Greta Thunberg upozorava političke licemjere: Zrak ne poznaje nacionalne granice

Greta Thunberg upozorava političke licemjere: Zrak ne poznaje nacionalne granice

Odvojiti 1 $ za borbu protiv klimatskih promjena za Trumpa je previše. Njemu je danas vojska najvažnija. Možda već njegovoj djeci, a sigurno njegovim unucima ta vojska neće moći pomoći da spriječi katastrofe izazvane klimatskim promjenama, a koje niti oni, u najvećoj izolaciji pod nekim staklenim krovom neće moći izbjeći

dr sc. Viktor Simončič

Imamo dvije vrste morala jednu uz drugu: jednu koju propovijedamo, ali ne prakticiramo i drugu koju prakticiramo, ali rijetko propovijedamo. (Bertrand Russell)

Viktor Simončič

Pitaju me je li mi tjedno pisanje »poučka« teško. Kao kod svega i nije kada se navikneš. Jedini problem je bezbroj tema o kojima bih trebao pisati, ne zato jer mislim da su moje poruke jako mudre, već jer se želim izdvojiti iz skupine šutologa. Najradije bih pisao na dnevnoj bazi. Dosta, a još uvijek premalo se piše o inicijativi Grete Thunberg koja pokušava uzdrmati uspavane i samozadovoljne političare. Ona ima hrabrosti za sve nas odrasle, koji šutimo. Na UN-ovom zasjedanju neki su govorili o klimi, a jedina poruka koju sam zapamtio od predsjednika Trumpa je da su uloženi bilijuni u jačanje vojske, koja je sada najjača na svijetu.

Odvojiti 1 $ za borbu protiv klimatskih promjena za njege je previše. Njemu je danas vojska najvažnija. Možda već njegovoj djeci, a sigurno njegovim unucima ta vojska neće moći pomoći da spriječi katastrofe izazvane klimatskim promjenama, koje su vrlo izvjesne, a koje niti oni, u najvećoj izolaciji pod nekim staklenim krovom, neće moći izbjeći. Da do toga ne dođe, djelovati je potrebno odmah.

Zrak nema granica

Kada je o klimi riječ političari ne djeluju razborito. Svatko radi sam za sebe, zaboravljajući da zrak nema granica. Od stabla ne vide šumu. Njemačka je najavila klimatski paket od 40 milijardi eura. Iznos hvale vrijedan, ali čemu? U što će Nijemci uložiti taj novac? U povećanje energijske učinkovitosti stanovanja, pa će sa sadašnjih (navodim napamet) nekih 98 % učinkovitosti napraviti milenijski korak na 98,1 %. Dat će novac i za istraživanje. Automobili će ići prvo na struju, pa na vodik, a onda sami od sebe. Zaboravljaju da ako Njemačka u cijelosti prestane emitirati plinove koji doprinose klimatskim promjenama, to se na svjetskoj razini neće niti primijeniti. Učine li to sve bogate EU države kazaljka emisije stakleničkih plinova će se pomaknuti tek neznatno.

Ne smatram da je to što rade Nijemci loše, koristim ih samo kao sinonim za najrazvijenije EU države, jer to što rade je samo kratkotrajni lijek za umirivanje savjesti pohlepnog kapitalizma. Klimatske promjene neće na taj način ni spriječiti niti ublažiti. Za razliku od siromašnih koji već sada trpe razorne posljedice klimatskih promjene, bogati će samo nešto duže podizanjem još viših nasipa, odgoditi kataklizmu. Zrak ne poznaje granice. Što god samo u svom dvorištu učinili bogati, potrošnja fosilnih goriva će i dalje rasti. Smanjivati će se samo udio u ukupnoj potrošnji. Bogati će i dalje nemilice trošiti na račun siromašnih, kako to rade još od industrijske revolucije. Dosadašnjem povećanju koncentracija COnajviše su doprinijele emisije iz SAD-a s 28 %, pa Kine s 9 %, Rusije 8 %, Njemačke 6,9 % … Zadnjih godina najviše emisija CO2 dolazi iz Kine (28,6 %), koja po istom principu kao (ranije) bogati, na štetu okoliša podiže »standard«, a slijedi SAD (16 %).

Borba protiv klimatskih promjena zahtijeva zajednički pristup svih 8 milijardi. Ulaganja treba usmjeriti tamo gdje se na uloženi euro postiže najveće smanjenje emisija koje izazivaju klimatske promjene, bez obzira gdje se takva investicija treba dogoditi.

Cinizam najbogatijiih

Požari u Amazoni su dobar primjer: https://zg-magazin.com.hr/pozari-u-amazoni-su-sala-mala-u-odnosu-na-fekalije-u-jadranu/. Amazonska prašuma nestaje desetljećima. Dijelom zbog eksploatacije drveta, a dijelom zbog dobivanja novih poljoprivrednih površina. Drvenu masu su uglavnom iskoristili bogati, a povećanje poljoprivrednih površina je u funkciji osiguranja egzistencije najsiromašnijeg dijela stanovništva. Siromašni Brazil ima 209 % više obnovljivog okoliša na raspolaganju nego što mu treba. Znači da bi oni mogli trošiti dva puta više prirodnih resursa pa da zadrže prirodnu ravnotežu. SAD bi smjele trošiti dva i nešto puta manje, a Europa čak tri puta manje nego što troši.

Satalitska snimka požara u amazoni snimljena 22. kolovoza 2019. (Foto: Joshua Stevens / NASA Earth Observatory)

I kojim onda pravom oni koji troše više (zajedničkog) okoliša zahtijevaju od siromašnih da štite, za egzistenciju svih nas bitna područja, na njihov trošak? Ne bi li brigu za globalne ekosisteme (prašume, oceani, zrak,..) trebali preuzeti zajednički i zajednički snositi troškove? Ako treba, morali bi financijski nadoknaditi gubitak zarade onima koji se u cilju zaštite šuma odreknu njihovog pretvaranja u oranice. Najbogatiji, oni iz kluba G7, su za spas Amazone ponudili 20 milijuna nečega. Cinizam do boli! S par milijardi iz onog novca iz klimatskog paketa Njemačke može se zaustaviti sječa u Amazoni.

S par milijardi nečega od najbogatijih, koji u mjerama okoliša kod kuće trenutno cijepaju dlaku na pola, riješile bi se devastacije zemljišta i pošumljavanje u Africi, …. s još par milijardi nečega ostvarili bi pošumljavanje cijele planete, i već samo to bi bilo dovoljno za prve korake spasa planeta Zemlja. Moramo shvatiti da je biološka baština Zemlje zajednička vrijednost koju ne smiju samostalno kontrolirati pojedine države. Nešto na tragu nobelovke Elinor Ostrom koja je razvila teoriju zajedničkih resursa i kolektivne samouprave https://zg-magazin.com.hr/kapitalizam-ne-moze-sprijeciti-klimatski-aparthejd/

Spajanje spremnika za otpad

Uz hvalospjeve političara što sve rade i namjeravaju raditi, pročitam podatke Europske agencija za okoliš (EEA) da se prosječna emisija CO2 iz novih osobnih automobila i kombija registriranih u Europskoj uniji i na Islandu u 2018. godini povećala drugu godinu zaredom, dosegnuvši 120,4 grama po kilometru. Nakon konstantnog pada od 2010. do 2016., za gotovo 22 grama CO2 po kilometru (g CO2/km), prosječna emisija iz novih osobnih automobila povećala se u 2017. za 0,4 g CO2/km. Prema privremenim podacima, trend rasta se nastavlja.

Pročitam i kako je nakon Pariza, koji je to učinio početkom ove godine, i Beč promijenio dosadašnji način prikupljanja otpada te spojio žute spremnike za plastičnu ambalažu s plavim spremnicima za metalnu ambalažu. U cilju borbe protiv klimatskih promjena, i u duhu da sada svi u svijetu sami moraju zbrinuti svoj dio otpada, jer je Kina zabranila uvoz, očekujem uskoro još više udruživanja kanti, na konačnih jedne do dvije. Prikupljanje otpada u tri u odnosu na jednu kantu povećava emisije stakleničkih plinova za dobrih 15 puta. Kako su nekako na polju povećanja šarenih kanti najveći pobornici bivša ministrica okoliša gospođa Holly i bivši ministar Dobrović, a sadašnji ministar Ćorić svesrdno ih podupire kupovinom 1,200.000 kanti svih boja, molim ih da me demantiraju. Neka provjere jesam li mudrim izračunom došao do broja 15 ili je to iz rukava neke ljetne košulje, košulje s kratkim rukavima.

Ni ovo nekome nije dovoljan broj kanti

Brine me i hoće li nabavku kanti ugroziti ponuđena ostavka direktora Fonda za zaštitu okoliša, gospodina Ponoša? Za sadržaj objavljene snimke, za koju ministar Ćorić tvrdi da ju je čuo tek sada, ja sam, iako se ne krećem u okolišno – fondovskim birokratskim krugovima, saznao prije puno mjeseci. Ispada da je to bila javna tajna, koju su neki zlonamjernici čuvali od ministra Ćorića.

Komentiraj

*