Grabar-Kitarović za ukidanje odredbe o sramoćenju

Grabar-Kitarović za ukidanje odredbe o sramoćenju

Odgovarajući na zabrinutost koju su izrazili članovi delegacije, Predsjednica je uvjeravala da Hrvatska neće slijediti put europskih država poput Poljske i Mađarske, u kojima vlade pokušavaju učvrstiti kontrolu javnih elektroničkih medija

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović Međunarodnoj delegaciji za medijske slobode prošlog je tjedna kazala da podupire napore da se zaštiti neovisnost nacionalnog radijsko-televizijskog javnog servisa HRT-a te da se opozove „kontroverzna“ odredba o sramoćenju. Hrvatske stranke se tradicionalno bore za kontrolu HRT-a, no brzi potezi Vlade u odlasku pod vodstvom HDZ-a za smjenama ljudi na ključnim pozicijama su pobudili zabrinutost međunarodne javnosti. Neki su promatrači upozoravali da su te smjene zapravo pokušaj da se promovira nacionalistička, pa u nekim slučajevima i revizionistička urednička politika.

Predsjednica je, odgovarajući na zabrinutost koju su izrazili članovi delegacije, uvjeravala da Hrvatska neće slijediti put europskih država poput Poljske i Mađarske, u kojima desno orijentirane vlade pokušavaju učvrstiti kontrolu javnih elektroničkih medija kombiniranjem zakonskog restrukturiranja i promjene kadrova. Odredba o „sramoćenju“ neodređena je i bila je izvrgnuta snažnoj kritici kad su izmjene KZ-a stupile na snagu u siječnju 2013. Godine 2014. je ugledna novinarka Slavica Lukić osuđena zbog „sramoćenja“ na temelju objavljenog istraživanja o korupciji i zdravstvenoj klinici koja dobiva javna sredstva. “Odredbu o sramoćenju treba ukinuti”, rekla je Grabar-Kitarović delegaciji.

“Pozdravljamo podršku koju predsjednica Grabar-Kitarović pruža razmatranju pitanja medijskih sloboda u njenoj zemlji“, izjavio je Oliver Vujović, glavni tajnik SEEMO-a i voditelj delegacije. “Potičemo hrvatsku Vladu da duh njenih primjedbi oživotvori što je prije moguće“, dodao je. Primjećujući da je njen Ured uvijek otvoren suradnji s medijima, Grabar-Kitarović, bivša viša dužnosnica u NATO-u, istaknula je potrebu da se poboljša etičnost i odgovornost medija u Hrvatskoj. Posebno je naglasila ono što opisuje kao nedostatak senzibiliteta medija za rodna pitanja i pitanja manjina. Pozvala je medije da provode detaljne provjere podataka te da izvještavaju odmjereno.

Tehnički ministar kulture Zlatko Hasanbegović je potpuno odbacio mogućnost da je sloboda medija u Hrvatskoj ugrožena. “U Hrvatskoj apsolutno nema nikakvih ograničenja slobode izražavanja“, rekao je dodajući: “O tome nema nikakvih evidentiranih zahtjeva”. Ipak je, poput Grabar-Kitarović, prihvatio da postoji potreba da se pronađe ono što je nazvao „najmanje štetnim modelom” neovisnosti Hrvatske radiotelevizije. Inzistirao je na tome da HRT ima javnu funkciju i da je kulturološki utjecajan, te da Vlada ima pravo na primjedbe. “Moramo naći ravnotežu između utjecaja vlade i autonomije medija“, rekao je. Hasanbegović je branio vladine postupke u vezi s HRT-om naglašavajući da su sve promjene provedene u skladu s postojećim zakonskim okvirom, koji je donijela bivša socijal-demokratska vlada. Delegati su odgovorili na tu izjavu kako bi bilo bolje da je, umjesto da ponavlja povijest, postojeća Vlada poduzela konkretne korake da se okonča takva ciklička politizacija medija.

Delegacija je u Hrvatsku stigla nedugo nakon što se Sabor raspustio i tako okončao petomjesečno razdoblje koalicije HDZ-a i Mosta. Osim predstavnika SEEMO-a u delegaciji su bili predstavnici Europske novinarske federacije (EFJ), Europskog sindikata elektroničkih medija (EBU), Europskog centra za novinarstvo i slobodu medija (ECPMF), Međunarodnog novinarskog instituta (IPI) i austrijskog ogranka Reportera bez granica (RSF). (hnd)