nekoliko godina kao predsjednica Gradske skupštine. Obratila sam se tada nadležnim službama s molbom da što prije riješe problem tog opasnog klizišta. Dakle, govorila sam o tom problemu i prije…. Nažalost, nadležne službe nisu odradile posao kako su trebale i kako smo se dogovorili. Ja tada nisam bila dio izvršne vlasti da sam mogla osobno izdati zapovijed za rješavanje tog pitanja. Mogu samo svojim ugledom pripomoći da se neki problem riješi. No, možda sam se trebala još više angažirati oko problema ovog klizišta…

Treba li nam više žena u gradskoj politici?

Naravno! Žene su općenito neadekvatno zastupljene, ne samo u zagrebačkoj, nego općenito u hrvatskoj politici. Mi u ZNL-u vodimo računa o tome i u svojim izvršnim tijelima imamo dosta žena. I na našoj kandidacijskoj listi za Europski parlament jako smo pazili da na njoj odnos muškaraca i žena bude ravnomjeran.